Stotinu trideset poslova vrijednih oko pet milijuna eura. Toliko je iz prora\u010duna ispla\u0107eno “Condoru”, firmi u vlasni\u0161tvu obitelji Rame Isaka, ministra policije Federacije Bosne i Hercegovine, od 2016. godine do danas, prema portalu javnih nabavki.<\/p>\n\n\n\n
Transparency International BiH zatra\u017eio je od vi\u0161e parlamentarnih komisija odgovor je li ministar Isak bio u sukobu interesa. Na ovo pitanje nema tko odgovoriti, jer u ovom bh. entitetu ne postoji institucija koja bi se time bavila.<\/p>\n\n\n\n
-U Federaciji BiH se ve\u0107 deset godina nemate kome \u017ealiti, kazala je Ivana Korajli\u0107, izvr\u0161na direktorica TI BiH za Radio Slobodna Europa (RSE).<\/p>\n\n\n\n
Nakon dono\u0161enja dr\u017eavnog zakona u studenom 2013. godine, o sukobu interesa du\u017enosnika na nivou BiH odlu\u010duje parlamentarna komisija. Entiteti i Br\u010dko distrikt trebali su, kako stoji u dr\u017eavnom zakonu, donijeti svoje zakone u roku od 60 dana i formirati svoje komisije.<\/p>\n\n\n\n
Republika Srpska je to u\u010dinila, a Federacija BiH “trenutno radi na novom zakonu”, kako je za RSE kazao Vedran \u0160kobi\u0107, ministar pravde Federacije BiH. Komisije jo\u0161 nema.<\/p>\n\n\n\n
Tako je du\u017ee od deset godina prakti\u010dno otvorena mogu\u0107nost da na tenderima koje raspisuju javne kompanije ili institucije mo\u017ee pobijediti privatna firma koja je u vlasni\u0161tvu najbli\u017eih srodnika ministara. Jednako tako, neke vlade su za direktore i \u010dlanove upravnih i nadzornih odbora imenovale bra\u0107u ili sinove ministara.<\/p>\n\n\n\n
Posao za obiteljske firme<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Ja nisam u sukobu interesa. Oni koji to tvrde neka pa\u017eljivo pro\u010ditaju zakon. Evo, pozivam institucije da odmah sve ispitaju, \u0161to se ti\u010de mene i moje obitelji, ali neka ispitaju i one koji su bez marke u\u0161li u politiku, oplja\u010dkali narod i obogatili se, kazao je ministar Isak za RSE.<\/p>\n\n\n\n Aktualni ministar unutarnjih poslova Federacije BiH je od sredine 2000-tih bio \u010dlan i zastupnik vi\u0161e stranaka. U srpnju 2023. osnovao je novu stranku, “Snaga naroda”, koja ima jednog entitetskog zastupnika \u2013 njegovog sina Arnela, koji je u aprilu 2023. godine u Federalnom parlamentu glasao da njegov otac Ramo bude ministar policije. Arnel Isak je kasnije predlo\u017een kao \u010dlan skup\u0161tinskog rukovodstva, ali Parlament Federacije o tome nije dosad glasao.<\/p>\n\n\n\n Istovremeno, Vlada Federacije BiH imenovala je u rujnu 2023. godine drugog Raminog sina, Rusmira Isaka, za direktora Kazneno- popravnog zavoda u Zenici. Otac se tom prilikom formalno “izuzeo” kod glasanja.<\/p>\n\n\n\n Rusmir Isak je kao referencu potrebnu za taj posao naveo iskustvo u vo\u0111enju spomenute za\u0161titarske agencije “Condor”, \u010diji je danas formalni vlasnik Amela Isak – Ramina supruga, Arnelova i Rusmirova majka. Firma je nastavila poslovati s javnim kompanijama i institucijama. Prema podacima s portala javnih nabavki u BiH, u kolovozu je dobila posao osiguranja rudnika uglja u Kaknju vrijedan oko 300.000 eura, te vi\u0161e poslova osiguranja fakulteta i drugih javnih ustanova.<\/p>\n\n\n\n Jedan od primjera mogu\u0107eg sukoba interesa je i sam aktualni premijer Vlade Federacije BiH Nermin Nik\u0161i\u0107. On je s bratom Mirsadom osnovao firmu CTK \u2013 Carbid alati, a kasnije je svoj udio prenio na sina Harisa. Firma CTK je poslovala s entitetskom firmom Igman iz Konjica koja se bavi proizvodnjom metaka. U protekle tri godine imala je oko milijuna eura prihoda, prema podacima bh. analiti\u010dke kompanije LRC BIS, u koje je RSE imao uvid.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eavna komisija procijenila je u velja\u010di 2024. godine, na osnovu dr\u017eavnog zakona, da je Nermin Nik\u0161i\u0107 bio u sukobu interesa u vrijeme kad je bio zastupnik u dr\u017eavnom parlamentu.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, daljnji postupak je obustavljen i Nik\u0161i\u0107 nije ka\u017enjen oduzimanjem dijela zastupni\u010dke pla\u0107e, jer mu je, u me\u0111uvremenu, istekao zastupni\u010dki mandat. Sad bi se o eventualnom novom sukobu interesa premijera Nik\u0161i\u0107a trebalo odlu\u010divati prema entitetskom zakonu, ali to nemat tko uraditi, jer, kako je ve\u0107 re\u010deno, nema ni zakona i komisije. Premijer Nermin Nik\u0161i\u0107 nije odgovarao na pozive RSE da govori o tom pitanju.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to se ne mijenja zakon?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nove izmjene dr\u017eavnog zakona bile su jedan od uvjeta Europske unije kako bi BiH dobila pregovara\u010dki status i on je usvojen po hitnom postupku u o\u017eujku 2024. \u0160to se ti\u010de entiteta, prethodna Vlada Federacije BiH, na \u010delu s Fadilom Novali\u0107em koji je pravosna\u017eno osu\u0111en za korupciju, uputila je nacrt novog zakona u parlamentarnu proceduru 2022. godine. Aktualna Vlada Federacije BiH, na \u010delu s Nik\u0161i\u0107em, povukla je taj nacrt iz parlamentarne procedure u rujnu pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n Ivana Korajli\u0107, izvr\u0161na direktorica organizacije Transparency International u BiH, ka\u017ee da u Federaciji BiH postoji otpor prema dono\u0161enju novog zakona, jer bi se “veliki broj ministara i zastupnika automatski na\u0161ao u sukobu interesa”.<\/p>\n\n\n\n -Zakon u Federaciji BiH postoji, ali on ne va\u017ei, jer ne postoji organ kojem se mo\u017ee podnijeti prijava. Kad se vr\u0161e imenovanja, institucije bi unaprijed trebale voditi ra\u010duna o odredbama zakona, ho\u0107e li se neko na\u0107i u sukobu interesa, ali to ne rade, tvrdi Korajli\u0107.<\/p>\n\n\n\n Vedran \u0160kobi\u0107, ministar pravde Federacije BiH, za RSE tvrdi da je nacrt zakona povu\u010den “kako bi se uskladio s novim europskim standardima i principima u okru\u017eenju”.<\/p>\n\n\n\n -Radna grupa radi s predstavnicima Delegacije EU i Ambasade SAD-a. U narednom periodu novi nacrt \u0107e biti pu\u0161ten u proceduru, kazao je \u0160kobi\u0107 za RSE.<\/p>\n\n\n\n Admir \u010cavali\u0107, zastupnik opozicijske Stranke za BiH u Parlamentu Federacije, tvrdi da je za nove vlasti bio sporan predlo\u017eeni \u010dlan 14.<\/p>\n\n\n\n -U njemu je bilo navedeno da se zabranjuje zapo\u0161ljavanje srodnika u istom organu vlasti u kojem ‘nosilac javne funkcije’ vr\u0161i du\u017enost ili direktan nadzor, kazao je \u010cavali\u0107 za RSE.<\/p>\n\n\n\n -Apsolutno podr\u017eavam. Volio bih i da se mo\u017ee retroaktivno primijeniti, ali ne mo\u017ee. Najvi\u0161e \u010dekam zakon o porijeklu imovine, pa da vidimo kako su se obogatili oni koji su prije rata bili portiri, a sad su milijuna\u0161i, kazao je Isak za RSE.<\/p>\n\n\n\n Isak je na po\u010detku mandata 2022. godine u imovinskom kartonu koji se predaje Centralnoj izbornoj komisiji BiH naveo da on, supruga i djeca posjeduju imovinu ve\u0107u od devet milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n Kako se odlu\u010duje u drugom entitetu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zakon o spre\u010davanju sukoba interesa u Republici Srpskoj, donesen je 2008. godine i vi\u0161e puta dopunjavan. Entitetski parlament imenuje predsjednika i \u0161est \u010dlanova komisije koja utvr\u0111uje ima li sukoba interesa, te odre\u0111uje kazne koje se kre\u0107u do 5.000 eura.<\/p>\n\n\n\n -Imali smo puno postupaka pro\u0161le godine. Predat \u0107emo izvje\u0161taj Narodnoj skup\u0161tini prije kolektivnog godi\u0161njeg odmora. Na jednoj sjednici smo imali preko sto, kazala je za RSE Obrenka Slijep\u010devi\u0107, predsjednica te komisije.<\/p>\n\n\n\n Nije \u017eeljela komentirati pojedine slu\u010dajeve. Komisija RS-a je u sije\u010dnju 2024. godine utvrdila da Milan Tegeltija, biv\u0161i savjetnik proruskog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika s kojim je na ameri\u010dkoj crnoj listi, nije u sukobu interesa.<\/p>\n\n\n\n Transparency International BiH prijavio je Tegeltiju, jer je, istovremeno, bio i predsjednik Fudbalskog kluba “Borac”, koji dobiva novac iz entitetskog bud\u017eeta. Dok je trajao postupak protiv Tegeltije, Narodna skup\u0161tina RS-a promijenila je zakon krajem rujna 2023. godine. U izmjenama se navodi da neko mo\u017ee biti savjetnik i \u010dlan upravnog odbora udru\u017eenja koje se financira i iz bud\u017eeta, ako za to \u010dlanstvo ne prima naknadu. Komisija je potom odbacila prijavu protiv Tegeltije.<\/p>\n\n\n\n Transparency International BiH, koji je podnio prijavu protiv Tegeltije, \u017ealio se na tu odluku i naveo da se ne mo\u017ee zakon retroaktivno pokretati, ali je komisija odbila pokrenuti novi postupak, navode\u0107i da bi on bio suprotan Ustavu RS-a i zakonima.<\/p>\n\n\n\n Komisija je ranije utvrdila da su neki lokalni zastupnici u desetak op\u0107ina bili u sukobu interesa, jer su, istovremeno, bili na \u010delu veteranskih organizacija koje dobivaju novac iz bud\u017eeta, \u0161to je bio jedan od argumenata izmjene zakona. Me\u0111u posljednjim primjerima je i slu\u010daj Aleksandra Milje\u0161i\u0107a iz Prijedora kojeg je Transparency International prijavio zbog nespojivosti funkcija.<\/p>\n\n\n\n Gradona\u010delnik Prijedora Slobodan Javor imenovao je Milje\u0161i\u0107a na mjesto v.d. na\u010delnika Odjeljenja za kulturu, me\u0111unarodnu suradnju, sport i nevladine organizacije. Milje\u0161i\u0107 je u isto vrijeme bio odbornik u gradskoj skup\u0161tini i direktor srednje \u0161kole, kao javne ustanove. Zbog nespojivosti funkcija, Milje\u0161i\u0107 je u lipnju vratio odborni\u010dki mandat i dao ostavku na mjesto direktora.<\/p>\n\n\n\n