Broj bira\u010da za lokalne izbore 2024. je pove\u0107ao se iako Bosna i Hercegovina bilje\u017ei kontinurani negativni prirodni prira\u0161taj i odlazak stanovni\u0161tva. Nametnutne izmjene Izbornog zakona trebale bi osigurati nikada po\u0161tenije izbore. No, je li broj registriranih bira\u010da realan? Radio Slobodna Europa (RSE) iznio je zanimljivu analizu brojki.<\/p>\n\n\n\n
Bira\u010da sve vi\u0161e<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na lokalnim izborima u BiH u listopadu pravo glasa ima vi\u0161e od 3,4 milijuna (3.406.088) bira\u010da. To je za 37 tisu\u0107a (37.422) vi\u0161e nego za izbore 2022. godine. Prema popisu iz 2013. godine BiH je imala 3.531.159 stanovnika. Punoljetnih je bilo 700 tisu\u0107a manje. Od tada do danas, svake godine je vi\u0161e umrlih nego ro\u0111enih.<\/p>\n\n\n\n Procjena je da je u istom periodu zemlju napustilo blizu 600.000 stanovnika. Skoro 100.000 se u protekla dva desetlje\u0107a odreklo dr\u017eavljanstva. Dr\u017eavljani koji borave u inozemstvu mogu zadr\u017eati trajnu registraciju u BiH i ne gube pravo na odlu\u010divanje o njenoj politi\u010dkoj sudbini.<\/p>\n\n\n\n Je li onda broj bira\u010da realan?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201cImate popis, imate negativan prirodni prira\u0161taj, sve su slu\u017ebeni podaci. Ispram toga znate koliko danas mladih ne mo\u017ee glasati u BiH. Vi\u0161ak je nekih 550.000 gra\u0111ana, \u0161to nam, zapravo, otvara neka dva zaklju\u010dka. Prvi je da mi imamo daleko ve\u0107u izlaznost na izborima svake godine, na svakim izborima, nego \u0161to nam se ta izlaznost prezentira. I drugo, da to otvara prostor za razli\u010dite manipulacije\u201d, kazao je Faruk Had\u017ei\u0107, doktor ekonomskih znanosti za RSE.<\/p>\n\n\n\n Tko je nadle\u017ean za to\u010dnost bira\u010dkih popisa?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sredi\u0161nji bira\u010dki popis zasnovan je na podacima o punoljetnim dr\u017eavljanima koji imaju trajno ili privremeno prebivali\u0161te. Izdavanjem osobne iskaznice automatski se upisuju u bira\u010dki popis. Nakon smrti bri\u0161u se s popisa po prijavi obitelji, ali i zato su prije Sredi\u0161njeg izbornog povjerenstva (SIP) nu\u017ene tri instance.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eava agencija procjenjuje da je 2022. godine bilo 3.434.000 stanovnika. Ako od tog broja oduzmemo maloljetne (481.567), ostaje 2.952.433 glasa\u010da.<\/p>\n\n\n\n \u201cTo je sada vi\u0161e posao za politiku. Oni trebaju napraviti svoj politi\u010dki dijalog i vidjeti i utvrditi stvarno stanje tko mo\u017ee glasati u BiH. Na\u0161e je samo poku\u0161ati ukazati na mogu\u0107e anomalije. U ovom slu\u010daju da imamo vi\u0161ak glasa\u010da\u201d, ka\u017ee Had\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n Sredi\u0161nji bira\u010dki popis odr\u017eava SiP BiH odgovara za njegovu to\u010dnost i cjelovitost. Iz SIP-a navode da se on sa\u010dinjava i vodi po osnovu podataka Agencije za identifikacijske dokumente (IDEEA).<\/p>\n\n\n\n Iz IDEEA-e navode da su isklju\u010divo nadle\u017eni za tehni\u010dko odr\u017eavanje i elektronsko arhiviranje podataka te da su izborna povjerenstva nadle\u017ene za a\u017euriranje podataka o preminulim osobama. Me\u0111utim, u sljede\u0107em paragrafu ka\u017eu kako je u njihovoj isklju\u010divoj nadle\u017enosti odr\u017eavanje evidencije po osnovu podataka mati\u010dnih ureda o smrti dr\u017eavljana BiH.<\/p>\n\n\n\n