Od sutra bi u Latviji slu\u010dajni odabir mogao odlu\u010divati tko ide u vojsku, a tko ne. Od ove godine u toj balti\u010dkoj zemlji ponovo vrijedi obveza slu\u017eenja vojske. Ako se ne javi dovoljan broj dragovoljaca za 11-mjese\u010dno slu\u017eenje vojske, onda \u0107e vojska prisilno nova\u010diti mlade ljude. Susjedna Litva je vojnu obvezu ponovo uvela ve\u0107 2015. godine, \u0160vedska 2017. A o uvo\u0111enju vojne obveze raspravlja se i u Njema\u010dkoj, Velikoj Britaniji, Hrvatskoj\u2026<\/p>\n\n\n\n
Spremni za rat<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Vojna obveza je veliko obe\u0107anje”, ka\u017ee Sophia Besch iz Zaklade za me\u0111unarodni mir Carnegie u Washington DC-ju. “Izgleda da je to put da se stvori vojne zalihe koje su potrebne u slu\u010daju rata.” Brojne europske vojske, uklju\u010duju\u0107i i njema\u010dku, imaju pote\u0161ko\u0107a unova\u010diti dovoljno vojnika.<\/p>\n\n\n\n Vojna obveza, nastala od gra\u0111anske vojske Francuske revolucije, izgledala je suvi\u0161na u Europi nakon kraja Hladnog rata. Ali to se promijenilo nakon ruskog napada na Ukrajinu. Europske zemlje strahuju od izravnog sukoba s Rusijom i \u017eele biti spremne za taj slu\u010daj, ka\u017ee Besch u izjavi za Deutsche Welle.<\/p>\n\n\n\n Stotine tisu\u0107a ljudi umiru na boji\u0161tima<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Dugo se govorilo da trebamo vi\u0161e tehnologije, a manje vojnika \u2013 ali koji \u0107e biti jako dobro naoru\u017eani i vrhunski profesionalci”, ka\u017ee Besch. “Mislim da trebamo oboje. Trebamo tehnologiju na bojnom polju i trebamo vi\u0161e vojnika. Upravo to nam pokazuje rat u Ukrajini.”<\/p>\n\n\n\n Ruski rat protiv Ukrajine smatra se iscrpljuju\u0107im ratom. Stotine tisu\u0107a vojnika su ve\u0107 poginule. A Rusija na boji\u0161te \u0161alje uvijek nove vojnike, djelomice gotovo bez ikakve vojne obuke. To pokazuje da je i u vrijeme dronova i nadzvu\u010dnih raketa potreba za vojnicima i u modernom ratu jako velika.<\/p>\n\n\n\n Nakon devet mjeseci u lov na podmornice?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mo\u017ee li op\u0107a vojna obveza biti rje\u0161enje za europske vojske, koje zdvojno tra\u017ee novake? Ne mo\u017ee, smatra Vincenzo Bove sa Sveu\u010dili\u0161ta Warwick u Velikoj Britaniji.<\/p>\n\n\n\n “Ako se promatra moderno vo\u0111enje rata, vidimo da je potrebno oru\u017eje visoke tehnologije i naravno vojnici, koji \u0107e ga opslu\u017eivati”, ka\u017ee Bove u razgovoru za DW. Vojni obveznik \u010dija je obuka trajala manje od godinu dana nije za to prikladan, nagla\u0161ava on. “Oni govore o tri mjeseca, \u0161est mjeseci, mo\u017eda devet mjeseci, \u0161to po mom mi\u0161ljenju nije dovoljno da se nau\u010di osnovne vje\u0161tine i znanja”, ka\u017ee Bove koji je kao \u010dasnik u talijanskoj mornarici u\u010dio borbu protiv podmornica.<\/p>\n\n\n\n Bez motivacije u smrt<\/strong><\/p>\n\n\n\n Uz to dolazi jo\u0161 jedan problem, koji je jo\u0161 va\u017eniji nego nedostatak izobrazbe i iskustva. “Ako se mlade ljude prisili da protiv svoje volje slu\u017ee u vojsci, postojat \u0107e o\u010dito nedostatak motivacije”, ka\u017ee Bove.<\/p>\n\n\n\n Samo vrlo motivirani vojnici su spremni riskirati svoj \u017eivot, nagla\u0161ava Bove, a to mo\u017ee biti presudno da se pobijedi u nekom ratu. “Ne vidim kako bi se moglo osigurati da vojni obveznici koriste oru\u017eje, bore se na boji\u0161tu i onda budu uspje\u0161ni.” Bove ukazuje na velik broj poginulih me\u0111u prisilno mobiliziranim ljudima u ruskoj vojsci i citira ispitivanja javnog mnijenja prema kojima brojni mladi ljudi ne bi bili spremni braniti svoju zemlju s oru\u017ejem u rukama, \u010dak ni u slu\u010daju da zemlja bude napadnuta.<\/p>\n\n\n\n Tro\u0161kovi za politiku i gospodarstvo<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prema jednoj aktualnoj studiji, Njema\u010dku bi ponovno uvo\u0111enje vojne obveze moglo stajati do 70 milijardi eura godi\u0161nje. Jer, nisu skupi samo instruktori, vojarne i odore. Mladi ljudi ne bi radili, nego bi slu\u017eili vojsku, a to slabi gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n “Ako se razmi\u0161lja o vojnoj obvezi, postoji naravno mno\u0161tvo tro\u0161kova”, ka\u017ee Bove. Pored gospodarskih tro\u0161kova postoji i neka vrsta politi\u010dkih tro\u0161kova. “Ljudi koji su prisiljeni slu\u017eiti vojsku kasnije pokazuju slabo povjerenje u institucije.” Bove je to s kolegama istra\u017eivao u jednoj znanstvenoj studiji. On strahuje da bi uvo\u0111enje op\u0107e vojne obveze dugoro\u010dno moglo oslabiti demokraciju u Europi.<\/p>\n\n\n\n Bove zato hvali \u0161vedski model koji prednost daje dragovoljnosti. Od svih vojnih obveznika na provjeru budu pozvani samo oni koji poka\u017eu veliku motivaciju. U brojnim provjerama vojska onda mo\u017ee odabrati one koji joj izgledaju da su najprikladniji za slu\u017eenje vojske s oru\u017ejem. Tako se dobije manje novaka, ali s vremenom se ima vrlo velike zalihe kvalificiranih vojnika.<\/p>\n\n\n\n