Blindsight, ure\u0111aj tvrtke Neuralink, dobio je od ameri\u010dke agencije za hranu i lijekove, FDA, status “breakthrough” ure\u0111aja. Ovaj status za ure\u0111aj tvrtke \u010diji je vlasnik Elon Musk zna\u010di ulazak u program FDA, u kojem se mo\u017ee sura\u0111ivati sa stru\u010dnjacima kroz nekoliko razli\u010ditih programa koji na u\u010dinkovit na\u010din obra\u0111uju teme vezane za ure\u0111aj kako se one pojavljuju pri pregledu njegova funkcioniranja. I tako\u0111er se dobiva prednost kod eventualnog kasnijeg odobravanja. No ova oznaka ne zna\u010di da je tvrtka Elona Muska Neuralink doista uspjela izlije\u010diti sljepo\u0107u, \u010demu je ovaj ure\u0111aj zapravo namijenjen.<\/p>\n\n\n\n
Dobivanje takve oznake, dakle, nije rijetkost, samo je lani takvu oznaku dobilo 145 medicinskih ure\u0111aja, a od pokretanja programa 2015. godine tako je ozna\u010deno njih tisu\u0107u. Isto tako Neuralinkov Blindsight nije zapravo ne\u0161to novo. Takav se pristup usavr\u0161ava ve\u0107 desetlje\u0107ima te je Blindsight samo jo\u0161 jedna od njegovih izvedenica, s time da je sam pristup u teoriji i vrlo jednostavan. Nastoji se vratiti dio vida odre\u0111enim slijepim osobama tako da se mikroelektrode ugra\u0111uju u vidni korteks, vidnu koru mozga te se stimulira tamo\u0161nje neurone vizualnim oblicima koje se snimi kamerom. Dakle, zaobilaze se o\u0161te\u0107eni \u017eivci i stimulira vidna kora izravno, u kojoj se obra\u0111uju informacije prikupljene vidom. Na takav realno jednostavan na\u010din doista bi trebalo biti mogu\u0107e potaknuti fenomen vida u osoba koje nikada do tada nisu vidjele.<\/p>\n\n\n\n
Do sada se takvim pristupom uspjelo osobama bez vida omogu\u0107iti da prepoznaju pokret i razlikuju svjetlo od mraka. Recimo, na ameri\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu UCLA sli\u010dan je ure\u0111aj isprobavan na osobama koje su imale vid, ali su ga zbog razli\u010ditih okolnosti, poput prometnih nesre\u0107a, izgubile. Tamo su uspjeli napraviti ure\u0111aj koji je radio samostalno, odnosno nije morao biti povezan s nekim vanjskim ure\u0111ajem. Rezultati su bili i bolji od opisanih, ure\u0111aj je omogu\u0107avao osobama da prepoznaju gdje je hodnik, gdje po\u010dinje i zavr\u0161ava nogostup, gdje je zebra\u2026 Rije\u010d je o kameri koja se nalazi na zatamnjenim nao\u010dalama \u010dije se snimke be\u017ei\u010dno pretvaraju u seriju elektri\u010dnih impulsa. Vidni korteks kroz 60 u njega ugra\u0111enih elektroda prepoznaje te svjetlosne \u0161ablone te ih prevodi kao smislene vizualne oblike. Taj ure\u0111aj nazvan Orion napravljen je jo\u0161 prije pet godina te je ve\u0107 tada uklju\u010den u program Breakthrough. Elon Musk, koji je u ovom trenutku vode\u0107i svjetski komunikator, nije gubio vrijeme kako bi ishvalio proizvod svoje tvrtke.<\/p>\n\n\n\n
“Ure\u0111aj Blindsight tvrtke Neuralink omogu\u0107it \u0107e da vide i oni koji su izgubili oba oka i vidni \u017eivac. Pod uvjetom da je vidni korteks netaknut, omogu\u0107it \u0107e \u010dak i onima koji su slijepi od ro\u0111enja da progledaju. Da biste ispravno postavili o\u010dekivanja, vid \u0107e isprva biti niske razlu\u010divosti, poput Atari grafike, ali na kraju ima potencijal biti bolji od prirodnog vida i omogu\u0107iti vam da vidite u infracrvenim, ultraljubi\u010dastim ili \u010dak radarskim valnim duljinama, kao Geordi La Forge”, napisao je ameri\u010dko-ju\u017enoafri\u010dki poduzetnik na svojem X profilu. Me\u0111utim, oni mediji koji su obra\u0111ivali ovu vijest, a i nije ih puno s obzirom na vrlo malo dostupnih informacija, upozoravaju da je tako ne\u0161to doista preuranjeno tvrditi, i to je sasvim logi\u010dno, a k tome ne postoji jo\u0161 slu\u010daj u svijetu da je nekome ure\u0111ajem, ovakvim ili nekakvim drugim, zaista u potpunosti vra\u0107en vid. Nitko, dodu\u0161e, nije rekao ni da to ne\u0107e jednom biti mogu\u0107e, pa i zato \u0161to je do sada prepreka bila tehnolo\u0161ke prirode, a to je mala gusto\u0107a povezanih elektroda, broji ih se tek u desecima, \u0161to zna\u010di da rezolucija onoga \u0161to se kroz ure\u0111aj “gleda” ne mo\u017ee biti ve\u0107a od obrisa, to\u010daka koje se pale i gase bez jasno odre\u0111enog oblika. Mala gusto\u0107a elektroda zna\u010di i da se dijelovi korteksa na koji su priklju\u010dene stimuliraju slu\u010dajno, a ne po nekoj matrici.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to je napravio Muskov Neuralink jest upravo da je pove\u0107ana gusto\u0107a elektroda pa bi pri tome i rezolucija “gledanja” kroz ure\u0111aj trebala biti ve\u0107a, a dobiveni prizor konkretniji. Ali, opet, u zasad rijetkim tekstovima po stru\u010dnim \u010dasopisima upozorava se kako taj pristup za sada ima neke temeljne nedostatke. Osim toga, Musk tvrdi kako \u0107e se ure\u0111aj njegove tvrtke jednostavno uklju\u010diti i automatski osobi podariti izgubljeni ili nikad ste\u010deni vid. To nije mogu\u0107e, upozorava se, \u010dak ni kod onih koji su tek nedavno izgubili vid zbog neke traume ili bolesti, \u0161to su naj\u010de\u0161\u0107i uzroci, a \u0161to zna\u010di da je njihov vidni korteks od ro\u0111enja uvje\u017ebavan da vidi, odnosno da normalno funkcionira. Sasvim sigurno njihov vid kroz ure\u0111aj Neuralinka ne bi bio kao grafika kod nekada\u0161njeg ra\u010dunala Atari, kao \u0161to to tvrdi Elon Musk. Iako se s takvim ure\u0111ajima napredak bilje\u017ei stalno, ipak je jo\u0161 potreban period usvajanja koji nije nimalo lagan, dapa\u010de prilagodba je vrlo te\u0161ka. Pogotovo je sve to slu\u010daj kod ljudi koji su slijepi od ro\u0111enja pa nisu razvili biolo\u0161ki kapacitet gledanja vlastitim o\u010dima.<\/p>\n\n\n\n
To zna\u010di da, iako je na razini stanica vidni korteks postavljen da gleda, tokovi i na\u010dini kojim bi se stvorio koncept gledanja i vi\u0111enja zapravo ne postoji. Musk time, upozoravaju svjetski mediji, daje izjave kojima stvara pogre\u0161an dojam, no isto se tako pretpostavlja kako ve\u0107 i zbog \u010dinjenice kako on u svakom slu\u010daju nije prvi koji tvrdi tako ne\u0161to zapravo i nema prevelike \u0161tete za zajednicu ljudi sa slabim ili nepostoje\u0107im vidom. Interesantno, niti je Neuralink pru\u017eio dodatne informacije o ure\u0111aju ili o tome kada \u0107e po\u010deti klini\u010dka istra\u017eivanja niti se FDA oglasila u medijima oko promjene statusa Neuralinkova ure\u0111aja. Ipak, ovog puta malo se sumnja u to da je Muskov Neuralink doista postigao odre\u0111eni napredak. Ne smatra da je Blindsight lo\u0161 ili da ne\u0107e raditi, naprosto se iz dostupnoga \u010dini da je tvrtka stvorila istinski bolji sustav mikroelektroda, a mo\u017eda i na\u010din da se ure\u0111aj ugra\u0111uje u\u010dinkovitije i uz manji rizik od odbacivanja ili o\u0161te\u0107enja mozga.<\/p>\n\n\n\n
\u010cinjenica je tako\u0111er kako je koncept zaobila\u017eenja o\u0161te\u0107enja sustava vida star barem 20 godina kada su se po\u010deli pojavljivati ure\u0111aji kojima se to nastojalo. No kako tehnologija ide naprijed, mo\u017eda idemo i prema kona\u010dno efikasnom ure\u0111aju koji \u0107e to doista i ostvariti na upotrebljiv na\u010din. Svakako, ni brojni fanovi kontroverznog poduzetnika nisu gubili vrijeme izraziti potporu ure\u0111aju koji tek treba biti isproban pa tako ima i onih koji smatraju kako \u0107e Blindsight biti ure\u0111aj kojim \u0107e ljudi na na\u010dine do sada vi\u0111ene samo u znanstveno-fantasti\u010dnim filmovima mo\u0107i komunicirati i me\u0111usobno djelovati s okolinom. Mogu\u0107nost gledanja u infracrvenim, ultraljubi\u010dastim ili \u010dak radarskim valnim duljinama mogla bi pomaknuti granice ljudskog vida i omogu\u0107iti nove na\u010dine do\u017eivljavanja i razumijevanja na\u0161eg okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n