U BiH trenutno posluje oko 1.200 benzinskih pumpi koje podmiruju potrebe za gorivom oko tri milijuna ljudi u dva entiteta, koliko demografi procjenjuju da trenutno obitava na ovim prostorima.<\/p>\n\n\n\n
Ako podijelimo ova dva broja, ispada da na samo 2.450 ljudi dolazi jedna pumpa, \u0161to BiH svrstava me\u0111u svojevrsne regionalne, ali i europske rekordere, ali otvara i niz pitanja, kako pojedini prodava\u010di goriva, trgovci i distributeri uop\u0107e opstaju, s obzirom na veliku konkurenciju.<\/p>\n\n\n\n
Primjera radi, u susjednoj Srbiji postoji oko 1.560 benzinskim pumpi, 20 posto vi\u0161e nego u BiH, ali na sedam milijuna ljudi. Prevedeno, u ovoj zemlji jedna pumpa do\u0111e na oko 4.500 ljudi, \u0161to je gotovo duplo vi\u0161e nego u BiH. Sli\u010dna situacija i u Hrvatskoj u kojoj radi oko 870 \u201ccrpki\u201d, jedna na 4.400 ljudi. Pri tome nikako ne treba izgubiti iz vida da ovu dr\u017eavu na godi\u0161njem nivou posjeti i oko 19,5 milijuna turista, koji u zna\u010dajnoj mjeri doprinose kona\u010dnoj potro\u0161nji ovog energenta.<\/p>\n\n\n\n
Kada su u pitanju ostale europske zemlje, Italija se posebno izdvaja, jer ima najvi\u0161e benzinskih stanica, \u010dak 21.750, \u0161to je 18 puta vi\u0161e nego u BiH. Ali, ako uzmemo broj stanovnika, dobijemo podatak da jedna pumpa do\u0111e na 2.800 ljudi, 15 posto vi\u0161e nego u BiH, pri tome nikako ne treba izgubiti iz vida razvijenost ove zemlje i \u017eivotni standard.<\/p>\n\n\n\n
Pre\u0161i\u0161ali smo i mo\u0107nu Njema\u010dku, zemlju koja je nekad predstavljala lokomotivu ekonomskog razvoja. U ovoj dr\u017eavi trenutno radi oko 4.100 benzinskih pumpi, gdje jedna, uvjetno re\u010deno, opslu\u017euje potrebe \u010dak 20.000 ljudi \u2013 osam puta vi\u0161e nego u BiH. Ina\u010de u ovoj zemlji, za razliku od BiH, postoji jedan trend da se smanjuje broj pumpi.<\/p>\n\n\n\n
U posljednja tri desetlje\u0107a, radi racionalizacije poslovanja, zatvoreno je \u010dak 4.900 ovih objekata. Danas u ovoj zemlji broj ovih prodajnih mjesta manji je nego 1950. godine. Brojevi su tako\u0111er pali i u SAD, iako je zemlja jo\u0161 dom impresivnog broja benzinskih stanica. Procjenjuje se da u ovoj dr\u017eavi danas ima oko 115.500 pumpi \u2013 jedna na 2.700 ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Kada su u pitanju koli\u010dine goriva, od po\u010detka godine do kraja rujna ove godine, prema posljednjim podacima UIO BiH, u zemlju je uvezeno oko 1,6 milijardi litara benzina, dizela, lo\u017e-ulja i drugih goriva. Od toga, a u promatranom periodu, u Republiku Srpsku je u\u0161lo 650 milijuna litara, od \u010dega je 40 milijuna oti\u0161lo na potrebe industrija, \u0161to zna\u010di da je na pumpama nato\u010deno oko 610 milijuna litara goriva.<\/p>\n\n\n\n
Ako su to\u010dne procjene demografa da u BiH \u017eivi oko tri milijuna ljudi, onda svaki gra\u0111anin godi\u0161nje potro\u0161i oko 530 litara goriva, odnosno \u010detrdesetak litara mjese\u010dno. Ako to usporedimo sa brojem registriranih vozila, jedan vlasnik automobila prosje\u010dno mjese\u010dno potro\u0161i oko 111 litara goriva.<\/p>\n\n\n\n
Prema rije\u010dima predsjedavaju\u0107eg Grupacije za promet nafte i naftnih derivata pri Privrednoj komori Republike Srpske \u0110or\u0111a Savi\u0107a, od 1.200 benzinskih pumpi, koliko radi na podru\u010dju BiH, oko 500 nalazi se u Republici Srpskoj, od \u010dega 45 u Banjaluci.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje kako objasniti toliki broj pumpi, koji je daleko ve\u0107i od prosjeka, pa i onog koji je recimo u nekim razvijenim zemljama poput Italije ili Njema\u010dke, Savi\u0107 ka\u017ee da ne postoji neka formula koliko bi trebalo da postoji benzinskih pumpi na nekom podru\u010dju, u gradu ili regiji.<\/p>\n\n\n\n
To, kako ka\u017ee, zavisi od mnogo ulaznih faktora, broja stanovnika i registriranih automobila, kupovne mo\u0107i, gustine naseljenosti, razvijenosti, putne infrastrukture, ali i od navika i potreba. Smatra i da bi doma\u0107e tr\u017ei\u0161te naftnih derivata uspje\u0161no funkcioniralo da ima i daleko manji broj ovih pumpi nego sada.<\/p>\n\n\n\n
\u201cMislim da bi bio optimalna broj benzinskih pumpi u BiH kada bi bio smanjen za 40 posto. Me\u0111utim, u posljednjih pet ili \u0161est godina koliko se sje\u0107am, otvoreno je pedesetak novih. U istom periodu veliki dio ljudi je napustio zemlju. Nema logike. Da bi danas bila napravljena i otvorena nova pumpa potrebno je oko tri milijuna konvertibilnih maraka. I oni koji vide ove brojeve misle da se tu obr\u0107u ogromni novac, ali nije ba\u0161 tako. Ako uzmemo u obzir potro\u0161nju, ali i sve tro\u0161kove, investicija se ispla\u0107uje u periodu od desetak godina. \u0160ta motivira pojedine ljude, biznismene, poduzetnike da i dalje otvaraju ove objekte, stvarno ne znam. U Banjaluci, primjera radi, u naselju Lazarevo, na potezu od par stotina metara nalazi se \u0161est pumpi. Koja je njihova ekonomska logika, te\u0161ko je re\u0107i. Treba njih pitati\u201c, istakao je za \u201cGlas Srpske\u201d Savi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ekonomista Zoran Pavlovi\u0107 ka\u017ee da je u BiH mnogo nelogi\u010dnosti, a jedna od njih je i broj benzinskih pumpi, koji je nesrazmijeran broju stanovnika, odnosno o\u010digledno prevelik, za omalenu dr\u017eavu u kojoj \u017eivimo.<\/p>\n\n\n\n
Ka\u017ee da postoji logi\u010dno obja\u0161njenje ovolikog broja pumpi u BiH, jer kako je istakao, postoji mnogo prostora za mnoge malverzacije, a koje omogu\u0107avaju brzo boga\u0107enje. Kao prvo, navodi da je naftnim distributerima omogu\u0107eno, zakonski, da knjigovodstveno kalkuliraju sa koli\u010dinama goriva, zbog njegovog isparavanja.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTo se vodi kao gubitak zbog isparavanja naftnih derivata. Oni umje\u0161niji znaju to da iskoriste. Druga stvar koju treba napomenuti jeste kako \u0107ete kupljenu robu knjigovodstveno prikazati i po kojoj nabavnoj cijeni. Kada nabavna cijena recimo sko\u010di, knjigovodstvo dozvoljava da vi i stare zalihe, nabavljene po ni\u017eim cijenama, prodajete po novim i vi\u0161im cijenama. Zna\u010di, oni vje\u0161tiji, koji znaju za sve ove uvjetno re\u010deno cake, mogu dobro zaraditi\u201c, ka\u017ee za \u201cGlas Srpske\u201d Pavlovi\u0107 obja\u0161njavaju\u0107i jednu od mnogobrojnih nelogi\u010dnosti koje vladaju u BiH, da imamo ve\u0107i broj pumpi i od mo\u0107ne Njema\u010dke, a gledano po glavi stanovnika.<\/p>\n\n\n\n
Navodi i da iako je jasno utvr\u0111ena visina mar\u017ee od 25 feninga po jednom litru goriva, vrlo \u010desto se znalo doga\u0111ati da se distributeri nje ne pridr\u017eavaju, prave\u0107i matematiku da im je nekada isplativije i da plate kaznu, nego da se dr\u017ee zakonskih propisa, odnosno visine maksimalne mar\u017ee.<\/p>\n\n\n\n
\u201cZna\u010di prostora za mnoge malverzacije ima, a \u0161to onda sigurno obja\u0161njava i veliki broj benzinskih pumpi u BiH. Naravno, nikako ne treba zaboraviti i da odre\u0111en broj ljudi koji ima ozbiljan novac, a ne zna \u0161to \u0107e s njim, ula\u017ee u gradnju benzinskih pumpi, pri tome poku\u0161avaju\u0107i da do\u0111e do nekih najatraktivnijih lokacija. Bilo je mnogo takvih slu\u010dajeva i kod nas. Oni na kraju prodaju te objekte ve\u0107im igra\u010dima, inkasiraju\u0107i ogroman novac. Znam jedan slu\u010daj u kojem je to bilo oko 12 milijuna maraka za dvije pumpe koje su se nalaze na ulazu u Banjaluku\u201c, poru\u010dio je on.<\/p>\n\n\n\n
Promatrano po godinama proizvodnje vozila u BiH najvi\u0161e voze ona starija od 15 godina. Njih je oko 60 posto. Svaki tre\u0107i automobil ima izme\u0111u \u0161est i 15 godina, a tek sedam posto vlasnika ima vozila koja se svrstavaju u kategoriju starosti do pet godina.<\/p>\n\n\n\n