Nakon \u0161est mjeseci istrage o uzrocima nestanka struje i raspada elektroenergetskih sustava 21. lipnja ove godine u cijeloj Crnoj Gori te dijelovima BiH, Albanije i Hrvatske, asocijacija europskih mre\u017enih operatora ENTSO-E objavila je izvje\u0161\u0107e prema kojem je uzrok kolapsa lociran na dalekovodima u Crnoj Gori te na granici Albanije i Gr\u010dke.<\/p>\n\n\n\n
“Prvo je do\u0161lo do kvara na dalekovodu Ribarevine – Podgorica 2 u 12.09 sati. Drugo iskap\u010danje dogodilo se na dalekovodu Zemblak – Kardia u 12.21 sat. Utvr\u0111eno je da su oba incidenta uzrokovana nedovoljnim razmakom dalekovoda od vegetacije. To je rezultiralo ispadanjem drugih dalekovoda i kolapsom napona u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj”, navodi se u izvje\u0161\u0107u asocijacije ENTSO-E. Drugim rije\u010dima, iako se neposredno nakon energetskog kolapsa na zapadnom Balkanu poku\u0161avalo utvrditi jedan kvar koji je lan\u010danom reakcijom doveo do pada napona i ispadanja cijele mre\u017ee, spomenuta organizacija utvrdila je kako su se dogodila dva kvara u razmaku od 12 minuta s istim uzrokom i posljedicama po opskrbu strujom u \u010dak \u010detiri dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Automatski ispad<\/strong><\/p>\n\n\n\n Razra\u0111uju\u0107i nalaz da je uzrok ispada spomenutih dalekovoda vegetacija, ENTSO-E navodi kako je u oba slu\u010daja do\u0161lo do “skra\u0107ivanja udaljenosti izme\u0111u dalekovoda i povr\u0161ine ispod njega”, nakon \u010dega se aktivirao sustav za\u0161tite i isklju\u010dio rad dalekovoda. Prema istom izvoru, sustav se poku\u0161ao ponovno automatski uklju\u010diti, ali to nije uspjelo. U izvje\u0161\u0107u se ne razra\u0111uje odgovornost operatora u Crnoj Gori, Albaniji i Gr\u010dkoj za eventualno neodr\u017eavanje povr\u0161ina ispod dalekovoda, nego se najavljuje dodatno izvje\u0161\u0107e o lipanjskom kolapsu do kraja 2025. S druge strane, isti\u010du se utjecaji sna\u017ene potro\u0161nje elektri\u010dne energije zbog temperatura vi\u0161ih od 40 Celzijevih stupnjeva koje su tada vladale na zapadnom Balkanu.<\/p>\n\n\n\n “Prosje\u010dna europska temperatura za lipanj ove godine bila je 1,57 Celzijevih stupnjeva vi\u0161a od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020., \u0161to je lipanj 2024. u\u010dinilo drugim najtoplijim lipnjem u tom razdoblju. Temperature vi\u0161e od 40 Celzijevih stupnjeva zabilje\u017eene su na mnogim mjestima, Atena je imala najtopliji lipanj u evidenciji podataka koja se\u017ee do 1860., a Gr\u010dka je imala najtopliji lipanj od 2010. godine”, navedeno je u izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Albanski rekord<\/strong><\/p>\n\n\n\n Osvrnuv\u0161i se na lipanjsku rekordnu potro\u0161nju struje na zapadnom Balkanu, ENTSO-E, me\u0111u ostalim, donosi podatak da je najve\u0107a cijena struje zabilje\u017eena u Albaniji, od 176,32 eura za megavatsat. Za usporedbu, na hrvatskoj burzi elektri\u010dne energije “kobnog” 21. lipnja trgovanje u kupoprodajama “dan unaprijed” zaklju\u010deno je s baznom cijenom od 96,75 eura za megavatsat, a kada je u pitanju obujam trgovine, rekordnim koli\u010dinama struje za lipanj trgovano je 22. lipnja.<\/p>\n\n\n\n “Optere\u0107enja odra\u017eavaju sezonske promjene i pove\u0107avaju se zbog turizma i sli\u010dnih vremenskih uvjeta diljem regije. Dnevna krivulja optere\u0107enja 21. lipnja bila je oko deset posto vi\u0161a od prosjeka radnog tjedna, a ukupna potro\u0161nja zna\u010dajno raste”, utvrdila je zajednica mre\u017enih operatora Starog kontinenta.<\/p>\n\n\n\n Velika potra\u017enja za elektri\u010dnom energijom klju\u010dna je za razumijevanja kolapsa koji je uslijedio nakon ispada na dalekovodima u Crnoj Gori te na granici Albanije i Gr\u010dke.<\/p>\n\n\n\n “Taj dan, kao i ve\u0107inu vremena na podru\u010dju zahva\u0107enom incidentom, zabilje\u017eena je zna\u010dajna razlika izme\u0111u redovite komercijalne razmjene i zabilje\u017eenih tokova do 500 megavata”, utvrdila je spomenuta istraga. U prekograni\u010dne preba\u010daje uobi\u010dajenog prijenosa struje taj dan izvje\u0161\u0107e ubraja i prekora\u010denje izvoza elektri\u010dne energije iz Hrvatske u BiH za 100 megavata, dok je o\u010dekivani saldo bio uvoz u Hrvatsku iz BiH od 364 megavata.<\/p>\n\n\n\n Kabel iz Italije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prema utvr\u0111enom redoslijedu “blackouta” 21. lipnja, nakon kvarova na dalekovodima Ribarevine – Podgorica 2 i Zemblak – Kardia u razmaku od samo 15 minuta iz sustava je ispalo 19 dalekovoda, me\u0111u kojima i dalekovodi koje u cijelosti, poput dalekovoda Brinje – Pa\u0111ene, ili u suradnji s elektroprivredama susjednih dr\u017eava, poput dalekovoda Trebinje – Plat, odr\u017eava Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS). Me\u0111u ostalima, bez struje su u Hrvatskoj ostali Split, Dubrovnik, Zadar, Makarska i Omi\u0161. Uklanjanje kvarova i ponovna uspostava napajanja strujom u Crnoj Gori te dijelovima BiH, Hrvatske, Albanije i Gr\u010dke potrajali su taj dan tri sata. Iz podataka koje je istraga prikupila proizlazi kako do kolapsa ovakvih razmjera ne bi do\u0161lo da se u tako kratkom vremenu dogodio samo jedan kvar.<\/p>\n\n\n\n Zajednica europskih operatora nagla\u0161ava i utjecaj podmorskog kabela Monita, koji povezuje elektroenergetske sustave Crne Gore i Italije, na lipanjski “blackout”. Naime, u nizu ispada nakon kvara na dalekovodu Ribarevine – Podgorica 2, prema izvje\u0161\u0107u,<\/p>\n\n\n\n Zna\u010daj spomenutog podmorskog kabela jest u tome \u0161to dr\u017eave u kojima je do\u0161lo do “blackouta” nemaju u lipnju dovoljno svoje proizvedene elektri\u010dne energije, nego je moraju uvoziti.<\/p>\n\n\n\n