Finska ozbiljno shva\u0107a prijetnju koja dolazi s istoka. Geopoliti\u010dka situacija ne ide joj na ruku, a ne mo\u017ee se, dakako, preseliti na neku povoljniju lokaciju niti promijeniti \u010dinjenicu da s Rusijom dijeli 1300 kilometara duga\u010dku granicu.<\/p>\n\n\n\n
Upravo zato slu\u017ebeni Helsinki ne \u010deka da problemi buknu, nego se priprema za najcrnji scenarij. Osim \u0161to se Finska, od Drugog svjetskog rata neutralna zemlja, u travnju 2023. godine pridru\u017eila NATO-u, ozbiljno je pristupila pripremi gra\u0111ana i vojske za slu\u010daj ruskog napada.<\/p>\n\n\n\n
“Me\u0111utim, prijetnja koja visi u zraku nije nu\u017eno dobra za njezinu ekonomiju”, primje\u0107uje Elisabeth Braw, stru\u010dnjakinja iz Atlantskog vije\u0107a, me\u0111unarodne organizacije koja se bavi globalnim izazovima, sa sjedi\u0161tem u Washingtonu. Finska \u0107e morati raditi jo\u0161 sna\u017enije da bi zadr\u017eala interes ulaga\u010da i izbjegla \u0161tetu koju negativan publicitet zbog geopoliti\u010dkih prijetnji mo\u017ee imati i ve\u0107 ima za njezino gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n
Naime, upravo je to, isti\u010de Braw, mjesto na kojem le\u017ei problem za Finsku, svim preventivama i sveobuhvatnoj pripremi unato\u010d. A kriju se tu i lekcije za druge zemlje.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to \u0107e biti, nitko ne mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u znati. No, Finska svojim primjerom pokazuje kako se pametne i promi\u0161ljene zemlje postavljaju u trenucima geopoliti\u010dke krize. Finska, pi\u0161e u \u010dlanku za Politico Braw, mora javno govoriti o prijetnjama s kojima se suo\u010dava i upozoravati svijet na mogu\u0107e turbulencije. Mora i upregnuti sve sile da bi se pripremila za najgori scenarij, a to je ve\u0107 dobrim dijelom i u\u010dinila.<\/p>\n\n\n\n
Finska ima obavezni vojni rok za mu\u0161karce, \u0161to joj omogu\u0107uje stalnu vojnu obuku novih kadrova. Ima 280.000 vojnika i 900.000 obu\u010denih rezervista, a rije\u010d je o zemlji s 5,6 milijuna stanovnika. Naru\u010duje novu opremu, moderniziraju\u0107i svoju vojsku. Vojne baze i strate\u0161ki objekti \u010desto su smje\u0161teni duboko pod zemljom, razmje\u0161teni u obliku \u0161vicarskog sira, sa slo\u017eenom mre\u017eom tunela ispod Helsinkija. Njihova Nacionalna agencija za hitnu opskrbu opskrbila se strate\u0161kim rezervama klju\u010dnih resursa koji uklju\u010duju \u017eitarice i gorivo te mo\u017ee zadovoljiti \u0161estomjese\u010dne potrebe zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, suo\u010dava se sa strahom investitora i trenuta\u010dno tra\u017ei na\u010din da svoje gospodarstvo u\u010dini “otpornim”, kao \u0161to je u\u010dinila sa stanovni\u0161tvom i vojskom. Braw pi\u0161e da bi pouku mogla izvu\u0107i iz pona\u0161anja \u0160vedske u vrijeme Hladnog rata. \u0160vedska je tada, navodi ova autorica, u ratnu pripravnost uvukla cijelu zemlju, uklju\u010duju\u0107i njezin gospodarski sektor.<\/p>\n\n\n\n
Nekih 11.000 tvrtki ocijenjeno je kao “klju\u010dno” za gospodarstvo zemlje. Vlada je s tim poduze\u0107ima odr\u017eavala posebne odnose, omogu\u0107uju\u0107i im rad \u010dak i u slu\u010daju invazije. Poruka je bila jasna: mo\u017eete imati golemu vojsku, ali na\u0161e dru\u0161tvo i gospodarstvo nastavit \u0107e funkcionirati unato\u010d svemu.<\/p>\n\n\n\n
“Bila je to sna\u017ena poruka, a djelovala je. \u0160vedska je ekonomija, bez obzira na rusku prijetnju, nastavila funkcionirati. \u010cak je i rasla”, ka\u017ee Braw.<\/p>\n\n\n\n