Vi\u0161e od osam milijardi stanovnika Zemlje konzumira 100 milijardi tona razli\u010ditih materijala godi\u0161nje, a 7,2 posto utro\u0161enih minerala, fosilnih goriva, metala i biomase se cikli\u010dno vra\u0107aju u globalnu ekonomiju.<\/p>\n\n\n\n
Konkretno, u Europskoj uniji velike koli\u010dine otpada, u koji se ubrajaju ostatci hrane, tekstila, gra\u0111evinskih materijala i elektronike, zaga\u0111uju zrak, vodu i zemlji\u0161te, te na taj na\u010din \u0161tete zdravlju gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u najve\u0107e zaga\u0111iva\u010de ubrajaju se tekstilni i e-otpad. Stru\u010dnjaci su izra\u010dunali da se \u010dak 87 posto kori\u0161tene odje\u0107e spaljuje ili odla\u017ee, te da se oko 40 posto e-otpada reciklira.<\/p>\n\n\n\n
Ilegalne deponije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Situacija u BiH je \u010dak ne\u0161to bolja nego u EU. Odnosno, BiH proizvodi manje otpada od prosjeka EU, ali zabrinjavaju\u0107a je \u010dinjenica da u na\u0161oj zemlji postoji oko 2400 ilegalnih deponija. Tako\u0111er, zabrinjavaju\u0107i je podatak da se u BiH tjedno baci 2,8 kg hrane po doma\u0107instvu, \u0161to je 145 kg hrane po doma\u0107instvu godi\u0161nje i frapantnih 16 milijuna tona otpada hrane godi\u0161nje na razini dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n Jasno je onda zbog \u010dega je va\u017eno okretanje cirkularnoj ekonomiji, koja pru\u017ea mogu\u0107nost da otpad postane resurs! To doprinosi o\u010duvanju \u017eivotne sredine i smanjenju zaga\u0111enja, \u0161to je prijeko potrebno i Bosni i Hercegovini u kojoj brojne eko udruge i stru\u010dnjaci upozoravaju na va\u017enost ja\u010danja svijesti o prednostima \u2018\u010distih\u2019 \u017eivotnih sredina.<\/p>\n\n\n\n Europska unija je prepoznala ovaj izazov i jo\u0161 2015. godine uvela zna\u010dajne novine u pravni okvir, postavljaju\u0107i ciljeve za modernizaciju privrede i otvaranje novih radnih mjesta.<\/p>\n\n\n\n Do 2019. godine ispunjeno je 54 ciljeva iz Akcionog plana cirkularne ekonomije, a Europska komisija je u o\u017eujku 2020. godine usvojila novi plan (CEAP) s jasnim ciljevima: od uvo\u0111enja odr\u017eivih proizvoda kao norme do smanjenja otpada i osna\u017eivanja potro\u0161a\u010da. Fokus je na sektorima kao \u0161to su elektronika, ambala\u017ea, tekstil i gra\u0111evinarstvo, koji imaju visok potencijal za cirkularnost. Animalni otpad<\/strong><\/p>\n\n\n\n Abdulah Imamovi\u0107, stru\u010dni savjetnik za higijenu namirnica i prehrambenih proizvoda \u017eivotinjskog porijekla u ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i \u0161umarstva u vladi ZD\u017d-a kazao je da je \u201canimalni otpad najve\u0107i problem trenutno na podru\u010dju Bosne i Hercegovine\u201d.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Nadam se da \u0107emo mi biti prvi, da \u0107e Zeni\u010dko-dobojski kanton biti prvi koji \u0107e krenuti u ozbiljno rje\u0161avanje tog problema i pomo\u0107i proizvo\u0111a\u010dima i svima ostalim da rije\u0161imo jedan veliki uvjet Europske unije, a to je rje\u0161enje animalnog otpada kako bi se ostali proizvodi \u017eivotinjskog porijekla mogli na\u0107i na tr\u017ei\u0161tu Europske unije, istakao je Imamovi\u0107 na nedavno odr\u017eanoj radionici u organizaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Tema seminara i radionica bila je odr\u017eivo upravljanje animalnim otpadom.<\/p>\n\n\n\n Institut za zdravlje i sigurnost hrane provodi projekat koji se obavlja u tri faze. Prva faza je obila\u017eenje 370 od 580 registriranih generatora animalnog otpada gdje je obavljen popis tih istih generatora, napravljena baza podataka. Nakon toga ura\u0111eno je istra\u017eivanje o koli\u010dinama kadmija i olova u animalnom otpadu, kao i antimikrobnoj rezistenciji. U drugom dijelu ovog projekta ura\u0111ene su edukacije u trajanju od \u010detiri dana, edukacije za proizvo\u0111a\u010de hrane, veterinare, za peradarsku proizvodnju, za lovce i proizvodnju crvenog mesa.<\/p>\n\n\n\n Pozitivni primjeri u BiH<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pitanje recikla\u017ee je jedno od najva\u017enijih pitanja dana\u0161njice. Kvaliteta na\u0161eg \u017eivota danas i u budu\u0107nosti svakako zavisi od toga kako \u0107emo postupati sa otpadom kao dru\u0161tvo i pojedinci. Interesantno je da bi se najmanje 60 posto ukupnog otpada koji zavr\u0161i u kantama za sme\u0107e, a time i na deponijama, moglo ponovno iskoristiti ili kompostiranjem ili recikliranjem.<\/p>\n\n\n\n Jedan od pozitivnih primjera dolazi iz srednjo\u0161kolskog centra Vogo\u0161\u0107a, koji je prepoznatljiv po inovativnim pristupima i ula\u017ee zna\u010dajne napore u razvoj nastavnog kadra s ciljem ja\u010danja njihovih kompetencija.<\/p>\n\n\n\n Time \u0161kola ne samo da unapre\u0111uje nastavu, ve\u0107 motivira u\u010denike da se okrenu zelenoj ekonomiji i digitalnim inovacijama, pru\u017eaju\u0107i im alate za budu\u0107e poduzetni\u010dke projekte. Direktor \u0161kole, Elvir Su\u0107eska, nagla\u0161ava uspje\u0161nu dugogodi\u0161nju suradnju sa GIZ-om, isti\u010du\u0107i nedavno provedenu obuku nastavnika, \u010diji su efekti odmah postali vidljivi kroz usvajanje novih znanja i vje\u0161tina u nastavi, te njihovu primjenu u svakodnevnom obrazovnom procesu.<\/p>\n\n\n\n -Posebno bih izdvojio trening pod nazivom Pristup integraciji zelenih vje\u0161tina u nastavne planove i programe, s fokusom na upravljanje otpadom. Ovaj trening je imao ogroman zna\u010daj za na\u0161u \u0161kolu jer nam je dodatno osvijetlio kako otpad mo\u017eemo pretvoriti u vrijedan resurs, stvaraju\u0107i novu vrijednost. To je budu\u0107nost ne samo za \u0161kolstvo, ve\u0107 i za cijelo dru\u0161tvo, kazao je Su\u0107eska.<\/p>\n\n\n\n Jedan od rezultata suradnje s GIZ-om predstavlja i postavljanje pametnog reciklomata i reciklirane eko klupe na \u0161kolskom ulazu. Ova eko klupa, napravljena od 100% reciklirane plastike, o\u010distila je \u010dak 37,5 kilograma plasti\u010dnog otpada iz okoline. Klupa nije samo dugotrajna (s o\u010dekivanim vijekom trajanja od preko 30 godina), ve\u0107 je se i sama mo\u017ee ponovo reciklirati.<\/p>\n\n\n\n -Jako je bitno da ovakve reciklomate postavljamo u i oko \u0161kola. Kada odgojimo generacije da znaju \u0161ta zna\u010di reciklirati, \u0161ta zna\u010di ekologija, \u0161ta zna\u010di razdvajati otpad mi smo otprilike zavr\u0161ili taj posao kada njima damo do znanja koliko je to bitno, ka\u017ee Ned\u017ead Turnad\u017ei\u0107, direktor kompanije Eko Grad.<\/p>\n\n\n\n Nedavno provedena studija GIZ-a pokazala je da je upravljanje otpadom prepoznato kao klju\u010dna vje\u0161tina za razvoj zelene ekonomije, \u0161to je potvrdilo 95% anketiranih kompanija. Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu kontinuirane edukacije i stru\u010dne obuke, posebno razvoja zelenih kompetencija, koje su neophodne u svim zanimanjima stru\u010dnog obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n A kako je u Europi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Europsko gospodarstvo ovisi o neprekidnom toku prirodnih resursa i materijala, uklju\u010duju\u0107i vodu, usjeve, drvo, metale, minerale te nositelje energije, a znatan dio tih materijala osigurava se uvozom. Ta bi ovisnost mogla postati izvor ranjivosti s obzirom na to da se globalna utrka za prirodnim resursima poja\u010dava.<\/p>\n\n\n\n U posljednjih se nekoliko godina u okviru koncepta kru\u017enog gospodarstva i s time povezanih politika na visokoj razini aktivno razmatraju pitanja upotrebe resursa, proizvodnje, potro\u0161nje i otpada. Svrha je tog koncepta zatvoriti krug proizvodnje i potro\u0161nje materijala \u0161to du\u017eim o\u010duvanjem vrijednosti proizvoda, materijala i resursa u gospodarstvu. Time se u\u010dinkovito smanjuje stvaranje otpada i upotreba neobra\u0111enog materijala, \u010dime se smanjuju i s njima povezani pritisci na okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n Iako su trendovi u proizvodnji otpada prili\u010dno stabilni i stvaranje otpada nastoji se odvojiti od gospodarskog razvoja, Europa i dalje stvara veliku koli\u010dinu otpada. Istovremeno se o otpadu sve vi\u0161e razmi\u0161lja kao o vrijednom resursu za europsko gospodarstvo. Udio recikliranog otpada polako se pove\u0107ava, dok se koli\u010dina otpada koji se odla\u017ee smanjuje. Me\u0111utim, razlike u uspje\u0161nosti me\u0111u zemljama i dalje su visoke.<\/p>\n\n\n\n Sveobuhvatno europsko zakonodavstvo o otpadu klju\u010dni je pokreta\u010d boljeg gospodarenja otpadom.<\/p>\n\n\n\n Sedmim programom djelovanja za okoli\u0161 utvr\u0111uje se pobolj\u0161anje u\u010dinkovitosti resursa kao jedan od tri klju\u010dna cilja za ostvarenje vizije za 2050. koja glasi \u201e\u017divjeti dobro unutar granica na\u0161eg planeta\u201d, a ti su ciljevi sljede\u0107i:<\/p>\n\n\n\n -za\u0161tititi, o\u010duvati i pove\u0107ati prirodni kapital Europske unije;<\/p>\n\n\n\n -pretvoriti Europsku uniju u zeleno, konkurentno gospodarstvo s u\u010dinkovitim iskori\u0161tavanjem resursa i niskom razinom emisija CO2;<\/p>\n\n\n\n -za\u0161tititi gra\u0111ane Europske unije od utjecaja pritisaka na okoli\u0161 i opasnosti za njihovo zdravlje i blagostanje.<\/p>\n\n\n\n Jasno je da isti postulati vrijede i za Bosnu i Hercegovinu koja se nastoji priklju\u010diti europskoj obitelji.<\/p>\n\n\n\n Va\u017ena konferencija u prosincu<\/p>\n\n\n\n Privredna\/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine u partnerstvu s Privrednom komorom Srbije organizira me\u0111unarodnu konferenciju \u201eOTPAD-RESURS za razvoj cirkularne ekonomije\u201c, koja \u0107e se odr\u017eati 5. prosinca 2024. godine u Beogradu. Ova konferencija predstavlja klju\u010dni doga\u0111aj za sve aktere uklju\u010dene u zelenu tranziciju, uklju\u010duju\u0107i lidere, donositelje odluka, stru\u010dnjake, poduzetnike, financijere, javna komunalna poduze\u0107a i predstavnike nevladinog sektora.<\/p>\n\n\n\n Jedan od istaknutih sudionika konferencije je Uro\u0161 Grani\u0107, osniva\u010d i vlasnik BioHub doo Beograd, obiteljskog eko startupa, kao i predsjednik udru\u017eenja \u201eBioHub Collective\u201c. Njegov cilj je promoviranje cirkularne ekonomije i odr\u017eivog razvoja kroz prakti\u010dan rad. BioHub se fokusira na prodaju biorazgradivih i reciklabilnih proizvoda od celuloze i \u0161e\u0107erne trske, koji predstavljaju ekolo\u0161ku alternativu jednokratnoj plasti\u010dnoj ambala\u017ei, sa certifikatima uskla\u0111enim sa EU standardima.<\/p>\n\n\n\n Republikainfo.com<\/sup><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vi\u0161e od osam milijardi stanovnika Zemlje konzumira 100 milijardi tona razli\u010ditih materijala godi\u0161nje, a 7,2 posto utro\u0161enih minerala, fosilnih goriva, metala i biomase se cikli\u010dno vra\u0107aju u globalnu ekonomiju. Konkretno, u Europskoj uniji velike koli\u010dine otpada, u koji se ubrajaju ostatci hrane, tekstila, gra\u0111evinskih materijala i elektronike, zaga\u0111uju zrak, vodu i zemlji\u0161te, te na taj […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":41682,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":4,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[70,3],"tags":[],"class_list":["post-41680","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-poljopriveda-i-ekologija","category-vijesti"],"yoast_head":"\n
Cirkularna ekonomija nije samo prilika za ekolo\u0161ke promjene, ve\u0107 i put ka ekonomskom rastu i dru\u0161tvenom napretku.<\/p>\n\n\n\n