<\/p>\n\n\n\n
Umjetna inteligencija u kratko je vrijeme unijela velike promjene u na\u0161e \u017eivote. \u010cak i ako aktivno ne koristite alate umjetne inteligencije, velika je vjerojatnost da koristite neke servise i usluge koje u pozadini pokre\u0107e umjetna inteligencija.<\/p>\n\n\n\n
No, znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge upozoravaju kako bi se preveliko oslanjanje na umjetnu inteligenciju moglo ljudima obiti o glavu. Njihovo posljednje istra\u017eivanje isti\u010de kako bi alati umjetne inteligencije mogli biti kori\u0161teni za manipuliranje ljudima tijekom dono\u0161enja odluka i to u svim sferama \u017eivota – od toga koji kruh kupiti u trgovini do toga za koga glasati na izborima.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje objavlje\u010dno u \u010dasopisu Harvard Data Science Review, upozorava kako eksplozija generativne umjetne inteligencije i sve ve\u0107e kori\u0161tenje takvih alata otvara “novu granicu uvjerljivih tehnologija”. Istra\u017eiva\u010di dodaju kako je svijet na pragu “unosnog, ali problemati\u010dnog novog tr\u017ei\u0161ta za digitalne signale namjera” i nazivaju ga “ekonomijom namjere”.<\/p>\n\n\n\n
O \u010demu se to\u010dno radi? Kako poja\u0161njavaju, “antropomorfni” asistenti pogonjeni umjetnom inteligencijom imat \u0107e pristup golemim koli\u010dinama psiholo\u0161kih podataka i podataka o pona\u0161anju, prikupljenih putem neformalnog dijaloga s korisnikom.<\/p>\n\n\n\n
Tako \u0107e umjetna inteligencija kombinirati znanje o korisnikovim navikama i prilago\u0111avati se opona\u0161aju\u0107i osobnosti i predvi\u0111aju\u0107i \u017eeljene odgovore koji bi korisniku najbolje odgovarali. To bi moglo izgraditi razli\u010dite razine povjerenja i razumijevanja i omogu\u0107iti dru\u0161tvenu manipulaciju na industrijskoj razini.<\/p>\n\n\n\n
Ogromni resursi se tro\u0161e kako bi se pomo\u0107nici s umjetnom inteligencijom postavili u svako podru\u010dje \u017eivota, \u0161to bi trebalo postaviti pitanje \u010dijim su interesima i svrhama ti takozvani pomo\u0107nici dizajnirani da slu\u017ee, rekao je dr. Yaqub Chaudhary, gostuju\u0107i znanstvenik Leverhulme Centra za budu\u0107nost inteligencije (LCFI) iz Cambridgea. Ono \u0161to ljudi govore tijekom razgovora, kako to govore i vrsta zaklju\u010daka koji se kao rezultat toga mogu izvesti u stvarnom vremenu daleko su intimniji od pukih zapisa online interakcija. Upozoravamo da se alati umjetne inteligencije ve\u0107 razvijaju za izvo\u0111enje, zaklju\u010divanje, prikupljanje, bilje\u017eenje, razumijevanje, predvi\u0111anje i kona\u010dno manipuliranje i komodificiranje ljudskih planova i svrha.<\/p>\n\n\n\n
U svom istra\u017eivanju, Caudhary i povjesni\u010dar tehnologija dr. Jonnie Penn, isti\u010du kako \u0107e ekonomija namjere biti ekonomija pozornosti – profilirat \u0107e kako se pa\u017enja korisnika i komunikacijski stil povezuju s obrascima pona\u0161anja i izborima koje na kraju donosimo.<\/p>\n\n\n\n
Poja\u0161njavaju kako se u ekonomiji namjera, veliki jezi\u010dni modeli (poput ChatGPT-a) mogu kroistiti za ciljanje politike, rje\u010dnika, dobi, spola, online povijesti, pa \u010dak i preferencija za laskanje i dodvoravanje.<\/p>\n\n\n\n
Dodaju i kako velike tehnolo\u0161ke tvrtke ve\u0107 razra\u0111uju algoritme i prikupljaju skupove podataka za razumijevanje ljudskih namjera i sugeriranje namjera u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n