Grenlandski premijer Mute Egede u svom je novogodi\u0161njem obra\u0107anju naglasio \u017eelju stjecanja neovisnosti od Danske, nekada\u0161njeg kolonijalnog vladara, \u0161to pokazuje zna\u010dajnu promjenu retorike oko budu\u0107nosti arkti\u010dkog otoka.<\/p>\n\n\n\n
Govor 39-godi\u0161njeg premijera dogodio se nakon \u0161to je novoizabrani ameri\u010dki predsjednik Donald Trump iskazao \u017eelju za vlasni\u0161tvom i kontrolom nad Grenlandom. Egede ka\u017ee da \u017eeli suradnju Grenlanda s drugim dr\u017eavama. “Krajnje je vrijeme da sami napravimo taj korak i oblikujemo na\u0161u budu\u0107nost u pogledu toga s kim \u0107emo sura\u0111ivati i tko \u0107e biti na\u0161i trgovinski partneri”, rekao je.<\/p>\n\n\n\n
Pokret za neovisnost proteklih godina ja\u010da na Grenlandu, dijelom i zbog novijih otkri\u0107a pona\u0161anja danskih vlasti tijekom 20. stolje\u0107a, poput prisilne kampanje kontracepcije \u0161ezdesetih.<\/p>\n\n\n\n
Grenland dva puta odbio Trumpove poku\u0161aje da kupi otok<\/strong><\/p>\n\n\n\n Grenland, najve\u0107i otok na svijetu s populacijom od oko 60.000 stanovnika, bio je danska kolonija sve dok nije dobio samoupravu s vlastitim parlamentom 1979. godine. I dalje je teritorij Danske, pri \u010demu Kopenhagen kontrolira njegovu vanjsku politiku i obranu.<\/p>\n\n\n\n Pravo na progla\u0161enje neovisnosti putem referenduma stekao je 2009. godine. Grenlandska vlada je 2023. predstavila svoj prvi nacrt ustava. “Povijest i trenuta\u010dne okolnosti pokazali su nam da suradnja s Kraljevinom Danskom nije uspjela u postizanju potpune jednakosti”, kazao je Egede.<\/p>\n\n\n\n “Sad je vrijeme da na\u0161a zemlja poduzme idu\u0107i korak. Kao i druge dr\u017eave u svijetu, moramo raditi na uklanjanju prepreka suradnjom. Njih mo\u017eemo opisati kao okove kolonijalizma te krenuti prema naprijed”, dodao je. Naglasio je da je na stanovnicima Grenlanda da odlu\u010de o neovisnosti, no nije otkrio kad bi se glasanje moglo odr\u017eati.<\/p>\n\n\n\n Egede u govoru nije spomenuo Trumpa<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iako ve\u0107ina od 57 tisu\u0107a stanovnika Grenlanda podr\u017eava neovisnost, postoje podjele oko trenutka kad bi se ona trebala proglasiti te o potencijalnim posljedicama takve odluke na \u017eivotni standard. Grenlandska vlada je dva puta odbila Trumpove ponude da kupi otok, 2019. i ponovno pro\u0161le godine. Egede je poru\u010dio da je Grenland njihov, da nije na prodaju i nikada ne\u0107e biti.<\/p>\n\n\n\n U svojem govoru nije spomenuo Trumpa ni SAD. Prijestolnica Grenlanda Nuuk bli\u017ea je New Yorku nego Kopenhagenu. Usprkos velikim zalihama minerala, nafte i prirodnog plina, gospodarstvo Grenlanda i dalje je krhko i veoma ovisno o ribarstvu i danskim subvencijama. Otok \u0107e odr\u017eati parlamentarne izbore prije 6. travnja.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to Trump \u017eeli Grenland?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Trump je na dru\u0161tvenim mre\u017eama izjavio kako SAD smatra da su “posjedovanje i kontrola Grenlanda apsolutna nu\u017enost” zbog nacionalne sigurnosti i globalne slobode. SAD ve\u0107 ima Pituffik, svemirsku bazu, na Grenlandu. Teritorij je bogat prirodnim resursima, uklju\u010duju\u0107i rijetke zemne minerale i naftu, te zauzima strate\u0161ki polo\u017eaj za trgovinu dok velike sile nastoje pro\u0161iriti svoj utjecaj u Arkti\u010dkom krugu.<\/p>\n\n\n\n Rusija posebno vidi tu regiju kao strate\u0161ku priliku. Trump je jo\u0161 2019., tijekom svog prvog mandata, predlo\u017eio kupnju Grenlanda, no plan nije realiziran.<\/p>\n\n\n\n Zbog porasta temperatura, procjenjuje se da je oko 28.000 \u010detvornih kilometara ledenih plo\u010da i gle\u010dera Grenlanda otopljeno tijekom posljednja tri desetlje\u0107a, \u0161to je podru\u010dje pribli\u017eno veli\u010dine ameri\u010dke savezne dr\u017eave Massachusetts. To ima goleme posljedice za cijeli svijet. Ako se led u potpunosti otopi, Grenland bi mogao uzrokovati porast razine mora za \u010dak sedam metara, prema NASA-i.<\/p>\n\n\n\n Povla\u010denje leda na Grenlandu moglo bi otvoriti podru\u010dja za bu\u0161enje nafte i plina te za eksploataciju klju\u010dnih minerala, \u0161to je ve\u0107 izazvalo me\u0111unarodni interes i zabrinutost zbog mogu\u0107ih \u0161teta po okoli\u0161. Osim toga, promet brodova u Arktiku pove\u0107ao se za 37 posto tijekom posljednjeg desetlje\u0107a, prema nedavnom izvje\u0161\u0107u Arkti\u010dkog vije\u0107a, jer se morski led smanjio. Daljnje topljenje moglo bi otvoriti jo\u0161 vi\u0161e trgova\u010dkih ruta.<\/p>\n\n\n\n Amanda Lynch, profesorica na Sveu\u010dili\u0161tu Brown, koja gotovo 30 godina prou\u010dava klimatske promjene u Arktiku, rekla je da bi nove trgova\u010dke rute stvorene topljenjem leda mogle pove\u0107ati rizik od ekolo\u0161kih katastrofa. Brodovi iz nekih zemalja, kazala je, nisu dizajnirani za izdr\u017eavanje arkti\u010dkih uvjeta. “Izlijevanje nafte ili neka druga otrovna nesre\u0107a na toj ruti je neizbje\u017ena i mo\u017eda se ve\u0107 dogodila, a da to ni ne znamo”, rekla je.<\/p>\n\n\n\n Kina je pokazala zna\u010dajan interes za novu rutu kroz Arktik, a u studenom su se Kina i Rusija dogovorile sura\u0111ivati na razvoju arkti\u010dkih trgova\u010dkih ruta.<\/p>\n\n\n\n “Prometne rute u Arktiku se mijenjaju zbog klimatskih promjena”, rekao je Jose W. Fernandez, ameri\u010dki podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoli\u0161. “To je ne\u0161to \u010demu posve\u0107ujemo sve vi\u0161e pa\u017enje, a svaka nova administracija morat \u0107e se time baviti u budu\u0107nosti”, dodao je.<\/p>\n\n\n\n Trump naziva klimatske promjene prevarom. Njegov biv\u0161i savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert C. O\u2019Brien sugerirao je da su klimatske promjene jedan od razloga Trumpovog interesa za stjecanje Grenlanda. “Grenland je autoput od Arktika sve do Sjeverne Amerike, do Sjedinjenih Dr\u017eava”, rekao je za Fox News. “Strate\u0161ki je vrlo va\u017ean za Arktik, koji \u0107e postati klju\u010dna bojna zona budu\u0107nosti jer, kako klima postaje toplija, Arktik \u0107e postati put koji \u0107e mo\u017eda smanjiti kori\u0161tenje Panamskog kanala.”<\/p>\n\n\n\n