Ukrajinske rijetke rude, metali i minerali u zamjenu za ameri\u010dko oru\u017eje i pomo\u0107. To je, u razgovoru s novinarima u Ovalnom uredu, nedavno predlo\u017eio ameri\u010dki poglavar Donald Trump. Taj njegov lakonski na\u010din vo\u0111enja politike podsje\u0107a i nadma\u0161uje najma\u0161tovitije montipajtonovske ske\u010deve. No, za razliku od “resorta Gaza”, ovo bi mogao na kraju biti i jedan od najvrednijih aduta predsjednika Volodimira Zelenskog na najavljenim pregovorima o primirju ili zavr\u0161etku rata u Ukrajini.<\/p>\n\n\n\n
Naime, Ukrajina je najbogatija dr\u017eava rijetkim metalima u Europi. I nije da ni u Kijevu nisu na to mislili. To bi, kako navodi Financial Times, mogla biti “pobjedni\u010dka opcija” za najavljene pregovore o okon\u010danju rata u Ukrajini. No, iza tog “plana”, kako navodi britanski list, stoji republikanski senator Lindsey Graham koji je prvi po\u010deo govoriti o toj razmjeni za vojnu i drugu pomo\u0107 Kijevu. Ukrajina je bogata rijetkim podzemnim bogatstvom: ima najve\u0107e svjetske zalihe kvalitetnog litija koje su prakti\u010dki nedirnute, a on je bitan za elektri\u010dne automobile, potom zna\u010dajne koli\u010dine titana, strate\u0161ki va\u017ene komponente za vojnu, zrakoplovnu i svemirsku industriju, te jednu od pet najve\u0107ih svjetskih zaliha grafita.<\/p>\n\n\n\n
Uz to, Ukrajina je bogata i uranom, va\u017enim “sastojkom” za funkcioniranje nuklearne energetike, a najve\u0107a su nalazi\u0161ta u Dnjepru, podru\u010dju na koje najvi\u0161e pikira Rusija, te u Kirovogradskoj oblasti. Tamo se nalaze tri poznata nalazi\u0161ta. Osim toga, ima velike zalihe berilija, cirkona i tantala. Prema procjenama Forbesa iz 2023. godine, ukupna vrijednost ukrajinskog rudnog bogatstva iznosi oko 15 bilijuna dolara. Ne treba zaboraviti ni to da je Ukrajina jedna od najve\u0107ih svjetskih \u017eitnica te da se \u010dak 50 posto Afrike hrani ukrajinskim \u017eitaricama. No, tu je i jedna zanimljivost – \u010dak oko 70 posto tog bogatstva se nalazi na istoku Ukrajine, uglavnom u Doneckoj, Luhanskoj i Dnjeparskoj oblasti. Treba napomenuti da ruska vojska trenuta\u010dno kontrolira ve\u0107inu Luhanska i Donecka, ali ono \u0161to je va\u017eno, upravo zbog tog rudnog bogatstva je Rusija ta podru\u010dja proglasila svojima u rujnu 2023. godine te ih anektirala.<\/p>\n\n\n\n
Nedavno je najva\u017eniji suradnik Vladimira Putina, njegov prvi obavje\u0161tajac Nikolaj Patru\u0161ev, u intervjuu za ruske medije rekao da ta podru\u010dja nisu i ne mogu biti “predmet pregovora” jer je to “ruski teritorij”, a Moskva ne mo\u017ee raspravljati o svojim podru\u010djima. Jo\u0161 jedan bliski Putinov suradnik, Dmitrij Medvedev, nedavno je najavio da bi “Rusija mogla anektirati jo\u0161 neka podru\u010dja”. Dodu\u0161e, nitko ne priznaje ta ruska otimanja i priklju\u010divanje tu\u0111ih teritorija, ali treba spomenuti da Vladimir Putin o\u010dito ra\u010duna na to rudno bogatstvo.<\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107e zalihe titana su u Dnjepru, ali i \u017ditomirskoj i Kirovogradskoj oblasti. Neovisna ruska TV postaja Nastoja\u0161\u010deje vremja, koja emitira iz Praga, navodi kako je ukrajinski ekonomist Serhi Furse u nedavnom razgovoru rekao da SAD prije po\u010detka ruske agresije nije pokazivao velik interes za investiranje u ukrajinsko rudno bogatstvo te da su se ameri\u010dki investitori tek usput raspitivali o mogu\u0107im ulaganjima. No, stvari se o\u010dito mijenjaju s obzirom na to da trenuta\u010dno u iskapanju litija, urana i titana dominira Kina, pa je jasno da je ovo za SAD sada postalo pitanje strate\u0161ke prirode, odnosno va\u017enosti. S druge strane, njema\u010dki Spiegel navodi da je kancelar na odlasku Olaf Scholz (izbori su 23. velja\u010de) kritizirao Trumpovu ideju rije\u010dima da je to “egocentri\u010dni i egoisti\u010dni” zahtjev. Istaknuo je kako prije svega treba pomo\u0107i Ukrajini da nakon rata stane na noge te da se ti resursi iskoriste za potrebe izgradnje poslijeratne Ukrajine. Podsjetimo da \u0107e se 12. velja\u010de u Bruxellesu susresti Trumpov dr\u017eavni tajnik Marco Rubio i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha kako bi razgovarali ba\u0161 o pripremama za mirovne pregovore.<\/p>\n\n\n\n
No, kako bilo, ne treba zanemariti ovu Trumpovu ponudu jer on ionako dr\u017eavne poslove gleda isklju\u010divo kroz \u010disto poslovne aran\u017emane. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazi Ukrajina, ovakav aran\u017eman ne treba odbaciti i Kijev \u0107e najvjerojatnije biti spreman to ponuditi u razgovorima sa SAD-om prije mirovnog okupljanja. O\u010dito su na\u0161li slabu to\u010dku Trumpa na koju se on mo\u017ee zaka\u010diti, pogotovo kada je i njemu jasno da sve te enormne rudne zalihe mogu pasti Putinu u ruke. Rusija ih ima dovoljno u Sibiru, ali bi osvajanjem Ukrajine ostavila Zapad bez mogu\u0107nosti da koristi potrebno rudno-mineralno bogatstvo kojim Ukrajina raspola\u017ee, a ne treba, kako smo rekli, u svemu ovome zanemariti i veliki ukrajinski poljoprivredni potencijal. Kijev je odavno nudio Europi da im bude \u017eitnica. U svakom slu\u010daju, pitanje ruda i \u017eita razmatrat \u0107e se u dogovoru oko mirovnog sporazuma, a to je va\u017ean pregovara\u010dki argument kojim Ukrajina raspola\u017ee i na koji malo tko mo\u017ee ostati ravnodu\u0161an. Pogotovo Trump.<\/p>\n\n\n\n