Ameri\u010dki predsjednik Donald Trump najavio je trenutni po\u010detak mirovnih pregovora izme\u0111u Rusije i Ukrajine nakon, kako je opisao, “dugog i vrlo produktivnog” razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Vijest o dogovoru izazvala je burne reakcije u me\u0111unarodnoj zajednici, a najvi\u0161e je \u0161okirala europske saveznike Ukrajine.<\/p>\n\n\n\n
Trump je u objavi na svojoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei Truth Social istaknuo da su tijekom razgovora, koji je trajao sat i pol, on i Putin razgovarali o Ukrajini, Bliskom istoku te suradnji u podru\u010dju umjetne inteligencije. Klju\u010dna to\u010dka razgovora bila je postizanje mirovnog sporazuma kako bi se okon\u010dao sukob u Ukrajini, koji je, prema Trumpu, ve\u0107 odnio milijune \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
“\u017delimo mir i kraj patnje”<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Dogovorili smo se da odmah po\u010dinju pregovori. Na\u0161e ekipe zapo\u010det \u0107e rad, a prvi korak bit \u0107e poziv ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom kako bismo ga obavijestili o razgovoru”, poru\u010dio je Trump. Dodao je kako je za vo\u0111enje pregovora zadu\u017eio tim predvo\u0111en dr\u017eavnim tajnikom Marcom Rubiom, direktorom CIA-e Johnom Ratcliffeom te savjetnikom za nacionalnu sigurnost Michaelom Waltzom.<\/p>\n\n\n\n Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov potvrdio je da je razgovor trajao sat i pol te da su se dvojica \u010delnika slo\u017eila kako je rje\u0161enje sukoba mogu\u0107e jedino kroz mirovne pregovore. Tako\u0111er, istaknuo je da je Putin pozvao Trumpa u Moskvu kako bi nastavili razgovore u\u017eivo.<\/p>\n\n\n\n I Zelenski razgovarao s Trumpom<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to je Trump razgovarao s Putinom, obavio je telefonski razgovor i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Ukrajinski \u010delnik opisao je razgovor kao “dug i zna\u010dajan”, naglasiv\u0161i spremnost Ukrajine na suradnju.<\/p>\n\n\n\n “Ukrajina \u017eeli mir vi\u0161e od ikoga. Definiramo zajedni\u010dke korake s Amerikom kako bismo zaustavili rusku agresiju i osigurali trajan, pouzdan mir”, izjavio je Zelenski. Iako je sa\u010duvao diplomatski ton, jasno je dao do znanja da Ukrajina ne\u0107e odustati od svojih klju\u010dnih ciljeva, uklju\u010duju\u0107i povratak teritorija izgubljenih od 2014. godine.<\/p>\n\n\n\n Ameri\u010dki zaokret \u0161okirao Europu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Odluka Washingtona da odmah zapo\u010dne pregovore s Rusijom i smanji podr\u0161ku Ukrajini izazvala je konsternaciju me\u0111u europskim saveznicima. Prema pisanju Politica, ameri\u010dki ministar obrane Pete Hegseth obavijestio je svoje kolege u Bruxellesu kako Ukrajina nema \u0161anse povratiti Krim i isto\u010dne dijelove zemlje.<\/p>\n\n\n\n “Iluzorno je vjerovati da se Ukrajina mo\u017ee vratiti na granice iz 2014. godine. Produ\u017eavanje rata samo \u0107e donijeti vi\u0161e patnje”, rekao je Hegseth. Dodao je kako SAD namjerava smanjiti svoju ulogu u europskoj sigurnosti, prepu\u0161taju\u0107i europskim dr\u017eavama ve\u0107u odgovornost za obranu kontinenta.<\/p>\n\n\n\n Njegova izjava izazvala je ogor\u010denje me\u0111u europskim diplomatima. Njema\u010dka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock naglasila je da se “o Ukrajini ne mo\u017ee odlu\u010divati bez Ukrajine”, dok je francuski ministar vanjskih poslova Jean-No\u00ebl Barrot istaknuo da mir mora biti popra\u0107en sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. On je jo\u0161 pozvao na izravno sudjelovanje Europe u pregovorima, nagla\u0161avaju\u0107i da “ne\u0107e biti pravednog i trajnog mira u Ukrajini bez sudjelovanja Europljana”.<\/p>\n\n\n\n Poljska i balti\u010dke zemlje tra\u017ee ja\u010du vojnu potporu Ukrajini<\/strong><\/p>\n\n\n\n Posebno su o\u0161tro reagirale Poljska i balti\u010dke zemlje, upozoriv\u0161i kako bilo kakvi mirovni pregovori bez prethodnog ja\u010danja ukrajinskih vojnih kapaciteta mogu biti opasni. Poljski ministar vanjskih poslova Rados\u0142aw Sikorski istaknuo je da je klju\u010dno pru\u017eiti dodatnu vojnu pomo\u0107 Ukrajini prije po\u010detka razgovora s Rusijom.<\/p>\n\n\n\n “Poljska \u0107e \u010dvrsto stajati uz Ukrajinu. Pove\u0107anje njezinih vojnih sposobnosti klju\u010d je za osiguravanje trajnog mira”, poru\u010dio je Sikorski.<\/p>\n\n\n\n Latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Bra\u017ee upozorila je na va\u017enost ukrajinske samostalnosti u mirovnim pregovorima. “Ukrajinska agencija u pregovorima mora biti apsolutno zajam\u010dena”, rekla je.<\/p>\n\n\n\n Nova sigurnosna arhitektura za Europu<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica da je Trump odlu\u010dio ne uklju\u010diti NATO u proces mirovnih pregovora dodatno je zakomplicirala situaciju. The Guardian je pisao kako bi Trumpov pristup, koji iz pregovora isklju\u010duje NATO, mogao potkopati vjerodostojnost Saveza i dugoro\u010dno oslabiti obrambene kapacitete Europe. Najjednostavnije re\u010deno, Trumpova najava mogla bi zna\u010diti i marginaliziranje Europe u cijelom procesu pregovora koji, kako je najavio ameri\u010dki predsjednik, po\u010dinju vrlo skoro.<\/p>\n\n\n\n Spomenimo i da su francuski diplomati sna\u017eno inzistirali na nastavku ukrajinskog puta prema \u010dlanstvu u NATO-u, unato\u010d ameri\u010dkom protivljenju. “Europska sigurnost je ugro\u017eena. Ne mo\u017eemo se vratiti na stanje prije invazije”, rekao je francuski \u0161ef diplomacije Jean-Noel Barrot. Britanski ministar obrane John Healey poru\u010dio je da \u0107e Velika Britanija nastaviti pru\u017eati podr\u0161ku Ukrajini kako u vojnom tako i u politi\u010dkom smislu.<\/p>\n\n\n\n