Borba protiv nasilja nad \u017eenama i \u010dlanovima obitelji jedan je od klju\u010dnih izazova s kojima se suo\u010davaju institucije i dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n\n\n\n
Iako se nasilje naj\u010de\u0161\u0107e prijavljuje policiji putem besplatnog broja 122, u praksi se \u010desto doga\u0111a da se nasilna osoba privede, zadr\u017ei najdulje 24 sata, a zatim pusti na slobodu bez daljnjeg procesuiranja. Ako \u017ertva nema vidljive tjelesne ozljede, slu\u010daj se nerijetko zavr\u0161ava samo slu\u017ebenom zabilje\u0161kom, a nasilnik ostaje neka\u017enjen, \u0161to dodatno ote\u017eava situaciju i obeshrabruje \u017ertve da u budu\u0107nosti prijavljuju nasilje.<\/p>\n\n\n\n
Kako prijaviti nasilje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u017drtve, ali i svi gra\u0111ani, imaju pravo i du\u017enost prijaviti kazneno djelo, a to mogu u\u010diniti na vi\u0161e na\u010dina:<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Pozivom na besplatni broj 122<\/p>\n\n\n\n -Dolaskom u policijsku postaju ili tu\u017eiteljstvo<\/p>\n\n\n\n -Podno\u0161enjem prijave u pisanom obliku<\/p>\n\n\n\n -Anonimnim pozivom ili slanjem prijave putem elektroni\u010dke po\u0161te<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to mnoge \u017ertve ne znaju jest da prijava ne mora biti osobna \u2013 osoba ne mora otkriti svoj identitet, a du\u017enost policije i tu\u017eiteljstva je postupati po svakoj prijavi, bez obzira na to postoje li dokazi. Tako\u0111er, ni policija ni tu\u017eiteljstvo nisu obavezni izdati slu\u017ebenu zabilje\u0161ku ili zapisnik o prijemu prijave, ali su du\u017eni izdati potvrdu da je kazneno djelo prijavljeno.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to je va\u017eno tra\u017eiti potvrdu o prijavi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tu\u017eitelj Josip Ani\u010di\u0107 nagla\u0161ava kako je klju\u010dno da \u017ertve inzistiraju na izdavanju potvrde o prijavi, jer je to jedini na\u010din da se kasnije mogu tra\u017eiti informacije o poduzetim koracima u istrazi. Potvrda slu\u017ei kao dokaz da je prijava podnesena, a na temelju nje \u017ertve mogu pratiti \u0161to je poduzeto protiv nasilnika.<\/p>\n\n\n\n “Policijski slu\u017ebenik je ovla\u0161ten i du\u017ean zaprimiti svaku prijavu, bez obzira je li ona osnovana ili ne, bez obzira na postojanje dokaza. Ako je prijava podnesena, \u017ertva ima pravo znati \u0161to se po njoj poduzima i o\u010dekivati za\u0161titu”, isti\u010de Ani\u010di\u0107 za Hercegovina.info<\/sup><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n \u0160to sve spada pod nasilje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mnogi slu\u010dajevi nasilja ostaju neprocesuirani jer \u017ertve nisu svjesne da njihovo iskustvo spada pod kazneno djelo. Nasilje nije samo fizi\u010dko zlostavljanje poput udaranja, \u0161amaranja ili nano\u0161enja ozljeda. Ono mo\u017ee biti i:<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Psihi\u010dko nasilje (prijetnje, ucjene, manipulacija)<\/p>\n\n\n\n -Seksualno nasilje (prisiljavanje na spolni odnos, ucjene)<\/p>\n\n\n\n -Ekonomsko nasilje (kontrola financija, zabrana rada, oduzimanje novca)<\/p>\n\n\n\n -Vjersko nasilje (prisilno nametanje uvjerenja, zabrana prakticiranja vjere)<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, nasiljem se smatra i demonstracija sile, uni\u0161tavanje imovine, namjerno izazivanje straha neopreznom vo\u017enjom, ostavljanje partnera na opasnom mjestu, posesivno pona\u0161anje, prijetnje oduzimanjem djece, emocionalne prijetnje, ali i zahtijevanje seksa nakon fizi\u010dkog nasilja.<\/p>\n\n\n\n