Na\u010delnici glavnih sto\u017eera vi\u0161e od 30 zemalja okupili su se u Parizu kako bi razgovarali o svojoj spremnosti za pru\u017eanje pomo\u0107i Ukrajini nakon primirja. Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave nisu sudjelovale na sastanku jer im poziv nije bio upu\u0107en, kako je doznao Associated Press. Naime, u Bijeloj ku\u0107i nisu pokazali interes za pru\u017eanje sigurnosnih jamstava Kijevu.<\/p>\n\n\n\n
Pozivi su bili upu\u0107eni svim ostalim zapadnim zemljama, od kojih su neke prisustvovale i na daljinu, putem videokonferencije. Uz \u010dlanice Europske unije i NATO-a, na sastanku su sudjelovale i pacifi\u010dke zemlje, poput Australije, Novog Zelanda, Japana i Ju\u017ene Koreje. Sastanak je prije svega imao operativni karakter, bez dono\u0161enja politi\u010dkih odluka, a glavna tema bila je analiza toga \u0161to bi uklju\u010dene zemlje mogle ponuditi nakon mirovnog rje\u0161enja, procjena ruske prijetnje u Europi i nastavak utvr\u0111ivanja obrisa zajedni\u010dke europske obrane.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na povjerljivu prirodu sastanka, detalji nisu poznati, ali prema izvorima Glavnog sto\u017eera Oru\u017eanih snaga Francuske, koji su neslu\u017ebeno govorili za Le Parisien, na\u010delnici sto\u017eera Francuske i Velike Britanije predstavili su scenarije na kojima rade ve\u0107 nekoliko tjedana, a koji se odnose na potencijalno raspore\u0111ivanje snaga nakon \u0161to oru\u017eje utihne, odnosno nakon sporazuma o prekidu vatre ili trajnom miru. Okupljenima se obratio i Macron.<\/p>\n\n\n\n
Uspostava nadzora<\/strong><\/p>\n\n\n\n Plan predvi\u0111a raspore\u0111ivanje nekoliko tisu\u0107a vojnika (britanski mediji spominju brojku manju od 30.000) na sigurnim lokacijama, daleko od boji\u0161nice, uklju\u010duju\u0107i gradove Kijev, Odesu i Lavov. Dio plana uklju\u010duje i uspostavu zra\u010dnog nadzora za odr\u017eavanje zone zabrane leta te snage za nadzor i za\u0161titu pomorskih zona, poput Crnog i Azovskog mora.<\/p>\n\n\n\n Naglasak je na pru\u017eanju sigurnosnih jamstava, a ne na slanju trupa u borbu. Naime, cilj je stvoriti uvjete u kojima bi Ukrajina imala sigurnosna jamstva nakon zavr\u0161etka rata, a koji bi bili dovoljno jaki da po\u0161alju poruku Putinu da bi svaki novi napad zna\u010dio odgovor zapadnih sila.<\/p>\n\n\n\n Europski potpis<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nije se o\u010dekivalo da \u0107e sastanak rezultirati konkretnim odlukama o rasporedu snaga. “Ne treba o\u010dekivati bijeli dim, to je u domeni politi\u010dkih odluka”, rekao je uo\u010di sastanka izvor u Glavnom sto\u017eeru. Nakon \u0161to su Francuzi i Britanci iznijeli svoj plan, ostali na\u010delnici sto\u017eera imali su priliku dati komentare, predlo\u017eiti izmjene ili zatra\u017eiti dodatna poja\u0161njenja. Pretpostavljalo se da \u0107e se raspravljati o razli\u010ditim scenarijima, uklju\u010duju\u0107i broj potrebnih vojnika, tenkova, zrakoplova i druge vojne opreme.<\/p>\n\n\n\n Na vladama zemalja koje su voljne i sposobne sudjelovati u takvom rasporedu bit \u0107e da odlu\u010de o razini svog anga\u017emana. Me\u0111utim, nigdje se izri\u010dito nije spomenulo da se radi o “koaliciji voljnih”, koju je nedavno predlo\u017eio britanski premijer Keir Starmer, pa ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u znati jesu li zemlje koje su prisustvovale sastanku u Parizu dio te koalicije ili se radi o \u0161irem skupu dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n
Europske zemlje \u017eele pokazati da su spremne preuzeti odgovornost za sigurnost Ukrajine \u010dak i ako SAD ne bude direktno uklju\u010den. Ideja je da sigurnost Ukrajine postane europska odgovornost, a ne samo ameri\u010dka. Cilj je stvoriti “europski potpis” kao jamstvo stabilnog izlaska iz rata.<\/p>\n\n\n\n