Ako ste ikada sjeli u automobil s automatskim mjenja\u010dem i prebacili ru\u010dicu u “D” (Drive), vjerojatno ste primijetili da vozilo odmah lagano kre\u0107e, \u010dak i ako ne dodajete gas. Ova pojava, poznata kao “creep efekt” (ili puzanje), doga\u0111a se zbog na\u010dina na koji automatski mjenja\u010di funkcioniraju. U nastavku \u0107emo objasniti za\u0161to do toga dolazi i \u0161to to zna\u010di za voza\u010de.<\/p>\n\n\n\n
Kako automatski mjenja\u010d funkcionira?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina automatskih mjenja\u010da koristi hidrodinami\u010dki pretvara\u010d momenta, koji zamjenjuje spojku iz ru\u010dnih mjenja\u010da. Pretvara\u010d momenta povezuje motor s kota\u010dima s pomo\u0107u teku\u0107ine i omogu\u0107ava prijenos snage \u010dak i kada vozilo stoji. \u010cak i u leru (kada motor radi, ali ne dodajete gas), pretvara\u010d momenta prenosi mali dio snage na kota\u010de, \u0161to uzrokuje lagano kretanje automobila.<\/p>\n\n\n\n Glavni razlozi za “puzanje”<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Pretvara\u010d momenta uvijek prenosi snagu: Automatski mjenja\u010d nikada potpuno ne prekida vezu izme\u0111u motora i kota\u010da. \u010cak i kada motor radi u leru, postoji dovoljan prijenos momenta da automobil krene \u010dim pustite ko\u010dnicu<\/p>\n\n\n\n -Minimalni okretaji motora (ler gas): Kada je automobil u brzini, ali bez pritiska na gas, motor i dalje radi na osnovnim okretajima (obi\u010dno izme\u0111u 600 i 1000 o\/min). To je dovoljno da automobil po\u010dne lagano kliziti naprijed ili nazad<\/p>\n\n\n\n -Olak\u0161ava vo\u017enju u gradskoj gu\u017evi: “Creep efekt” omogu\u0107ava voza\u010du da u sporim situacijama, poput gradske vo\u017enje ili parkiranja, samo pu\u0161ta ko\u010dnicu umjesto da konstantno sti\u0161\u0107e gas. To smanjuje potrebu za preciznim doziranjem gasa i \u010dini vo\u017enju ugodnijom.<\/p>\n\n\n\n -Sprje\u010dava ga\u0161enje motora: Za razliku od ru\u010dnih mjenja\u010da, gdje je potrebno pravilno koristiti spojku kako bi se vozilo pokrenulo, automatski mjenja\u010d samostalno upravlja prijenosom snage i osigurava da motor ne prestane raditi.<\/p>\n\n\n\n Postoji li razlika izme\u0111u vrsta automatskih mjenja\u010da?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iako ve\u0107ina automatskih vozila ima “creep efekt”, postoje razlike:<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Klasi\u010dni automatski mjenja\u010di (s pretvara\u010dem momenta) imaju najizra\u017eeniji efekt puzanja.<\/p>\n\n\n\n -CVT (kontinuirano varijabilni mjenja\u010di) tako\u0111er imaju sli\u010dan efekt, ali \u010desto ne\u0161to bla\u017ei.<\/p>\n\n\n\n -DSG i DCT (automatski mjenja\u010di s dvostrukom spojkom) mogu imati slabiji “creep efekt” jer koriste elektro-hidrauli\u010dki kontrolirane spojke.<\/p>\n\n\n\n -Elektri\u010dni automobili obi\u010dno nemaju prirodni “creep efekt”, ali ga mnogi proizvo\u0111a\u010di softverski simuliraju kako bi vo\u017enja bila ugodna voza\u010dima klasi\u010dnih automobila<\/p>\n\n\n\n Mogu\u0107e opasnosti “creep efekta”<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iako “creep efekt” mo\u017ee biti koristan, mo\u017ee predstavljati i odre\u0111ene rizike ako voza\u010d nije oprezan:<\/p>\n\n\n\n -Ne\u017eeljeno kretanje vozila: Ako voza\u010d ne dr\u017ei ko\u010dnicu, automobil mo\u017ee krenuti naprijed ili nazad, \u0161to mo\u017ee biti opasno na semaforima, u prometnim gu\u017evama ili pri parkiranju.<\/p>\n\n\n\n -Opasnost za pje\u0161ake i bicikliste: Ako voza\u010d nije svjestan efekta puzanja, mo\u017ee nehotice udariti pje\u0161aka ili biciklista pri zaustavljanju ili kretanju.<\/p>\n\n\n\n -Naglo kretanje na nizbrdici: Na strmim nizbrdicama “creep efekt” mo\u017ee uzrokovati da se vozilo br\u017ee pokrene nego \u0161to voza\u010d o\u010dekuje, \u0161to zahtijeva dodatnu kontrolu ko\u010dnicom.<\/p>\n\n\n\n -Navika oslanjanja na ko\u010dnicu: Neki voza\u010di mogu se previ\u0161e osloniti na ko\u010dnicu umjesto da potpuno prebacuju u “P” (parkirni na\u010din) pri du\u017eim zaustavljanjima, \u0161to mo\u017ee pove\u0107ati tro\u0161enje ko\u010dionog sustava.<\/p>\n\n\n\n