Bo\u0161njak i njegovi odvjetnici su na sudu tvrdili da on nije imao priliku re\u0107i svoju stranu, premda je svjesno ignorirao upite koje je novinarka slala u vi\u0161e navrata.<\/p>\n\n\n\n
\u201cS druge strane tu\u017eitelju je omogu\u0107eno da se o istima izjasni, \u0161to proizlazi iz zahtjeva za pristup informacijama koje je uredni\u0161tvo Hercegovina.info slalo ZZO, dana 27. o\u017eujka 2023. godine; 22. rujna i 16. studenog 2023. godine, na koji nikada nisu dobili odgovor. Prednju \u010dinjenicu potvrdio je svjedok, Dalibor Ravi\u0107 (zaposlenik ZZO u slu\u017ebi za odnose s javno\u0161\u0107u) isti\u010du\u0107i da je prije objave spornih tekstova PR slu\u017eba ZZO zaprimila upite vezane za \u201ePeti kat\u201c na koje nikada nisu davali odgovore, a \u0161to se mo\u017ee zaklju\u010diti i na osnovu izjave tu\u017eitelja, da je bilo takvih mailova samo \u0161to su pitanja bila tendenciozna i sugestivna i \u201eu praksi izazivaju efekat kao kad se neko uhvati, sve \u0161to se ka\u017ee mo\u017ee biti protiv vas upotrijebljeno u sudu\u201c pa je, po saznanju da PR slu\u017ebom odlu\u010dio da na takva pitanja ne daju odgovore. Evropski sud u predmetu Dalban protiv Rumunije (presuda od 28.9.1999. godine) je naveo da bi bilo neprihvatljivo da se novinaru zabrani izra\u017eavanje kriti\u010dkog vrijednosnog suda, osim onda kada je u stanju dokazati istinu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKao dugogodi\u0161nji direktor Zavoda za zdravstvenu za\u0161titu, javne zdravstvene ustanove koja se financira iz javnih izvora \u2013 doprinosa za zdravstveno osiguranje, tu\u017eitelj je javna li\u010dnost. Cijenjeni koje je poslove u vremenskom razdoblju obavljao, da su se sporni \u010dlanci odnosili na pitanja vezana za njegovo obavljanje funkcije direktora ZZO, objavljeni se \u010dlanci odnose na izno\u0161enje vrijednosnog suda o njegovom radu na osnovu prikupljenih informacija, a ne o njegovom privatnom \u017eivotu i kada se spominje njegova imovina, \u0161to se mo\u017ee smatrati izvje\u0161tavanjem o tu\u017eiteljevim javnom djelovanju, pa je du\u017ean trpiti ve\u0107u dozu kritike\u201d, navodi \u017dupanijski sud.<\/p>\n\n\n\n
Nije bilo izno\u0161enja neprovjerenih informacija<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dalje isti\u010du da se nismo bavili neistinima, nego vodili \u017eeljom da sve IT tvrtke do\u0111u u istu poziciju.<\/p>\n\n\n\n \u201cStoga se u situaciji kada se prilog bavi pitanjem od javnog interesa, odgovornost za klevetu, ograni\u010dava na namjeru neistinitog izra\u017eavanja ili nepa\u017enje zbog koje su iznesene ili prenesene neistinite \u010dinjenice, a \u0161to u konkretnom nije dokazano da je to bila namjera objavljivanja spornih \u010dlanaka, nego su upravo u skladu sa novinarskom etikom proveli vlastito istra\u017eivanje i prikupili ve\u0107i broj materijalnih dokaza u nastojanju da javnosti pru\u017ee informacije do kojih su do\u0161li. Iz provedenih dokaza u postupku, ne proizlazi da je opis doga\u0111aja iz \u010dlanaka potpuno neistinit i da je cilj bio isklju\u010divo poticanje klevetni\u010dkih izjava protiv tu\u017eitelja kao javne osobe i novinari se pod odre\u0111enim okolnostima mogu osloniti na glasine kada izvje\u0161tavaju o pitanjima iz javnog interesa. Pravo na slobodu izra\u017eavanja nije neograni\u010deno, ali postoji visok stupanj za\u0161tite slobode izra\u017eavanja kojim se \u0161titi kritika koju mediji upu\u0107uju u demokratskom dru\u0161tvu, te ovaj sud nalazi sa u konkretnom slu\u010daju nije do\u0161lo do izno\u0161enja neprovjerenih informacija, odnosno nije bilo napada na \u010dast, ugled i dostojanstvo tu\u017eitelja, nego se radilo o izno\u0161enju vrijednosnog mi\u0161ljenja na osnovu prikupljenih informacija\u201c, ka\u017ee se dalje u presudi \u017dupanijskog suda.<\/p>\n\n\n\n A \u0161to je to \u017dupanijski sud u cijelosti potvrdio. U prvostupanjskoj presudi se navodi da je istra\u017eiva\u010dko novinarstvo dru\u0161tveni kontrolor vlasti.<\/p>\n\n\n\n \u201eRadi se o istra\u017eiva\u010dkom novinarstvu koje je va\u017eno za svako demokratsko dru\u0161tvo jer ima ulogu \u2018dru\u0161tvenog kontrolora vlasti\u2018 s ciljem otkrivanja i temeljitije obrade informacija koje su naj\u010de\u0161\u0107e, na neki na\u010din, skrivene od javnosti od strane ljudi koji se nalaze na poziciji mo\u0107i zbog \u010dega se i dogodila afera koju obra\u0111uju, naj\u010de\u0161\u0107e, vezana za kriminal i korupciju. U konkretnom slu\u010daju tema je kriminal i korupcija u javnim nabavkama, kako se tre\u0107etu\u017eena izjasnila, zaista postoji veliko zanimanje javnosti obzirom da je javna tajna da svaki objavljeni tender u BiH ima \u2018svog izvo\u0111a\u010da radova\u2019, odnosno firmu kojoj je taj ugovor namijenjen i prije objave javne nabavke, \u0161to vrijedi za sve vrste poslova uklju\u010duju\u0107i i unosne ugovore u IT sektoru te\u0161ke milijune maraka. Konkretno, iznesene su informacije o zloupotrebama tu\u017eitelja, kao direktora ZZO u tro\u0161enju javnih sredstava kroz nabavku novog softvera po znatno ve\u0107oj cijeni i njegove povezanosti sa firmom kojoj bi se u kona\u010dnici ugovor trebao dodijeliti, \u0161to je tema od op\u0107eg interesa koja u \u0161irem kontekstu otvara i pitanje slabosti na\u0161eg sustava javnih nabavki, netransparentnosti u nabavci i tro\u0161enju javnog novca, kao i odgovornosti ugovornih tijela, a \u0161to je u kona\u010dnici i dovelo do poni\u0161tenja spornog tendera i \u0161to jeste legitiman cilj\u201d, navodi se u prvostupanjskoj presudi.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/rbi-2.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n