Ameri\u010dka istra\u017eiva\u010dka novinarka i finalistica Pulitzerove nagrade, Annie Jacobsen, detaljno je opisala kako bi izgledali prvi trenuci nakon nuklearnog napada, nazvav\u0161i ih apsolutno “zastra\u0161uju\u0107ima”. Jacobsen, autorica knjige Nuclear War: A Scenario iz 2023. godine, razgovarala je o ovoj temi u podcastu The Diary of a CEO, koji vodi Steven Bartlett.<\/p>\n\n\n\n
Premda se njezina knjiga uskoro adaptira u scenarij za film pod redateljskom palicom Denisa Villeneuvea, poznatog kao suautora i koproducenta filma Dune, Jacobsen nagla\u0161ava da se temelji na rigoroznim istra\u017eivanjima i dokumentima ameri\u010dkog Ministarstva obrane.<\/p>\n\n\n\n
Na Bartlettovo pitanje \u0161to bi “muha na zidu” vidjela u prvim minutama nakon nuklearnog napada, Jacobsen je pojasnila kako u njezinoj knjizi scenarij uklju\u010duje detonaciju termonuklearne bombe snage jednog megatona na Pentagon.<\/p>\n\n\n\n
“Ta prva termonuklearna eksplozija proizvodi svjetlosni bljesak temperature 180 milijuna stupnjeva, koji izaziva trenutno zapaljenje svega unutar radijusa od devet milja (oko 14 kilometara)”, opisala je Jacobsen. No to je tek po\u010detak razaranja. “Tu je i razorna snaga vjetra koji sravnjuje zgrade, poti\u010de dodatne po\u017eare koji se spajaju i uzrokuju goleme vatrene oluje.”<\/p>\n\n\n\n
‘Mega po\u017ear’<\/strong><\/p>\n\n\n\n Posebno je naglasila kako bi, uz trenuta\u010dno zra\u010denje koje bi usmrtilo ljude u svega nekoliko minuta, sati ili dana, po\u017eari stvorili tzv. “mega po\u017ear” koji bi zahvatio povr\u0161inu ve\u0107u od stotinu \u010detvornih milja. Prema njezinim rije\u010dima, scena bi se pretvorila u potpuni “po\u017earni pakao”.<\/p>\n\n\n\n Jacobsen, koja je godinama istra\u017eivala mogu\u0107e posljedice nuklearnog rata, upozorila je da bi nakon po\u010detnih po\u017eara nastupila faza u kojoj bi gusti oblaci dima prekrili atmosferu, ubrzavaju\u0107i nestanak milijardi ljudi diljem planeta u svega nekoliko dana. Ovo bi, dodala je, izazvalo globalno zahla\u0111enje sli\u010dnu maloj ledenoj dobi.<\/p>\n\n\n\n U razgovoru je citirala i profesora Briana Toona, vode\u0107eg stru\u010dnjaka za klimu i atmosferske znanosti, koji joj je kazao da bi samo dvije zemlje imale \u0161anse za pre\u017eivljavanje nuklearne zime \u2014 Novi Zeland i Australija. Razlog je njihova sposobnost da “odr\u017ee poljoprivredu” unato\u010d katastrofalnim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n “Ve\u0107ina svijeta, osobito podru\u010dja srednjih geografskih \u0161irina, bila bi prekrivena debelim slojevima leda\u2026 mjesta poput Iowe i Ukrajine bila bi pod snijegom deset godina”, objasnila je Jacobsen.<\/p>\n\n\n\n \u017divot pod zemljom<\/strong><\/p>\n\n\n\n Poljoprivreda bi potpuno zakazala, \u0161to bi dovelo do masovnog izumiranja, upozorila je. “Kad poljoprivreda propadne, ljudi jednostavno umiru.”<\/p>\n\n\n\n No, prijetnja ne prestaje ni tu. Prema njezinim rije\u010dima, sna\u017eno o\u0161te\u0107enje ozonskog sloja onemogu\u0107ilo bi izlazak na otvoreno pod sun\u010devim zrakama, zbog \u010dega bi pre\u017eivjeli bili prisiljeni \u017eivjeti pod zemljom.<\/p>\n\n\n\n Ova sumorna analiza Annie Jacobsen, premda se temelji na znanstvenim istra\u017eivanjima i slu\u017ebenim dokumentima, jo\u0161 jednom podsje\u0107a na razorne posljedice koje bi nuklearni sukob imao za cijelo \u010dovje\u010danstvo.<\/p>\n\n\n\n