Za\u0161to su Hrvatske \u0161ume i Republika Hrvatska otkinule dio velike, veoma va\u017ene \u0161ume na Osejavi u Makarskoj da bi napravili omanju parcelu i promijenili vlasnika \u2013 pitaju aktivisti iz stranke Javno dobro, te odmah na njega nude i odgovor. Kako ka\u017eu, tvrtka Olma projekt predala je zahtjev i dobila lokacijsku dozvolu u kojoj je jasno nazna\u010dila \u017eelju za spajanjem dviju svojih parcela preko dr\u017eavne \u0161ume na Osejavi s ciljem izgradnje velikog hotela koji bi se trebao protezati preko njihove parcele, ali i preko \u0161ume koja je u vlasni\u0161tvu Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n
Svoje namjere u Olmo projektu ne kriju, \u017eelju su nazna\u010dili i u idejnom projektu i prijedlogu podru\u010dja zahvata za tu zami\u0161ljenu investiciju, a zahtjev su predali i katastru. \u201cKad nema\u0161 zemlji\u0161te, ali bi gradio i investirao, onda bi uobi\u010dajen postupak bio da prvo kupi\u0161 parcelu pa tek onda krene\u0161 u isho\u0111enje dozvola za gradnju, pomislio bi svatko, no izgleda da postupak u Hrvatskoj nije takav\u201d, ka\u017eu u Javnom dobru.<\/p>\n\n\n\n
Obja\u0161njavaju kako je za takav pothvat prije svega va\u017eno svoj megaprojekt ne nazvati pravim imenom, ve\u0107 rekonstrukcijom postoje\u0107eg objekta, makar to bila neka prizemna potleu\u0161ica na kojoj kanite graditi neboder. \u201cTo pravilo vrijedi otkad su Ministarstvom graditeljstva zavladali pravnici koji su redefinirali uobi\u010dajene arhitektonsko-graditeljske pojmove, jo\u0161 od doba vladavine Anke Mrak Tarita\u0161\u201c, podsje\u0107aju u ovoj stranci.<\/p>\n\n\n\n
Brojni benefiti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Idu\u0107i je korak da se jednostavno ra\u0161irite na svoje i tu\u0111e, posebno ako je to tu\u0111e javno dobro, jer se na taj na\u010din u Hrvatskoj postaje velikim investitorom. Nakon \u0161to obrazlo\u017eite da je va\u0161a investicija od velikog interesa za dr\u017eavu, grad ili \u017eupaniju jer je planirana zarada enormna, krenete u nabrajanje raznih benefita za zajednicu, sugeriraju u Javnom dobru, napominju\u0107i da benefiti poput primjerice velikog zapo\u0161ljavanja i nemaju nekog smisla kada se zna da doma\u0107e raspolo\u017eive radne snage manjka za omanji restoran, a kamoli za hotel.<\/p>\n\n\n\n \u201cPresko\u010dite dakle onih petstotinjak radnika pe\u010dalbara s raznih strana svijeta, a najvi\u0161e presko\u010dite navesti gdje \u0107e biti smje\u0161teni u gradu u kojem ljeti nema dovoljno mjesta ni za doma\u0107e. Pa kad imate sve elemente, predate zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole i najednom katastar odcijepi na va\u0161 zahtjev upravo taj komad \u0161ume koji vam treba\u201d, ka\u017eu u Javnom dobru te nagla\u0161avaju da Hrvatske \u0161ume, koje se posljednjih mjeseci upisuju i na pa\u0161njake i na polja, bez problema za takve pothvate odustaju od statusa i gospodarenja \u0161umskim podru\u010djem.<\/p>\n\n\n\n Ministarstvo graditeljstva i dr\u017eavne imovine sporni je komad u Makarskoj upisalo u svoje vlasni\u0161tvo bez Uprave Hrvatskih \u0161uma pa se u Javnom dobru pitaju kako je tvrtka Olma projekt zadovoljila pravni interes za parcelaciju \u0161ume na Osejavi, je li Grad Makarska bio suglasan s tom parcelacijom, jesu li s njom bile suglasne Hrvatske \u0161ume i Ministarstvo graditeljstva, ali i tko je odobrio da se \u0161uma na Osejavi odnosno gospodarska jedinica Ba\u0161\u010danski gaj, odsjek 38, kojim gospodare Hrvatske \u0161ume, \u0160umarija Makarska i Republika Hrvatska parcelira na zahtjev privatnog poduze\u0107a Olma projekt. Sva ta pitanja i sami smo postavili Dr\u017eavnoj geodetskoj upravi, \u010diji odgovor do okon\u010danja ovog teksta nismo dobili. O planovima na Osejavi upit smo poslali i tvrtki Olmo projekt, no ni njihov odgovor nismo dobili, pi\u0161e 7Dnevno.hr<\/sup><\/a><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Sporna \u010destica<\/strong><\/p>\n\n\n\n Upitali smo i u Gradu Makarskoj odnosno gradona\u010delniku Zoranu Paunovi\u0107u. \u201dMoji prethodnici HDZ-ovi gradona\u010delnici, na \u017ealost omogu\u0107ili su da sportsko-rekreacijska zona postane gra\u0111evinska. Jo\u0161 2009. za vrijeme HDZ-ova gradona\u010delnika O\u017ei\u0107a-Bebeka zona zelene povr\u0161ine, prenamijenjena je u sportsku-rekreacijsku, a isto\u010dni dio u turisti\u010dku namjenu-T1. Klju\u010dna promjena dogodila se 2020. za vrijeme HDZ-ova gradona\u010delnika Brkana, kada je \u010ditav obuhvat postao T1 zona na zahtjev investitora koji je u me\u0111uvremenu tu \u010desticu prodao. Lokacijska dozvola je i izdana po prostornom planu iz 2020\u201d, ka\u017ee gradona\u010delnik Paunovi\u0107 dodaju\u0107i da to gradsku upravu nije sprije\u010dilo da dostupnim pravnim alatima napravi sve \u0161to je mogu\u0107e za za\u0161titu javnog prostora. Kroz postupak izdavanja posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu zatra\u017eena je izmjena i odmicanje me\u0111e od gradskog stadiona. U lipnju 2024. godine zatra\u017een je parcelacijski elaborat, a u srpnju je podnesen slu\u017ebeni prigovor jer je dio k.\u010d.5278\/1 u va\u017ee\u0107em, desetogodi\u0161njem zakupu Grada Makarske. Unato\u010d tome prigovoru, elaborat je potvr\u0111en temeljem ranije izdanog urbanisti\u010dkog akta. Grad se tome usprotivio jer dr\u017ei da su ignorirana njegova stvarna prava i interesi, uklju\u010duju\u0107i i ugovorne obveze kao i zakonski utemeljenu za\u0161titu javne povr\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n \u201dGrad Makarska nije bio suglasan s parcelacijom. Ne samo da nije dao suglasnost, nego se slu\u017ebeno o\u010ditovao da je protiv nje, kroz prigovor podnesen u zakonskom roku upravo iz razloga \u0161to je rije\u010d o \u010destici u dugoro\u010dnom zakupu. Pa \u010dak i da nije Grad Makarska na toj povr\u0161ini u dugoro\u010dnom zakupu, ista predstavlja dio park \u0161ume Osejava, i to je dovoljan razlog za protivljenje. Takva parcelacija predstavlja direktno zadiranje u prostor i isklju\u010divo mora ostati u javnoj uporabi\u201d, smatra Paunovi\u0107 nagla\u0161avaju\u0107i da Grad Makarska ne mijenja svoj stav. \u201dNa\u0161 urbanisti\u010dki pristup temelji se na za\u0161titi javnog prostora i zaustavljanju apartmanizacije, a podru\u010dje Osejave bez obzira na aktualnu T1 zonu nikada nije smjelo postati prostor za prikrivenu izgradnju apartmana. U kontekstu promjena iz 2009. i 2020. jasno je da je plan sustavno prilago\u0111avan interesima investitora nau\u0161trb javnog interesa\u201d, tvrdi Paunovi\u0107 dodaju\u0107i da su zbog takvih slu\u010dajeva napravili izmjene Prostornog plana kojima se ukidaju aparthoteli i definiraju stro\u017ei uvjeti za gradnju. Premda se projekt na papiru predstavlja kao hotel, Paunovi\u0107 na temelju iskustva smatra da takvi slu\u010dajevi \u010desto rezultiraju privatnim apartmanima, za \u0161to primjer ima i na svega par metara od sporne \u010destice. \u201dS trenutno va\u017ee\u0107im Prostornim planom tako ne\u0161to vi\u0161e nije mogu\u0107e\u201d, zaklju\u010duje gradona\u010delnik.<\/p>\n\n\n\n O zemlji\u0161tu od 1135 \u010detvornih metara ve\u0107 se neko vrijeme raspravlja u Makarskoj, posebno nakon \u0161to je gradona\u010delnik Zoran Paunovi\u0107 nedavno izjavio kako strahuje da iza izgradnje hotela nedaleko od Gradskog sportskog centra zapravo stoji izgradnja stambenih zgrada. Ranije je Grad Makarska odbio zahtjev za izdavanje gra\u0111evinske dozvole tvrtki Olma projekt, \u010diji je vlasnik, hercegova\u010dki poduzetnik Mario \u010colak iz \u0160irokog Brijega, poznat i kao vlasnik tvrtke Feal koja slovi kao jedna od ponajve\u0107ih tvrtki za preradu aluminija i aluminijskih gra\u0111evinskih sustava na ovim prostorima. Na \u010destici na kojoj Grad \u017eeli graditi park sa sportskim sadr\u017eajem, za \u0161to posjeduju idejno rje\u0161enje zbog kojeg su od Hrvatskih \u0161uma u zakup uzeli spornu \u010desticu na rok od deset godina, \u010colak bi provodio hortikulturno i infrastrukturno ure\u0111enje. U ovu pri\u010du, osim Grada i privatnog investitora, uklju\u010dene su jo\u0161 i Hrvatske \u0161ume, ali i Splitsko-dalmatinska \u017eupanija, a treba imati u vidu da je sporna \u010destica u naravi jo\u0161 \u0161uma. Prema podacima iz Informacijskog sustava prostornog ure\u0111enja od pro\u0161le godine, Grad je ondje proglasio gra\u0111evnu \u010desticu. Upravni odjel za razvoj Grada Makarske izdao je lokacijsku dozvolu za gradnju gra\u0111evine ugostiteljsko-turisti\u010dke namjene s bazenom. Lokacijska dozvola pravomo\u0107nom je postala sredinom pro\u0161le godine, kada je ujedno i gradski odjel izdao lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju biv\u0161e uljare Olma u hotelsku zgradu. U isto vrijeme formirana je i sporna gra\u0111evna \u010destica. Zahtjevi su podneseni prije nego \u0161to je na snagu stupio novi makarski prostorni plan. Grad Makarska u me\u0111uvremenu je odbio izdati gra\u0111evinske dozvole tvrde\u0107i da \u010colak nije pravodobno predao svu potrebnu dokumentaciju uz opasku da im Vodovod nije mogao izdati suglasnost za priklju\u010dak na hotelski objekt.<\/p>\n\n\n\n Izgorjela jahta<\/strong><\/p>\n\n\n\n U pri\u010du je zatim u\u0161lo i Ministarstvo graditeljstva vra\u0107aju\u0107i predmet na ponovno postupanje u gradski odjel. Nedugo potom oko ove konfuzne pri\u010de oglasila se i \u017dupanija, iz koje obja\u0161njavaju da Grad Makarska nije poduzeo sve \u0161to je bilo nu\u017eno za realizaciju najavljivanog parka. Sve u svemu, gradona\u010delnik Makarske, SDP-ov Paunovi\u0107, \u017eeli dr\u017eavnu parcelu koju zasad nije dobio, a za to vrijeme \u010colak je, \u010dini se, do\u0161ao na korak do zemlji\u0161ta na kojem planira graditi novi hotel. Ina\u010de se \u010colak bavi cijelim nizom poslova, od turizma i ugostiteljstva pa sve do graditeljstva i proizvodnje elektri\u010dne energije, te je vlasnik i suvlasnik vi\u0161e od 13 tvrtki koje posluju u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n Lokalni dubrova\u010dki mediji povezivali su ga s Antonom Kraljem i Ognjenom Milasom, suvlasnicima tvrtke Gravosa Gardens koja u Dubrovniku planira graditi stotinjak stanova iznad Fine i Porezne uprave. No, u medijima se o \u010colaku najvi\u0161e pisalo pro\u0161loga ljeta, kada je njegova jahta Acceptus izgorjela u srcu Makarske. Jahta duga 34 i \u0161iroka sedam metara vrijedila je oko tri milijuna eura i plovila pod malte\u0161kom zastavom, a po\u017ear je planuo u sitnim no\u0107nim satima, kada su se na njoj nalazile tri osobe. Danima nakon toga \u010dekalo se da \u010colak ukloni ono \u0161to je od jahte ostalo, \u0161to je tako\u0111er privla\u010dilo medijsku pozornost jer se nesretni poduzetnik nije javno ogla\u0161avao, navodno je bio u velikom \u0161oku.<\/p>\n\n\n\n