Zakon o Ju\u017enoj plinskoj interkonekciji, usvojen bez podr\u0161ke hrvatskih predstavnika u vlasti Federacije BiH, i dalje izaziva politi\u010dke i stru\u010dne prijepore. Predsjednici HDZ-a BiH i SDP-a, Dragan \u010covi\u0107 i Nermin Nik\u0161i\u0107, u nedavnim izjavama ukazali su na potrebu korekcija zakona kako bi projekt mogao krenuti u provedbu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNama je cilj da imamo strate\u0161ki interes od Ju\u017ene plinske interkonekcije i tako komuniciramo s Hrvatskom. Na\u0107i \u0107emo na\u010din da korigiramo ono \u0161to treba kako bi projekt \u0161to prije i\u0161ao. Za to nam treba i znanje, nemamo ga gdje je netko to locirao, treba nam ogromna koli\u010dina novca koju nemamo. Morat \u0107emo razgovarati s prijateljima kako iza\u0107i iz toga, imamo rje\u0161enja\u201c, rekao je \u010covi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Nik\u0161i\u0107 je, govore\u0107i o usvajanju zakona, dodao: \u201eImali smo to \u0161to smo imali, jedan pritisak, svi znamo odakle i gdje se to spomenulo i promijenio se na\u0161 dogovor. Nakon na\u0161e komunikacije, rekao sam: ‘Dragane, oprosti, ovo se promijenilo i ne mogu to vratiti na po\u010detak’. \u010covjek je razumio, a mi smo tada preglasali HDZ.\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u0160to ka\u017ee studija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Plin \u010dini tek oko 3 posto opskrbe energijom u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n -Stoga nema smisla ulagati ogromne iznose u novu infrastrukturu za fosilna goriva koja \u0107e se graditi godinama, a zatim \u0107e se morati postupno ukinuti gotovo odmah po zavr\u0161etku zbog potrebe za dekarbonizacijom najkasnije do 2050. Dodatno, u studiji se isti\u010de da projekt ne\u0107e imati financijsku podr\u0161ku iz europskih fondova jer Europa vi\u0161e ne ula\u017ee u projekte koji se temelje na fosilnim gorivima. Ostaje nejasno ho\u0107e li i u kojoj mjeri ameri\u010dka strana biti spremna sudjelovati u financiranju.<\/p>\n\n\n\n Do profitabilnosti preko plinske elektrane<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eTaj plinovod je neisplativ ako vi nemate potro\u0161a\u010da, odnosno isplativ je samo ako imate ozbiljnog potro\u0161a\u010da. S izgradnjom jedne plinske elektrane, a u narednih desetak godina dvije plinske elektrane koje bi bile na vodik \u2013 govorim o mije\u0161anju vodika i plina \u2013 one bi bile itekako profitabilne. Osim toga, mi smo radili jedan takav projekt u Hrvatskoj gdje je kompletno financiranje i\u0161lo od strane \u0160vedske.\u201c<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, ovakva hibridna elektrana kod Mostara mogla bi postati zajedni\u010dki projekt HEP-a i Elektroprivrede HZ HB. Jaki\u0107 obja\u0161njava:<\/p>\n\n\n\n \u201eJedino rje\u0161enje sada da bi se spojile te dvije sirovine koje imamo \u2013 to su sun\u010dane elektrane i vjetroparkovi \u2013 s plinom koji \u0107e dolaziti iz Hrvatske, jest to da se napravi jedna tzv. hibridna vodikova plinska elektrana. One su obi\u010dno snage 300\u2013400 megavata. Ta elektrana ima status zelene energije, niskouglji\u010dna je, ima 30, 40 ili 50 posto vodika u sebi, a ostatak ide prirodni plin, tzv. umje\u0161avanje prirodnog plina s vodikom.\u201c<\/p>\n\n\n\n Jaki\u0107, koji je dva desetlje\u0107a bio odgovoran za projekte energetske infrastrukture u jugoisto\u010dnoj Europi pri \u0161vicarskoj kompaniji, smatra da ovakvi projekti mogu privu\u0107i i privatne investicije:<\/p>\n\n\n\n \u201eOvo otvara prostor i za privatne investitore, jer mo\u017eete imati i svoju privatnu plinsku elektranu na vodik. BiH ima dostatno ljudi koji znaju posao i koji imaju dovoljno kapitala. \u010cekati da se dr\u017eavne institucije predomisle i odlu\u010de za to \u2013 to je jako dobro. Jednako za Elektroprivredu HZ HB, HEP, Elektroprivredu BiH ili RS-a. Sama mogu\u0107nost da to otvara prostor za privatne investitore da imaju svoje elektrane snage 50 do 100 megavata \u2013 plinske na vodik. Jer vodik je kod vas neminovnost i vi ga ne mo\u017eete zaobi\u0107i.\u201c<\/p>\n\n\n\n Dok se na terenu jo\u0161 ni\u0161ta konkretno ne doga\u0111a, ovakav pogled struke otvara novu perspektivu o budu\u0107nosti Ju\u017ene plinske interkonekcije, osobito u svjetlu mogu\u0107ih financijskih i infrastrukturnih prepreka.<\/p>\n\n\n\n
U me\u0111uvremenu, na stol je stigla i neovisna studija isplativosti projekta koju su izradili CEE Bankwatch Network i Aarhus Centar iz BiH, uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i \u0160vedske. Studija navodi osam klju\u010dnih razloga zbog kojih je projekt neisplativ, a izdvajaju se tri osnovna:<\/p>\n\n\n\n
-Kapacitet planirane Ju\u017ene plinske interkonekcije izme\u0111u BiH i Hrvatske bio bi \u0161est puta ve\u0107i od trenuta\u010dne potro\u0161nje plina u BiH.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na uklju\u010denost Hrvatske u projekt putem LNG terminala na Krku, dio doma\u0107ih i hrvatskih energetskih stru\u010dnjaka predla\u017ee alternativne modele kako bi projekt postao isplativ. Energetski stru\u010dnjak Ivica Jaki\u0107 za RTV Herceg-Bosne isti\u010de:<\/p>\n\n\n\n