Mo\u017eete li nam prezentirati statisti\u010dke podatke o terorizmu u Bosni i Hercegovini?<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Prema podacima najrelevantnije baze podataka o terorizmu u svijetu Global Terrorism Database (GTD) Sveu\u010dili\u0161ta u Marylandu Bosna i Hercegovina bilje\u017ei 162 teroristi\u010dka akta od 1991. godine do danas. Moram istaknuti da sam detaljnom analizom navedene baze podataka utvrdio da u istu bazu nisu uvr\u0161teni svi teroristi\u010dki akti kao primjerice ritualna ubojstva odreda \u201eEl Mud\u017eahid\u201c, kao i da nedostaje zna\u010dajan broj teroristi\u010dkih akata izvr\u0161en na religijske objekte tijekom rata u BiH. S prosjekom od 65 boraca na milijun stanovnika BiH je bila u samom vrhu po broju odlazaka bh gra\u0111ana na rati\u0161ta u Siriju i Irak koji su se borili na strani Islamske dr\u017eave. Konkretno tu se radi o ukupnom broju od 330 gra\u0111ana, 188 mu\u0161karaca (50 ih poginulo, 47 se vratilo), 61 \u017eena (1 poginula i 8 se vratilo) i 81 dijete (22 vra\u0107eno). Od 2014. godine izmjenama kaznenog zakona BiH kriminalizirani su odlasci na strana rati\u0161ta te su sudovi u BiH dosad pravomo\u0107no izrekli 190 godina i 5 mjeseci zatvora za kaznena djela terorizma. Bitno je istaknuti da sudovi u BiH ipak izri\u010du najbla\u017ee kazne za ovakva kaznena djela i uglavnom se u prosjeku radi o jednoj do dvije godine zatvora za odlaske na strana rati\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n U knjizi \u201eMediji i suvremeni terorizam\u201c, izme\u0111u ostaloga, upozoravate i na svu u\u010destaliju radikalizaciju djece i maloljetnika. Mo\u017eete li pojasniti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Sjetite se da smo otprilike prije pola godine u Bosanskoj Krupi imali teroristi\u010dki akt kada je tinejd\u017eer u dobi od 15 godina u\u0161etao u policijsku postaju i no\u017eem usmrtio jednog policajca te drugog ozlijedio, nakon \u010dega je svladan. U poruci na dru\u0161tvenoj mre\u017ei je kao razlog napada naveo: podr\u017eavanje cionista, \u017eelja za EU, ubijanje nevinih muslimana i ubojstvo Jusufa Bar\u010di\u0107a, neformalnog vo\u0111u vehabijskog pokreta koji je poginuo 2007. u prometnoj nezgodi. Sami razlozi napada upu\u0107uju na radikalizaciju izvr\u0161itelja teroristi\u010dkog akta.<\/p>\n\n\n\n Ina\u010de u svijetu u posljednje tri godine imamo zna\u010dajno poja\u010dan intenzitet anga\u017eiranja maloljetnika za izvr\u0161enje teroristi\u010dkog akta. Istra\u017eivanje provedeno od strane King’s Collegea u Londonu pokazalo je da je u 27 d\u017eihadisti\u010dkih napada ili nakon listopada 2023. do kolovoza 2024., \u010dak 65% osumnji\u010denih \u010dinilo tinejd\u017eere u dobi od 13 do 19 godina. U tim slu\u010dajevima bilo je uklju\u010deno 38 od 58 osumnji\u010denih mla\u0111ih od 20 godina.<\/p>\n\n\n\n Dru\u0161tvene mre\u017ee s posebnim naglaskom na Tik Tok i Telegram su visoko na ljestvici alata i tehnika putem kojih se radikaliziraju tinejd\u017eeri. Teroristi\u010dke organizacije su prepoznale da preko ciljanih sadr\u017eaja na dru\u0161tvenim mre\u017eama mogu privu\u0107i globalnu pa\u017enju, poslati globalnu poruku i utjecati na mi\u0161ljenje mnogih. To je i jedan od razloga \u0161to je broj teroristi\u010dkih akata u svijetu u konstantnom porastu. Prema podacima najrelevantnije GTD baze podataka o teroristi\u010dkim aktima u svijetu se od 1970. do danas dogodilo preko 200.000 teroristi\u010dkih akata.<\/p>\n\n\n\n Koji je najbolji na\u010din borbe protiv suvremenog terorizma?<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Iako BiH posljednjih godina ima najvi\u0161e problema sa suvremenim terorizmom kojega obilje\u017eava iskori\u0161tavanje religije u teroristi\u010dke svrhe, bitno je razlu\u010diti da terorizam nije svojstven jednoj nacionalnoj, vjerskoj, etni\u010dkoj, zemljopisnoj i religijskoj zajednici, a njime su se u pro\u0161losti koristili razni akteri. Najbolji na\u010din borbe protiv terorizma je eliminacija uzroka koji dovode do terorizma, dok uzroke terorizma treba potra\u017eiti u politi\u010dkim, ekonomskim i socijalnim nepravdama i nezadovoljstvima.<\/p>\n\n\n\n Pojavom islamizma, utiranjem vjerske dimenzije u politi\u010dke procese i krajnje politi\u010dke ciljeve, pretvaranjem islama u radikalnu oru\u017eanu ideologiju, terorizam ne samo da je u\u010dinjen jo\u0161 slo\u017eenijim fenomenom nego je teroristi\u010dka prijetnja posljednjih godina nepobitno jo\u0161 i poja\u010dana. Bosna i Hercegovina, kao i ostale zemlje, mora biti proaktivna u borbi protiv terorizma te mora stvoriti arsenal neoru\u017eanih mjera. Prevencija treba biti na prvom mjestu, a represija je zadnja linija obrane.<\/p>\n\n\n\n Globalni konflikt odvija se offline i online te se na takav na\u010din treba i boriti protiv njega. U svojoj knjizi \u201eMediji i suvremeni terorizam\u201c nakon provedenog empirijskog istra\u017eivanja osmislio sam komunikacijsku strategiju i komunikacijske planove borbe protiv terorizma u Bosni i Hercegovini, \u0161to omogu\u0107uje prakti\u010dno ostvarenje brojnih preporuka donesenih na osnovi sinteze prou\u010dene literature, prethodnih i vlastitih istra\u017eivanja. Konkretno, u knjizi sam preporu\u010dio osnivanje Komunikacijskog centra za borbu protiv terorizma pri Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovini, a koji bi bio nositelj svim komunikacijskih aktivnosti usmjerenih prema prevenciji terorizma. U tom centru bi bili anga\u017eirani komunikacijski stru\u010dnjaci, psiholozi, vjerski slu\u017ebenici i drugi koji bi svojim stru\u010dnim znanjem mogli mnogo pomo\u0107i u prevenciji terorizma, kao i prepoznavanju radikalizacije. Mi\u0161ljenja sam da pripadnici sigurnosnih agencija zbog velikog obujma posla koji obavljanju ne stignu dovoljno i kvalitetno djelovati na preventivnom planu.<\/p>\n\n\n\n U knjizi ste preporu\u010dili i sadr\u017eaj pravilnika izvje\u0161tavanja o terorizmu za medije u BiH?<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Odgovorne ure\u0111iva\u010dke politike u medijima mogu poslu\u017eiti kao mo\u0107no sredstvo za kontekstualizaciju, vrijednosno odre\u0111ivanje, relativizaciju ili osudu teroristi\u010dkih sadr\u017eaja. Mediji u BiH jo\u0161 uvijek ne koriste taj korektivni potencijal. U izvje\u0161tavanju o sigurnosnom aspektu odlazaka na strana rati\u0161ta znatno su skloniji emocionalizaciji, senzacionalizmu i proizvodnji straha negoli odgovornomu i kompetentnomu novinarstvu.<\/p>\n\n\n\n Primjerice, mediji ne bi trebali olako nazivati neki doga\u0111aj teroristi\u010dkim aktom, dok ne dobiju slu\u017ebenu potvrdu od nadle\u017enog tijela (policije, tu\u017eiteljstva\u2026). To\u010dnost izvje\u0161tavanja je va\u017enija od brzine. Mediji moraju izvje\u0161tavati umjerenim tonom kako ne bi u\u010dinili da fenomen terorizma ili njegovi akteri izgledaju ve\u0107i nego \u0161to to oni u stvarnosti jesu. Uloga medija je klju\u010dna kada je rije\u010d o percepciji terorizma i terorista u javnosti. Stoga isti\u010dem kako je po ovom pitanju potrebna dodatna specijalisti\u010dka edukacija urednika i novinara, kao i uspostava elementarnih standarda u izvje\u0161tavanju o terorizmu.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/bmk.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n