Sve ekstremnije vremenske neprilike, neuskla\u0111enost zakona, nedostatak poticaja samo su neki od faktora koji negativno utje\u010du na poljoprivrednu proizvodnju u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Na\u017ealost, dostignuti tehni\u010dki nivo opremljenosti na\u0161ih poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da je dosta nizak, prakti\u010dno u svim oblastima, uklju\u010duju\u0107i i obranu i za\u0161titu od grada i obilnih padavina. Za rje\u0161avanje spomenutih problema postoje odre\u0111ena tehni\u010dka rje\u0161enja koja su na\u017ealost za ve\u0107inu poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da preskupa.<\/p>\n\n\n\n
Problemi grada se rje\u0161avaju izgradnjom protugradne mre\u017ee, ali za samog farmera to je u velikom broju slu\u010dajeva preskup poduhvat. O ovim, ali i drugim problemima s kojima se susre\u0107u poljoprivrednici za Klix.ba govorili su Sabahudin Bajramovi\u0107, redovni profesor Mikroekonomike poljoprivrede i prehrambene industrije i Ned\u017ead Bi\u0107o, predsjednik Udru\u017eenja poljoprivrednika FBiH.<\/p>\n\n\n\n
“S druge strane nema institucionalnih rje\u0161enja, gdje bi npr. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i \u0161umarstva (FMPV\u0160) kroz prora\u010dunske mjere podr\u0161ke podr\u017eavalo nabavku ovakve opreme. Sli\u010dno je i kada se govori o problemima obilnih padavina. Mjere kojima bi se podr\u017ealo ure\u0111enje poljoprivrednog zemlji\u0161ta jo\u0161 uvijek su jako skromne i bez ve\u0107ih nov\u010danih izdvajanja. Jedno od rje\u0161enja je osiguranje usjeva od raznih vrsta vremenskih nepogoda. Na\u017ealost, osiguravaju\u0107e ku\u0107e ne vide ovo kao oblast koja bi za njih bila financijski interesantna u koju bi se trebali uklju\u010diti, a i tamo gdje postoje zainteresiranost premije osiguranja su preskupe za farmera”, ka\u017ee Sabahudin Bajramovi\u0107, redovni profesor Mikroekonomike poljoprivrede i prehrambene industrije.<\/p>\n\n\n\n
Njegovo mi\u0161ljenje dijeli i predsjednik Udru\u017eenja poljoprivrednika FBiH Ned\u017ead Bi\u0107o:<\/p>\n\n\n\n
“\u0160to se ti\u010de sredstava, u prora\u010dunu su predvi\u0111ena sredstva kroz kapitalne investicije, u onom dijelu kada je rije\u010d o gradu, da se nabavlja protugradna za\u0161tita. Ali, trenutno u Federaciji Bosne i Hercegovine nemamo raketa i protugradne za\u0161tite tog tipa. Kada se dogode, \u0161tete se te\u0161ko napla\u0107uju, s obzirom na to da je procedura za naplatu komplicirana”, isti\u010de Bi\u0107o.<\/p>\n\n\n\n
Napomenuo je da je potrebno da op\u0107ina ili \u017eupanije proglase stanje elementarne nepogode, i tek nakon toga je mogu\u0107e pokretanje procedure za naplatu \u0161teta. Kao alternativni pristup rje\u0161avanju problema naplate \u0161tete s kojim se sve vi\u0161e poljoprivrednika u na\u0161oj zemlji susre\u0107e, naveo je, osiguravanje usjeva. Ali, problem poljoprivrednim proizvo\u0111a\u010dima predstavlja \u010dinjenica da osiguravaju\u0107e ku\u0107e ne \u017eele osiguravati poljoprivredna dobra jer ona spadaju u kategoriju “riskantno”.<\/p>\n\n\n\n
Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i \u0161umarstva (FMPV\u0160) je kao i Ministarstvo poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede Republike Srpska (MP\u0160V) je prepoznalo va\u017enost negativnih posljedica klimatskih promjena i u svojim posljednjim Strategijama razvoja poljoprivrede do 2027. godine predvidjeli su nekoliko mjera, ali njihova implementacija je skromna i kvantitativno i kvalitativno, \u0161to se ogleda u maloj i nedovoljnoj visina prora\u010dunske podr\u0161ke kao i malom broju samih mjera podr\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n
Osim vremenskih neprilika najve\u0107i problemi s kojima se poljoprivrednici susre\u0107u su nepostoje\u0107a pravila koja zavise od nivoa vlasti, ali i sporost u sprovo\u0111enju postoje\u0107ih pravila, ka\u0161njenje poticaja, komplicirana papirologija koja poljoprivrednike primorava da preuzimaju ulogu pravnika i knjigovo\u0111a, zbog \u010dega poljoprivrednici vi\u0161e vremena provode bore\u0107i se za svoja prava nego u samoj proizvodnji.<\/p>\n\n\n\n
“Brojni su problemi BiH poljoprivrede. Mala veli\u010dina zemlji\u0161nog posjeda, nizak nivo tehni\u010dko-tehnolo\u0161ke opremljenosti farmi, nedovoljna agrotehnika i zootenika, visok udio nekori\u0161tenog poljoprivrednog, posebno orani\u010dnog zemlji\u0161ta, relativno niski prosje\u010dni prinosi, slab nivo transfera znanja do farmera, nedovoljna proizvodnja za vlastite potrebe itd. Ono \u0161to posebno ugro\u017eava BiH poljoprivredu je sve izra\u017eenija depopulacija sela i sve manji broj zaposlenih u sektoru poljoprivrede koje dodatno optere\u0107uje i sve prisutnija starost osoba koje se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom – prema nekim podacima prosje\u010dna starost farmera koji upravljaju gazdinstvima je izme\u0111u 50-60 godina”, navodi Bajramovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima Ankete o radnoj snazi Agencije za Statistiku, u 2014. godini 17 posto ukupne radne snage ili 149 tisu\u0107a bilo je u sektoru poljoprivrede, a deset godina kasnije ovi brojevi su se zna\u010dajno smanjili, na 7,7 posto u ukupnoj zaposlenosti sa svega 95 tisu\u0107a zaposlenih. Osim ovoga, nadolaze\u0107i problem su svakako sve izra\u017eenije negativne posljedice klimatskih promjena. Za odgovore na ove problema ve\u0107 sti\u017eu razna prakti\u010dna rje\u0161enja kroz razne oblike pametne poljoprivrede koja bi uklju\u010divala dronove, senzore, meteo stanice, pametno navodnjavanje i sl. za \u010dije opremanje \u0107e biti potrebno dosta sredstava i u \u010demu \u0107e krucijalnu ulogu morati imati institucije poput FMPV\u0160, MP\u0160V RS ili u Federaciji BiH i relevantna \u017eupanijska ministarstva.<\/p>\n\n\n\n
Jedno od najve\u0107ih negativnih obilje\u017eja BiH sektora poljoprivrede je \u010dinjenica da je BiH izraziti neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i da je negativni trgova\u010dki bilans prisutan kod svih 24 carinskih tarifa.<\/p>\n\n\n\n
U 2024. godini ukupan uvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda je iznosio 5,11 milijardi KM dok je izvoz iznosio samo 1,19 milijardi KM, \u0161to predstavlja trgovinski rebalans od skoro 4 milijarde KM. Poseban problem predstavlja visoka zavisnost od uvoza strate\u0161kih proizvoda, kao \u0161to je p\u0161enica i gotovo 70 posto potreba u ovoj kulturi osiguraju se putem uvoza.<\/p>\n\n\n\n
“U 2024. godini ukupna pokrivenost uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvozom je bila 23,3 posto \u0161to govori da treba jako puno raditi kako bi se ovaj pokazatelj pove\u0107ao. Ovolika ovisnost o uvozu posebno zabrinjava zbog dana\u0161njih okolnosti u kojima se svijet nalazi, ali i mjestu u kojem u njemu ima BiH. Treba re\u0107i da Federacija BiH kroz mjeru dodatne prora\u010dunske podr\u0161ke strate\u0161kim proizvodima posljednjih godina poku\u0161ava smanjiti ovisnost ovim proizvodima, ali rezultati jo\u0161 nisu vidljivi. BiH je jo\u0161 jako daleko od postizanja zadovoljavanja potreba doma\u0107eg stanovni\u0161tva i za to \u0107e trebati jo\u0161 dosta vremena uz izda\u0161niju prora\u010dunsku podr\u0161ku sektoru”, upozorava Bajramovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to krajnje potro\u0161a\u010de u ekonomsko sve neizvjesnijim vremenima zabrinjava jeste potencijalni porast cijena osnovnih \u017eivotnih namirnica. Mi\u0161ljenja su podijeljena. Dok poljoprivrednici predvi\u0111aju porast cijena, struka smatra da do toga ne\u0107e do\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
“Naravno da \u0107e biti. Na\u0161e vlasti u posljednjih 20 godina se trude da ne zadr\u017eavaju doma\u0107u proizvodnju. Imamo potpisane sporazume gdje smo pristali na shodno tr\u017ei\u0161te i zbog preskupe proizvodnje mali proizvo\u0111a\u010di nisu konkurentni i ovdje kompletno tr\u017ei\u0161te diktira uvozni lobi, jer kada je najbolja godina mi ne proizvedemo ni 30 posto potreba stanovni\u0161tva”, isti\u010de Bi\u0107o.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, Bajramovi\u0107 za sada ne vidi posebne razlog zbog \u010dega bi cijene poljoprivrednih proizvoda dodatno rasli, osim u slu\u010daju nekih ekstremnih klimatskih doga\u0111aja u \u0161irem okru\u017eenju ili zbog nekih nepredvidivih geopoliti\u010dkih de\u0161avanja.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, i jedni i drugi su slo\u017eni u jednom. Najve\u0107i problem poljoprivrednika predstavlja \u010dinjenica da na dr\u017eavnom nivou ne postoji ministarstvo ili agencija koja bi poljoprivrednicima pru\u017eila mogu\u0107nost da apliciraju za europske fondove, zbog \u010dega, prema rije\u010dima sugovornika, na godi\u0161njem nivou Bosna i Hercegovina za potrebe poljoprivrede gubi oko 100 milijuna KM.<\/p>\n\n\n\n