Jedini politi\u010dki subjekt koji u nepune \u010detiri godine mandata, barem verbalno nije priznao visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta je SNSD Milorada Dodika. Danas, osim Dodika u otvorenom negiranju visokog predstavnika je i HDZ predvo\u0111en Draganom \u010covi\u0107em.<\/p>\n\n\n\n
Mada je \u010covi\u0107 donedavno prihva\u0107ao odluke visokog predstavnika, koje su mu u znatnoj mjeri i\u0161le u prilog, posebno ona u izbornoj no\u0107i 2022. godine, a nije mu bilo sporno ni nametanje kojim je blokiran glas potpredsjednika FBiH iz reda Bo\u0161njaka, nakon \u010dega je formirana Vlada FBiH. No, \u010covi\u0107eve poruke posljednjih dana idu u pravcu potpunog negiranja uloge OHR-a.<\/p>\n\n\n\n
Prije desetak dana \u010covi\u0107 je otvoreno poru\u010dio kako ne vidi da je Schmidta itko imenovao, misle\u0107i da ne postoji odluka Vije\u0107a sigurnosti UN-a. To je ujedno klju\u010dni argument Dodika i SNSD-a protiv Schmidta. Takva izjava nije ni\u0161ta drugo no negiranje visokog predstavnika, iako su odre\u0111eni nivoi vlasti, ali i zakoni u me\u0111uvremenu uspostavljeni nakon intervencije \u010delnika OHR-a.<\/p>\n\n\n\n
\u010covi\u0107 neminovno ulazi u otvoreni okr\u0161aj s bilo kakvim me\u0111unarodnim uplivom, staju\u0107i na stranu osumnji\u010denog Dodika, koji je u vi\u0161emjese\u010dnom napadu na dr\u017eavu i dr\u017eavne institucije.<\/p>\n\n\n\n
A da \u010covi\u0107eve poruke o Schmidtu i odbacivanje bilo kakve mogu\u0107nosti za novim nametanjima nisu slu\u010dajnost potvr\u0111uju poruke koje dolaze iz vana, a koje su odraz politi\u010dkih zahtjeva HDZ-a i \u010covi\u0107a. Najdetaljnije je to opisao Max Primorac, biv\u0161i ameri\u010dki diplomat hercegova\u010dkog porijekla blizak Donaldu Trumpu. On je u autorskom tekstu prije tri dana otvoreno kritizirao me\u0111unarodnu zajednicu i njihovu politiku prema BiH, nazivaju\u0107i je propalom.<\/p>\n\n\n\n
U centru njegovih napada nalazi se Ured visokog predstavnika (OHR), koji naziva “suverenom bez odgovornosti”, isti\u010du\u0107i da su visoki predstavnici “nametnuli vi\u0161e od 900 odluka, od izbora dr\u017eavnih simbola, preko ekonomske politike, do reforme pravosu\u0111a i ustava”.<\/p>\n\n\n\n
Posebno problematizira ulogu stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH: “Tri od devet mjesta u Ustavnom sudu rezervirana su za strane suca (trenutno iz Albanije, Njema\u010dke i \u0160vicarske) koji \u010desto presu\u0111uju u korist centralizacije mo\u0107i u Sarajevu, gdje bo\u0161nja\u010dka muslimanska ve\u0107ina kontrolira ve\u0107inu federalnih institucija”.<\/p>\n\n\n\n
Time, tvrdi on, “Bosna i Hercegovina ne u\u017eiva nikakav nacionalni suverenitet”.<\/p>\n\n\n\n
Ovakve poruke su izuzetno indikativne u jeku aktualne politi\u010dke krize, gdje stranke Trojke iz Sarajeva i oporbe iz entiteta Republika Srpska prizivaju Schmidtovu pomo\u0107 u deblokadi procesa. I dok iz Sarajeva dolaze glasovi koji pozivaju pomo\u0107, HDZ se otvorenim stavljanjem na stranu SNSD-a deklarirao kao protivnik Schmidta nagla\u0161avaju\u0107i teze o potrebi formiranja tri federalne jedinice, odlasku stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH te ga\u0161enju OHR-a.<\/p>\n\n\n\n
Nadolaze\u0107a sjednica Upravnog odbora Vije\u0107a za implementaciju mira 3. lipnja mogla bi otkriti budu\u0107i pravac uloge me\u0111unarodne zajednice u BiH te na \u010distac izvesti sva\u010diju politiku.<\/p>\n\n\n\n