Sto\u010darski i drvoprera\u0111iva\u010dki tomislavgradski i \u0161ui\u010dki kraj uskoro bi mogao postati poznat najvi\u0161e po koli\u010dini i koncentraciji elektroenergetskih projekata. Polja maj\u010dine du\u0161ice i drugog ljekovitog bilja koje ovdje ni\u010de kao posijano, i miri\u0161e do u dno du\u0161e, poravnati \u0107e te\u0161ki strojevi za probijanje puteva, a potom i stotine tisu\u0107a kubika betona.<\/p>\n\n\n\n
Ni \u0160ujica, ka\u017eu najkrivudavija rijeka na svijetu, ne mo\u017ee se na\u010duditi otkuda sti\u017eu tolike vjetrenja\u010de, i gdje nesta onaj narod \u0161to je ovdje ovo sve volio, molio i radio, i otkuda dolaze ovi novi investitori u beton, kapitalisti koje zanima samo profit.<\/p>\n\n\n\n
28 vjetroparkova, 18 u planu u Tomislavgradu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kad smo se uputili prema ovom kraju ni sami nismo bili svjesni kolika je invazija na ovaj kraj kada su u pitanju vjetro i solarni parkovi. U prijedlogu prostornog plana HB\u017d planirano je \u010dak 28 vjetroparkova, od \u010dega 18 upravo na podru\u010dju op\u0107ine Tomislavgrad koju smo posjetili.<\/p>\n\n\n\n Ako znamo da turbine koriste stotine litara ulja u glavnom mjenja\u010du, i da je u kr\u0161kim i osjetljivim podru\u010djima poput duvanjskog rizik od curenja posebno velik i treba ga regulirati, kao i da za jednu turbinu u temelj ode do 400 kubika betona, nije ba\u0161 da \u0107e ovaj kraj ostati netaknut uslijed ovih projekata. Posljedice utjecaja na okoli\u0161 nitko nije valjano ni ispitivao, no uzroci se grade.<\/p>\n\n\n\n Ni mje\u0161tani nisu bili svjesni \u0161to se na njihovim terenima sprema, a kad su vidjeli oformili su inicijativu \u201eO\u010duvajmo duvanjski kraj\u201c.<\/p>\n\n\n\n Vi\u0161e u video prilogu portala Istina.media<\/sup>:<\/strong><\/p>\n\n\n\n