U srpnju 1995. bosansko-srpske trupe ubile su vi\u0161e od 8.000 Bo\u0161njaka. Bio je to genocid i najgori zlo\u010din u Europi od 1945. Svijet je tada promatrao doga\u0111aje \u2013 i jo\u0161 uvijek ih se ne prisje\u0107a na odgovaraju\u0107i na\u010din, podsje\u0107a Deutsche Welle.<\/p>\n\n\n\n
Kada su trupe bosansko-srpskog generala Ratka Mladi\u0107a po\u010dinile genocid nad Bo\u0161njacima iz tada\u0161nje enklave i UN-ove za\u0161ti\u0107ene zone Srebrenice u srpnju 1995., slike u\u017easa i me\u0111unarodnog neuspjeha gotovo odmah su obi\u0161le svijet: slike tisu\u0107a bespomo\u0107nih izbjeglica na tlu UN-ove baze u Poto\u010darima, slike razdvajanja \u017eena, djece i mu\u0161karaca, slike poni\u017eenog nizozemskog zapovjednika UNPROFOR-a koji nazdravlja Mladi\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
U danima prije genocida, stizale su o\u010dajni\u010dke poruke od radio-amatera iz Srebrenice. \u010cak i tijekom masovnih ubojstava, prvi pre\u017eivjeli svjedoci mar\u0161a smrti izvje\u0161tavali su o potjeri za ljudima i strahotama u \u0161umama oko Srebrenice.<\/p>\n\n\n\n
Iako to\u010dna dimenzije zlo\u010dina, kada je rije\u010d o broju ubijenih, u srpnju 1995. jo\u0161 nije bila utvr\u0111ena, ve\u0107 je bilo jasno da je Srebrenica ozna\u010dila stra\u0161ni vrhunac srpske politike etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja u Bosni i Hercegovini. I da je tamo po\u010dinjen jedan od najgorih zlo\u010dina od Holokausta. Zlo\u010din, koji dodu\u0161e nije po\u010dinjen uz puno znanje predstavnika me\u0111unarodne zajednice. Oni su ga naslu\u0107ivali, ali nisu ni\u0161ta poduzimali \u2013 u vrijeme kada je moto europske kulture sje\u0107anja glasio: \u201cNikad vi\u0161e!\u201d<\/p>\n\n\n\n
Druga patnja<\/strong><\/p>\n\n\n\n 11.srpnja ove godine, na dan sje\u0107anja na genocid, o\u010dekuje se da \u0107e se deseci tisu\u0107a ljudi okupiti u Memorijalnom centru Poto\u010dari u blizini Srebrenice \u2013 vi\u0161e nego ikad prije. Otvoren 2003. godine, Memorijalni centar u Srebrenici je potresno, ali i dostojanstveno mjesto sje\u0107anja. Posmrtni ostaci otprilike 7.000 od 8.372 \u017ertve genocida, \u010dija su imena do sada identificirana, sahranjeni su na mezarju. To je najva\u017enije mjesto \u017ealosti za pre\u017eivjele. Ipak dostojanstvo sje\u0107anja pomije\u0161ano je s gor\u010dinom zbog mnogo toga \u0161to se dogodilo nakon samog zlo\u010dina. To je ne\u0161to \u0161to bi se moglo nazvati drugom patnjom.<\/p>\n\n\n\n Ime grada, Srebrenica, postalo je pojam za sam zlo\u010din. Vlada \u0161iroki me\u0111unarodni konsenzus o tome da se radilo o genocidu, nakon \u0161to je Me\u0111unarodni sud za zlo\u010dine po\u010dinjene u biv\u0161oj Jugoslaviji (ICTY) to utvrdio i op\u0161irno dokumentirao u vi\u0161e presuda. Godine 2024. Op\u0107a skup\u0161tina UN-a proglasila je 11. srpnja Danom sje\u0107anja na genocid u Srebrenici, \u010dime je ponovno potvrdila da je genocidni karakter zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n Poricanje i relativizacija<\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, u Srbiji i Republici Srpskoj \u2013 jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine i dijelu zemlje u kojem se nalazi Srebrenica \u2013 koje su bile odgovorne za planiranje i izvr\u0161enje genocida, poricanje i sna\u017ena relativizacija zlo\u010dina sada su dr\u017eavna politika.<\/p>\n\n\n\n Parlament Srbije usvojio je 2010. godine deklaraciju kojom se ispri\u010dava za zlo\u010din u Srebrenici, ali bez upotrebe rije\u010di \u201cgenocid\u201d. Od tada se srpska politika pod predsjednikom Aleksandrom Vu\u010di\u0107em jako srozala i udaljila od te geste. Vu\u010di\u0107 je bio ministar informiranja pod diktatorom Slobodanom Milo\u0161evi\u0107em, a prije toga \u2013 20. srpnja 1995. \u2013 dok je jo\u0161 uvijek trajao genocid, u beogradskom parlamentu izjavio je da \u0107e \u201cza svakog ubijenog Srbina biti ubijeno stotinu (bo\u0161nja\u010dkih) muslimana\u201d, izjava za koju se jo\u0161 uvijek nije ispri\u010dao. Danas Vu\u010di\u0107 \u0161iri narativ da su \u201csve strane patile\u201d u jugoslavenskim ratovima, ali da se samo Srbi ne priznaju kao \u017ertve.<\/p>\n\n\n\n Ratni zlo\u010dinac Mladi\u0107 \u2013 heroj za mnoge Srbe<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Republici Srpskoj tamo\u0161nji predsjednik Milorad Dodik sazvao je komisiju, koju je predvodio kontroverzni izraelski stru\u010dnjak za Holokaust Gideon Greif, a koja je 2021. godine objavila izvje\u0161\u0107e u kojem pori\u010de genocid i ozbiljno sumnja u broj \u017ertava. Lice Ratka Mladi\u0107a, osu\u0111enog kao ratnog zlo\u010dinca, sada se mo\u017ee vidjeti na brojnim grafitima, muralima, plakatima i fotografijama u Republici Srpskoj i Srbiji \u2013 mnogi Srbi ga smatraju herojem.<\/p>\n\n\n\n Svake godine na razne srpske blagdane i dane sje\u0107anja nacionalisti\u010dki Srbi prolaze pored Memorijalnog centra u Poto\u010darima u konvojima, trube\u0107i ili pu\u0161taju\u0107i glasnu nacionalisti\u010dku glazbu. Na prvim pogrebnim sve\u010danostima nakon prijelaza tisu\u0107lje\u0107a, pre\u017eivjele koji su sahranjivali svoje voljene pljuvali su srpski nacionalisti, bez intervencije policije. Srpski gradona\u010delnici Srebrenice nakon 1995. na ovaj ili onaj na\u010din negirali su genocid. Sada\u0161nji gradona\u010delnik Milo\u0161 Vu\u010di\u0107 svoju izbornu pobjedu u listopadu 2024. vidi \u201ctako\u0111er kao odgovor na rezoluciju UN-a\u201d, donesenu nekoliko mjeseci ranije.<\/p>\n\n\n\n Zakon protiv poricanja genocida<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ma\u0111arska Viktora Orbana tako\u0111er se pridru\u017eila redovima negatora genocida: Zajedno sa Srbijom i Rusijom, Ma\u0111arska je bila jedina dr\u017eava \u010dlanica Europske unije koja je glasala protiv rezolucije UN-a o Srebrenici u srpnju 2024.<\/p>\n\n\n\n U srpnju 2021. tada\u0161nji visoki predstavnik me\u0111unarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko donio je zakon protiv poricanja genocida u Srebrenici. Me\u0111utim, trebalo je gotovo \u010detiri godine da u svibnju 2025. bude donesena prva presuda protiv poricatelja genocida.<\/p>\n\n\n\n Samo jedna iskrena isprika<\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111unarodna zajednica ponudila je samo jednu iskrenu ispriku za svoju suodgovornost za Srebrenicu: u srpnju 2022. od strane nizozemske vlade. Ona je zatra\u017eila oprost od svih \u017ertava i pre\u017eivjelih genocida zbog \u201cneuspjeha me\u0111unarodne zajednice da pru\u017ei odgovaraju\u0107u pomo\u0107 narodu Srebrenice\u201d.<\/p>\n\n\n\n Iako to nesumnjivo nije dokazano, vrlo je vjerojatno da je me\u0111unarodna zajednica znala za konkretne planove etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja u isto\u010dnoj Bosni u ljeto 1995. i pre\u0161utno ih prihvatila kao cijenu za uspjeh mirovnih pregovora. Priznanja toga nema \u2013 \u010dak i ako tada mo\u017eda nitko na me\u0111unarodnoj razini nije mogao naslutiti da se radi o genocidu.<\/p>\n\n\n\n<\/ol>\n\n\n\n