{"id":46718,"date":"2025-08-11T00:06:23","date_gmt":"2025-08-10T22:06:23","guid":{"rendered":"https:\/\/otpor.media\/?p=46718"},"modified":"2025-08-11T00:06:47","modified_gmt":"2025-08-10T22:06:47","slug":"podsjetnik-za-zaboravne-od-ronhilla-do-rafinerija-mracna-strana-dodikove-imperije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/otpor.media\/?p=46718","title":{"rendered":"PODSJETNIK ZA ZABORAVNE: Od \u201cronhilla\u201d do rafinerija: Mra\u010dna strana Dodikove imperije"},"content":{"rendered":"\n

Milorad Dodik je u mladim danima spoznao profitabilnost sprege politike i biznisa. Imao je 27 godina kada je 1986. izabran za predsjednika Izvr\u0161nog odbora Skup\u0161tine op\u0107ine Lakta\u0161i. U Parlament BiH izabran je 1990. godine, na prvim vi\u0161estrana\u010dkim izborima, kao \u010dlan Saveza reformskih snaga Ante Markovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Tada je, zahvaljuju\u0107i poznanstvu s \u010dlanom rukovodstva Privredne banke Sarajevo, dobio veliki kredit za pokretanje biznisa te otvorio tvornicu za proizvodnju namje\u0161taja, madraca i popluna \u201eIgokea\u201c. Upu\u0107eni tvrde da taj kredit nikada nije vratio.<\/p>\n\n\n\n

Prvobitna akumulacija \u201cronhill\u201d kapitala<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom rata napu\u0161ta dr\u017eavni parlament i kao nezavisni zastupnik djeluje u Narodnoj skup\u0161tini RS. Po\u010dinje odr\u017eavati ranije uspostavljene veze s poslovnim ljudima, a potom ih \u0161iri i na Srbiju. Naravno, posebno su ga zanimali poslovi koji su u ratno vrijeme donosili izuzetno visoke profite \u2013 trgovina gorivom i cigaretama. Zbog toga je i pro\u0161irio djelatnost svoje tvrtke na ovu robu.<\/p>\n\n\n\n

Trgovinu naftom prvo je poku\u0161ao kao zastupnik tvrtke \u201eVrbas\u201c, registrirane u Rumunjskoj, o \u010demu svjedo\u010di ugovor vrijednosti oko 4,8 milijuna dolara, sklopljen prilikom kupovine goriva u Bugarskoj po\u010detkom 1994. godine. Samo po tom ugovoru, prodajom nafte gra\u0111anima Republike Srpske u ratno vrijeme, zaradio je milijune.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U travnju 1994. godine oduzeta su mu dva \u0161lepera cigareta uvezenih iz Makedonije, a to nije bio jedini slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMUP je do\u0161ao do dokaza da je izvr\u0161eno krivotvorenje isprava s ciljem izbjegavanja pla\u0107anja tro\u0161arina i poreza na promet, kako na teritoriju SR Jugoslavije, tako i na teritoriju RS\u201c, navodi se u rje\u0161enju Financijske policije RS po \u017ealbi Dodikove tvrtke \u201eIgokea\u201c iz Lakta\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dodik je bio jedan od povla\u0161tenih \u201cdistributera\u201d za teritorij tzv. Republike Srpska Krajina, \u0161to mu je omogu\u0107ilo hvalisanje o dobrim odnosima s Borislavom Mikeli\u0107em, \u010dovjekom od povjerenja Slobodana Milo\u0161evi\u0107a i \u017deljka Ra\u017enatovi\u0107a Arkana. Prilikom policijskih i inspekcijskih kontrola u svojim se izjavama pozivao na tada\u0161nje ministre, tvrde\u0107i da je nevin u otkrivenom \u0161vercu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Osim cigareta, Dodik je bio \u201culovljen\u201d i u prikrivanju prodaje parfema, alkohola i goriva. U nalazu Financijske policije iz lipnja 1994. navedeno je kako je MUP RS utvrdio da je \u201eIgokea\u201c, na temelju krivotvorenih dokumenata, prikazivala manju vrijednost robe i njezino porijeklo kako bi izbjegla pla\u0107anje tro\u0161arina i poreza.<\/p>\n\n\n\n

Tada je aktivno sura\u0111ivao s novope\u010denim tajkunima \u2013 Slobodanom Puhalcem, Nikolom Vukeli\u0107em i Slavkom Rogulji\u0107em.<\/p>\n\n\n\n

Iako je tijekom rata dobro \u201cposlovao\u201d, uglavnom \u201cna crno\u201d, Dodik se zadu\u017eivao, ali dugove nije uredno vra\u0107ao. Zato je naknadno, kada je postao premijer RS-a, poku\u0161ao te dugove vratiti iz entitetskog prora\u010duna.<\/p>\n\n\n\n

Prema izvje\u0161\u0107u Glavne slu\u017ebe za reviziju RS o poslovanju Direkcije za robne rezerve u vrijeme njegova prvog mandata, tijekom rata ostao je du\u017ean novac tvrtki \u201eElnos komerc\u201c iz Bora. Dug je vratio tako \u0161to je \u201eElnosu\u201c ispla\u0107eno 553.548 KM za poljoprivredne strojeve navodno za potrebe Robnih rezervi \u2013 koji nikada nisu isporu\u010deni.<\/p>\n\n\n\n

Dugovao je i tvrtki \u201eMakedonija tabak\u201c za cigarete zaplijenjene 1993. godine. Tijekom rata uzimao je kredite u Banjalu\u010dkoj banci \u2013 u svibnju, lipnju, kolovozu, listopadu i studenome 1993., potom u sije\u010dnju 1995., te u prosincu 1997. godine (svi dokumenti u posjedu \u201e\u017durnala\u201c)<\/a><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Uzimani su veliki iznosi novca, koji su zahvaljuju\u0107i enormnoj inflaciji vremenom postajali \u201csitan\u201d novac za vra\u0107anje. U kona\u010dnici, prema revizorskom izvje\u0161\u0107u o poslovanju banke, ostao je du\u017ean 258 tisu\u0107a maraka. Dug je \u201cvratio\u201d tako \u0161to je banka prihvatila tu\u017ebu \u201eIgokee\u201c protiv poduze\u0107a \u201ePrima trejd\u201c iz Nove Topole kao nadoknadu za 342.838 maraka duga, iako tu\u017eba u tom trenutku nije bila rije\u0161ena pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci. Bio je to dobro osmi\u0161ljen manevar.<\/p>\n\n\n\n

Tvrtka \u201ePrima trejd\u201c dugovala je \u201eIgokei\u201c 65 milijuna dinara za gnojivo jo\u0161 iz svibnja 1992. godine. Dodik je 1993. tu\u017eio \u201ePrimu\u201c, a sud nije rije\u0161io slu\u010daj narednih deset godina. Potom je Dodik 2002. tu tu\u017ebu prodao banci za vi\u0161e od 340 tisu\u0107a maraka. Kada je banka poku\u0161ala naplatiti dug od \u201ePrime\u201c, otkrila je da je poduze\u0107e odavno u ste\u010daju.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U to vrijeme Dodik je bio miljenik me\u0111unarodne zajednice, ali i Stranke demokratske akcije, kojom je tada rukovodio Alija Izetbegovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Predaja naftne industrije RS \u201cnepoznatim\u201d kupcima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jedan od prvih poteza Milorada Dodika po povratku na vlast u Republici Srpskoj 2006. godine bila je izmjena Zakona o privatizaciji dr\u017eavnog kapitala. Razlog je ubrzo postao jasan \u2013 potpisan je protokol o prodaji naftne industrije Republike Srpske. Rafinerija nafte u Brodu, Rafinerija ulja u Modri\u010di te distributivno poduze\u0107e \u201ePetrol\u201c prodani su za 236 milijuna KM ruskoj kompaniji NeftGazinKor.<\/p>\n\n\n\n

Ugovor o prodaji zaklju\u010den je 2. velja\u010de 2007. godine, a Zakon o uvjetima prodaje dionica poduze\u0107a iz oblasti naftne industrije RS donesen je 28. velja\u010de 2007., stupiv\u0161i na snagu 8. o\u017eujka 2007. godine \u2013 \u0161to ukazuje na to da je zakon prilago\u0111en ve\u0107 zaklju\u010denoj prodaji.<\/p>\n\n\n\n

NeftGazinKor se obvezao vr\u0161iti godi\u0161nju preradu 4,2 milijuna tona sirove nafte, 130.000 tona ulja i maziva, plasirati derivate putem distributivnog poduze\u0107a, izgraditi prugu od Rafinerije nafte Brod do Rafinerije ulja u Modri\u010di te zadr\u017eati postoje\u0107i broj radnika.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sve te ugovorne obveze godinama poslije bile su zaboravljene. \u0160to je jo\u0161 to\u010dno stajalo u tekstu ugovora nije poznato jer je progla\u0161en tajnim \u2013 kao i vlasni\u010dka struktura. Prema dostupnim podacima, kompanija NeftGazinKor 40% je u vlasni\u0161tvu ruske dr\u017eavne kompanije Zarube\u017enjeft, dok je preostalih 60% vlasni\u0161tva ravnomjerno podijeljeno na tri pravne osobe, od kojih je jedna registrirana u \u201coffshore\u201d zoni na Britanskim Djevi\u010danskim otocima.<\/p>\n\n\n\n

Tri godine nakon privatizacije Rafinerije, u Upravnom odboru \u201eNeftGazinKora\u201c na\u0161ao se Du\u0161ko Perovi\u0107, aktualni \u0161ef Predstavni\u0161tva Republike Srpske u Ruskoj Federaciji, koji se na toj funkciji zadr\u017eao nepunih godinu dana, pokazuju dokumenti do kojih je do\u0161ao portal Capital. Perovi\u0107 je bliski Dodikov suradnik i \u010dovjek od velikog povjerenja za veze s Rusijom \u2013 kako u ovom poslu, tako i u suradnji s Ra\u0161idom Serdarovim oko RITE Ugljevik. Slijedom toga, na\u0161ao se i na \u201ccrnoj listi\u201d SAD-a.<\/p>\n\n\n\n

Tako je \u201cspin\u201d Dodikove vlasti da je Rafineriju Brod kupila ruska dr\u017eavna kompanija \u2013 potpuno opovrgnut. Kupac je bio NeftGazinKor, u kojem dr\u017eavna kompanija Zarube\u017enjeft ima samo vlasni\u010dki dio, dok su ve\u0107inski udio imale tri firme nepoznatih vlasnika, koji su sa svojih 60% vlasni\u0161tva prakti\u010dno upravljali rafinerijom. Postojali su navodi da su ti vlasnici osobe iz vrha vlasti RS-a \u2013 \u0161to jednostavno nije bilo mogu\u0107e bez utjecaja Milorada Dodika.<\/p>\n\n\n\n

Rafinerija je odmah optere\u0107ena kreditima po \u201cruskom receptu\u201d. Novi vlasnik, tko god on ili oni bili, navodnu investiciju pretvara u kredit. Analiza Transparency Internationala pokazala je da je NeftGazinKor dozna\u010dio Rafineriji nafte zajmove pod lihvarskim uvjetima. Prvi zajam iznosio je 40 milijuna eura, a drugi 72 milijuna eura, uz visoku kamatnu stopu od 12%. Rafinerija bi vlasniku trebala platiti i penale u slu\u010daju ka\u0161njenja \u2013 i to 120.000 eura za svaki dan ka\u0161njenja.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, Vlada RS-a nije predvidjela penale ukoliko kupac ne bude ispunjavao obveze iz ugovora.<\/p>\n\n\n\n

Potom su Rusi odlu\u010dili provesti smanjenje kapitala, i to smanjenjem broja dionica. Me\u0111utim, nakon te odluke \u2013 kako je pisao portal Capital.ba \u2013 Rusi su u Rafineriju unijeli 72,5 milijuna eura u svrhu dokapitalizacije. S tom dokapitalizacijom ruski NeftGazinKor postao je vlasnik vi\u0161e od 90% dionica, \u0161to mu je omogu\u0107ilo da donese odluku o \u201cskidanju\u201d kompanije s Banjalu\u010dke burze. Spomenutih 72,5 milijuna eura potom je \u201cdozna\u010deno\u201d Vladi RS-a na ime ga\u0161enja komercijalnih dugova Rafinerije. Dakle, istim novcem izvr\u0161ena je dokapitalizacija, pove\u0107an vlasni\u010dki udio i pokriveni komercijalni dugovi koje je Dodikova Vlada preuzela na sebe.<\/p>\n\n\n\n

Dan kasnije, isti metod smanjenja kapitala i pokrivanja gubitaka primijenjen je u banjalu\u010dkoj naftno-distributerskoj kompaniji Petrol. Posebni gubitnici u obje transakcije bili su mali dioni\u010dari, koji su ostali bez vi\u0161e od polovice vrijednosti svojih dionica.<\/p>\n\n\n\n

\u201eRafinerija je izmirila sav dug prema tvrtki \u2018Crodux\u2019 hrvatskog haa\u0161kog optu\u017eenika \u010cermaka. Crodux je naplatio neku, tko zna koliku, \u2018masnu\u2019 cifru, zatim tvrtka Galaksi \u010duvenog Had\u017eijeva, koja je ranije bila u Rafineriji, tako\u0111er je naplatila svoja potra\u017eivanja. Sva potra\u017eivanja naplatila je i neka tvrtka registrirana u Lihten\u0161tajnu \u2013 a zapravo se radilo o potra\u017eivanju Banjalu\u010dke banke koja je plasirala kredit Rafineriji. Kada je biv\u0161i vlasnik prodao banku UniCredit grupi, potra\u017eivanje Rafinerije prenio je na novo pravno lice u Lihten\u0161tajnu, a ono je naplatilo sav dug. Sve je to platila Vlada RS-a koja je, zapravo, sve \u2018o\u010distila\u2019 prije privatizacije\u201c, govorio je tada Dodikov oporbenjak Dragan \u010cavi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Deset godina kasnije \u2013 \u201cCrodux\u201d koristi stari produktovod iz Hrvatske koji vodi do Rafinerije Brod<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Deset godina kasnije, \u201cCrodux\u201d koristi stari produktovod iz Hrvatske, koji vodi do Rafinerije Brod, kako bi pod izlikom remonta polo\u017eio novi plinovod. Kako su za \u017durnal rekli poznavatelji ove oblasti, umjesto najavljenog promjera \u03a6200, on ima \u03a6400 \u2013 \u0161to je znatno vi\u0161e nego \u0161to je rafineriji potrebno. Takav plinovod mo\u017ee se doslovno smatrati krakom novog plinovoda koji iz Hrvatske ulazi u BiH.<\/p>\n\n\n\n

\u201eZahvaljujem Putinu \u0161to je prepoznao projekt za Brod\u201c, izjavila je sredinom 2019. godine tada\u0161nja predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107, nakon potpisivanja sporazuma za projekt \u201cOpskrba prirodnim plinom Rafinerije nafte Brod\u201d. Sve je ra\u0111eno pod izlikom da \u0107e plinofikacijom rafinerije biti smanjeno one\u010di\u0161\u0107enje koje ugro\u017eava teritorij Hrvatske, prvenstveno Slavonski Brod.<\/p>\n\n\n\n

Ispostavit \u0107e se da je to bio tek izgovor kako bi se zaobi\u0161lo sudjelovanje institucija dr\u017eave Bosne i Hercegovine u davanju suglasnosti za priklju\u010denje na plinski sustav Hrvatske. Ugovor s tvrtkom \u201cCrodux\u201d predvi\u0111ao je da \u0107e Rafinerija Brod, odnosno njezin vlasnik \u201cNeftGazinKor\u201d, kojim upravlja ruski \u201cZarube\u017enjeft\u201d, platiti tro\u0161kove kapitalnih ulaganja u plinovod te se sljede\u0107ih deset godina opskrbljivati plinom koji \u201cCrodux\u201d nabavlja \u2013 iz Rusije.<\/p>\n\n\n\n

Miloradu Dodiku, koji se godinama protivio projektu izgradnje plinovoda Brod\u2013Zenica, ovaj \u201culazak na mala vrata\u201d plinskog sustava Hrvatske nije smetao, jer je time pogodovao \u201cruskoj bra\u0107i\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNeftGazinKor\u201d je 2008. godine u Banjoj Luci osnovao tvrtku Optima Grupa, kako bi kontrolirao ulaz i izlaz sirove nafte i ostale robe.<\/p>\n\n\n\n

Novinar portala Capital, istra\u017euju\u0107i ruske baze podataka, do\u0161ao je do informacije da je rusko vanjsko\u2013ekonomsko udru\u017eenje \u201cZarube\u017enjeft\u201d 2022. godine potpuno iza\u0161lo iz vlasni\u0161tva \u201cNeftGazinKora\u201d. Drugo, dioni\u010dko dru\u0161tvo \u201cZarube\u017enjeft\u201d zna\u010dajno je smanjilo svoj udio \u2013 sada imaju tek ne\u0161to vi\u0161e od 20%, dok su prije imali vi\u0161e od 50% \u201cNeftGazinKora\u201d, slu\u017ebenog vlasnika Naftne industrije RS-a. Jo\u0161 vi\u0161e zabrinjava \u010dinjenica da su, prema svim javnim ruskim bazama podataka, osniva\u010di \u201cNeftGazinKora\u201d potpuno nepoznati te da ova kompanija ima zaposleno samo jednu osobu.<\/p>\n\n\n\n

To zna\u010di, pi\u0161e Capital<\/a><\/strong>, da je ve\u0107inski vlasnik kompletne naftne industrije Republike Srpske pravna osoba koja zapo\u0161ljava samo jednog radnika.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, akumulirani gubitak poduze\u0107a iz sastava Optima Grupe prema\u0161io je 2,6 milijardi KM.<\/p>\n\n\n\n

\u201eZnamo da Optima godinama posluje na tr\u017ei\u0161tu unato\u010d zna\u010dajnim gubicima koji su prema\u0161ili vrijednost kapitala, i doista je pitanje za istra\u017ene organe tko je od svega toga imao korist, jer Optima \u2013 kako smo vidjeli u revizorskim izvje\u0161\u0107ima \u2013 najvi\u0161e duguje povezanim osobama. Zato ne mo\u017eemo govoriti o tome da je Republika Srpska profitirala\u201c, rekao je za Capital Sr\u0111an Tralji\u0107 iz TI BiH.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 \u0161est godina, od havarije postrojenja, prerada goriva u Rafineriji Brod je na minimumu, a glavnina prihoda ostvaruje se to\u010denjem plina. Prema izvje\u0161taju Banjolu\u010dke burze, Rafinerija Brod pro\u0161lu je godinu zavr\u0161ila s gubitkom od oko 60 milijuna KM, dok sveukupni dug prema\u0161uje 800 milijuna KM. Od vi\u0161e od 1.300 radnika u trenutku privatizacije, ostalo ih je ne\u0161to vi\u0161e od 300.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Prema revizorskom izvje\u0161\u0107u iz 2022. godine, Rafinerija \u201cZarube\u017enjeftu\u201d, \u201cNeftGazinKoru\u201d i \u201cOptimi\u201d duguje, po osnovi dugoro\u010dnih i kratkoro\u010dnih kredita, kamata i upla\u0107enih predujmova, vi\u0161e od pola milijarde KM.<\/p>\n\n\n\n

To je deset puta vi\u0161e od gubitka (57,8 milijuna KM) koji je Rafinerija nafte imala 2006. godine \u2013 prije dolaska \u201cDodikovih Rusa\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to povezuje vilu na Dedinju i ugovor s \u010cEZ-om?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Svoja ku\u0107ica \u2013 svoja slobodica. Stara izreka ovih bi dana mogla mnogo zna\u010diti Miloradu Dodiku, ako odlu\u010di da mu \u201eku\u0107ica\u201c u elitnom beogradskom naselju Dedinje postane novo prebivali\u0161te. Dobro, \u201eku\u0107ica\u201c ba\u0161 i nije \u2013 rije\u010d je o troeta\u017enom stanu s gara\u017eom, ukupne povr\u0161ine 400 m\u00b2. Iako je mnogi nazivaju \u201eDodikova vila\u201c, rije\u010d je zapravo o polovini objekta. No, najva\u017enije pitanje glasi \u2013 kako je Dodik stekao ovu imovinu? Vratimo se na dan navodnog potpisivanja ugovora o kupnji ovog \u201estan\u010di\u0107a\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dana 16. svibnja 2007. godine, helikopterom iz pravca Beograda u Gacko sti\u017ee va\u017ean gost u klju\u010dnom trenutku za ovo mjesto i tamo\u0161nji Rudnik i Termoelektranu. U helikopteru je tada\u0161nji predsjednik Vlade Republike Srpske, Milorad Dodik.<\/p>\n\n\n\n

Prije polaska iz Beograda, Dodik je s Komercijalnom bankom potpisao ugovor o navodnoj kupnji spomenutog troeta\u017enog stana i gara\u017ee na Dedinju.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U Gacko dolazi kako bi potpisao sporazum s \u010ce\u0161kom elektroprivredom (\u010cEZ) o formiranju zajedni\u010dkog poduze\u0107a \u201eNove elektrane Republike Srpske\u201c, odnosno o izgradnji drugog bloka Termoelektrane Gacko. Vrijednost posla procijenjena je na vi\u0161e od dvije i pol milijarde maraka. Za direktora \u201eNovih elektrana RS\u201c imenovan je Aleksandar Obradovi\u0107, tada\u0161nji direktor \u010cEZ-a za Srbiju.<\/p>\n\n\n\n

Vratimo se opet na Dedinje \u2013 tko je vlasnik druge polovice vile i ima li Dodik pouzdanog susjeda? Sve je \u201eu redu\u201c \u2013 vlasnik je Aleksandar Obradovi\u0107, dotada\u0161nji poslovni partner iz \u010cEZ-a i budu\u0107ih \u201eNovih elektrana RS\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n


Nekoliko godina kasnije posao s \u010cEZ-om bit \u0107e obustavljen jer Vlada RS-a nije osigurala uvjete za ispunjenje ugovora. Bud\u017eet Republike Srpske sudski \u0107e spor zbog kr\u0161enja ugovora stajati desetke milijuna maraka. Obradovi\u0107 \u0107e, nakon raskida ugovora Vlada RS \u2013 \u010cEZ, odre\u0111eno vrijeme obna\u0161ati du\u017enost direktora Elektroprivrede Srbije.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 tada, Kriminalisti\u010dko-istra\u017eni odjel SIPA-e provjeravao je na\u010din na koji je Dodik stekao nekretninu na Dedinju. U izvje\u0161\u0107u su iznesene sumnje u prijavljenu cijenu kupnje. Istraga je pokazala da je Dodik rate pla\u0107ao gotovinom, za koju nije bilo poznato podrijetlo, a ne preko ra\u010duna \u2013 \u0161to je uobi\u010dajena procedura kod kreditnog pla\u0107anja. Dodik je tada izjavljivao da je prodao dva stana u Beogradu od po 78 m\u00b2, smje\u0161tena u Bulevaru revolucije, ste\u010dena iz privatnog biznisa 1989. godine, te da je uz kredit jedne poslovne banke kupio \u201epristojan prostor\u201c na Dedinju koji se mo\u017ee iznajmljivati. No, slu\u017ebeno predstavljena cijena bila je \u2013 recimo \u2013 preniska, \u0161to je tako\u0111er navedeno u izvje\u0161\u0107u SIPA-e.<\/p>\n\n\n\n

Prema jo\u0161 uvijek nepotvr\u0111enim kriminalisti\u010dko-obavje\u0161tajnim informacijama, predsjednik Vlade RS-a Milorad Dodik ovu je nekretninu platio 850.000 eura, \u0161to je dvostruko manje od tr\u017ei\u0161ne cijene u tom presti\u017enom kvartu. Naime, prema podacima nekoliko agencija za promet nekretninama, cijena vile od oko 400 m\u00b2 u novogradnji, sa zemlji\u0161tem od 10 ari na Dedinju, iznosi oko 2.000.000 eura. Osim ku\u0107e\/vile od 400 m\u00b2, Dodik je kupio i gara\u017eu od 45 m\u00b2 te prate\u0107e prostorije povr\u0161ine 63 m\u00b2.<\/p>\n\n\n\n

Tu\u017eiteljstvo BiH istragu je pokrenulo tek 2015. godine, zbog sumnje da je stjecanje vile na Dedinju Dodik prikrio fiktivnim kreditom od 750.000 eura kod Pavlovi\u0107 banke. Kredit je podignut godinu dana nakon upisa vlasni\u0161tva, a hipoteka je stavljena tek 2009. godine. Vlasnik banke, Slobodan Pavlovi\u0107, u me\u0111uvremenu je preminuo. U o\u017eujku 2022. godine, osam godina nakon kaznene prijave, Dodik dolazi u Tu\u017eiteljstvo BiH dati iskaz.<\/p>\n\n\n\n

\u201eIstina je da sam 2007. godine zaklju\u010dio ugovor o kreditu s Pavlovi\u0107 bankom u iznosu milijun i 468 tisu\u0107a KM, koji je konvertiran u 750.000 eura. Sredstva kredita iskoristio sam za kupnju nekretnine u Beogradu. Sljede\u0107e, 2008. godine, mijenjani su uvjeti kredita, tako da je rok otplate produ\u017een, ali je pove\u0107ana i kamata. Zato je 2008. godine zaklju\u010den novi ugovor s Pavlovi\u0107 bankom, a kasnije je aneksom ugovora rok otplate pomaknut na 20 godina. Kredit otpla\u0107ujem\u201c, izjavio je tada Dodik.<\/p>\n\n\n\n

Milorad Dodik nikada nije objasnio je li olovku kojom je potpisao ugovor s \u010cEZ-om istoga dana koristio i za potpisivanje ugovora o preuzimanju polovice vile u Beogradu. Na upit \u017durnala iz njegova kabineta nisu odgovorili. Nije stoga bilo prilike ni pitati ga o odnosima sa suvlasnikom vile Aleksandrom Obradovi\u0107em, koji je s mjesta direktora \u010cEZ-a za Srbiju do\u0161ao na \u010delo \u201eNovih elektrana RS\u201c, a potpisivanjem ugovora dobio i \u2013 susjeda na Dedinju \u2013 Milorada Dodika.<\/p>\n\n\n\n