Ustav Bosne i Hercegovine ne ostavlja mogu\u0107nost entitetima za samoopredjeljenje, \u0161to zna\u010di da ni najava rezolucije o samoopredjeljenju Republike Srpske, koju je inicirala Narodna skup\u0161tina RS, nema pravnu snagu.<\/p>\n\n\n\n
No, to nije sprije\u010dilo entitetsko rukovodstvo da na presudu Miloradu Dodiku reagiraju s najavom dono\u0161enja rezolucije o samoopredjeljenju ovog bh. entiteta. Ve\u0107ina u Narodnoj skup\u0161tini RS-a, predvo\u0111ena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u petak 22. kolovoza usvojila je niz zaklju\u010daka, nakon \u0161to je Centralna izborna komisija BiH oduzela Dodiku mandat predsjednika RS-a.<\/p>\n\n\n\n
Dodik je bez mandata ostao nakon \u0161to ga je Sud BiH pravosna\u017eno osudio na \u0161est godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Izme\u0111u ostalog, poslanici su kroz zaklju\u010dke odbacili presudu i mogu\u0107nost prijevremenih izbora za predsjednika RS-a, najavili referendum, te zadu\u017eili Kolegij NSRS-a da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, nije odre\u0111en rok za izradu dokumenta, a sam Kolegij nema ovlasti pisati rezolucije \u2013 njegova primarna uloga je planiranje rada Skup\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n
U trenutnom sazivu, ovo tijelo se sastoji od predsjednika i \u010detvoro potpredsjednika skup\u0161tine, te osam \u0161efova poslani\u010dkih klubova. Prema skup\u0161tinskom Poslovniku, rezolucijom se “ukazuje na stanje i probleme” u odre\u0111enoj oblasti, te utvr\u0111uje politika i mjere koje po tom pitanju dalje treba provoditi.<\/p>\n\n\n\n
Ovo je drugi put ove godine da NSRS pote\u017ee pitanje samoopredjeljenja, nakon \u0161to je u o\u017eujku usvojen nacrt novog entitetskog Ustava, koji navodi da “RS ima pravo na samoopredjeljenje”. Sli\u010dne ideje pojavile su se jo\u0161 2019. godine kroz usvojene zaklju\u010dke, pi\u0161e Slobodnaevropa.org<\/sup><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Zaklju\u010dci bez pravne snage<\/strong><\/p>\n\n\n\n Profesor ustavnog prava, Davor Trlin, ocjenjuje za Radio Slobodna Europa da zaklju\u010dci koje je usvojila NSRS ne\u0107e imati pravnu snagu. On smatra da se radi o dijelu “\u0161ireg politi\u010dkog odgovora” na presudu i oduzimanje mandata Dodiku.<\/p>\n\n\n\n -Poku\u0161ava se sada stvoriti neki privid da \u0107e RS implementirati pravo na samoopredjeljenje, te sli\u010dne ideje su se pojavljivale ranije, kazao je Trlin.<\/p>\n\n\n\n Bilo kakva rezolucija o samoopredjeljenju, ka\u017ee on, nije ni ustavna ni u skladu s me\u0111unarodnim obavezama.<\/p>\n\n\n\n -\u010clan 1. Ustava BiH definira BiH kao jedinstvenu dr\u017eavu s dva entiteta, ne spominje se nigdje pravo entiteta na jednostrano odvajanje, cijeli Dejtonski sporazum koji je me\u0111unarodni ugovor, eksplicitno \u0161titi teritorijalnu cjelovitost BiH, poja\u0161njava Trlin.<\/p>\n\n\n\n Podsje\u0107a da je Ustavni sud BiH ranije stavljao van snage “neobavezuju\u0107e akte” koje je usvajala skup\u0161tina u Banjaluci.<\/p>\n\n\n\n U svibnju 2022., dr\u017eavni Ustavni sud je odbacio pojedine odredbe zaklju\u010daka i deklaracija, koje je NSRS usvojio u prosincu 2021., a koje nala\u017eu da entitetska Vlada u roku od \u0161est mjeseci uputi u proceduru zakone o nekoliko oblasti koje su regulirane na dr\u017eavnom nivou.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dno mi\u0161ljenje dijeli Nedim Ademovi\u0107, ekspert za ustavno pravo. On je ranije za RSE izjavio da u Ustavu BiH ne postoji samoopredjeljenje kao pojam, ali da se u BiH primjenjuje Me\u0111unarodni pakt o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima, koji predvi\u0111a tu mogu\u0107nost. Ipak, tada je pojasnio da je u praksi ovo mogu\u0107e ukoliko narod doka\u017ee da je ugnjetavan kao manjina u su\u017eivotu s politi\u010dkom ve\u0107inom, te da u RS ovo nije slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n Potencijalne pravne posljedice<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ukoliko rezolucija bude usvojena, Davor Trlin o\u010dekuje reakciju Ustavnog suda BiH, Ureda visokog predstavnika (OHR) i dr\u017eavnih pravosudnih organa.<\/p>\n\n\n\n -Tu se definitivno treba stvoriti odre\u0111eni krug lica. Oni misle da vjerojatno ako je tu uklju\u010deno vi\u0161e organa, vi\u0161e, kako bi rekao, pojedinaca, u sklopu nekih mnogoljudnih tijela, da mogu ekskulpirati odre\u0111ene \u010dlanove. Me\u0111utim, lako je tu identificirati tko je \u0161ta potpisao, isti\u010de Trlin.<\/p>\n\n\n\n On ka\u017ee da ovdje mo\u017eda Dodik ne bi bio direktno odgovoran, nego oni koji mu poma\u017eu, koji potpisuju akte i stavljaju ih na dnevni red NSRS-a.<\/p>\n\n\n\n Profesor Trlin tako\u0111er smatra da usvajanje rezolucije ne bi bio \u010din otvorene secesije, nego samo nastavak odr\u017eavanja ranijih narativa koje na povr\u0161ini dr\u017ee vlasti u RS-u predvo\u0111ene Dodikom.<\/p>\n\n\n\n -Zatim da se ostane na vlasti \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e, i eventualno, mislim da se poku\u0161ava i dalje ne\u0161to ispregovarati, ali vidjeli smo da on koliko god je poku\u0161avao, nije uspio na\u0107i sugovornika ni u me\u0111unarodnoj zajednici ni me\u0111u politi\u010dkim elitama u Sarajevu, zaklju\u010dio je Trlin.<\/p>\n\n\n\n \u0160ef Kluba poslanika Za pravdu i red i \u010dlan skup\u0161tinskog Kolegija, Neboj\u0161a Vukanovi\u0107, u startu odbacuje rezoluciju.<\/p>\n\n\n\n -Mi u toj avanturisti\u010dkoj politici Milorada Dodika ni na koji na\u010din ne\u0107emo sudjelovati. Mislimo da je to vrlo opasno, Dodik \u017eeli dodatno radikalizirati situaciju i poigravati se s RS-om, i to je za nas neprihvatljivo. Mi ga stalno upozoravamo na posljedice, isti\u010de Vukanovi\u0107 za RSE.<\/p>\n\n\n\n Ka\u017ee da je za njegovu stranku dejtonska BiH “Sveto pismo”, te da njima “ovakva BiH odgovara”.<\/p>\n\n\n\n