Zakon o klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini, kao ni na entitetskim razinama vlasti, ne postoji. Do sada su dr\u017eavni parlamentarci mnogo vi\u0161e vremena potro\u0161ili raspravljaju\u0107i o lo\u0161oj klimatizaciji i nabavi novih klima ure\u0111aja u zgradi Parlamenta nego o zakonima koji se ti\u010du sve izra\u017eenijih klimatskih promjena na ovim prostorima.<\/p>\n\n\n\n
Zakon o klimi \u2013 klju\u010dan za lokalne zajednice<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tri \u010detvrtine proizvodnje elektri\u010dne energije u BiH dolazi iz termoelektrana, koje su enormni zaga\u0111iva\u010di. Nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana BiH u Energetskoj je zajednici ocijenjen kao neozbiljan i neambiciozan, osobito u dijelu koji se odnosi na ga\u0161enje termoelektrana i uvo\u0111enje zamjenskih, tzv. zelenih izvora energije.<\/p>\n\n\n\n \u201eGradovi u BiH postaju \u017eari\u0161ta zaga\u0111enja zraka, gdje niski standardi kvalitete uzrokuju pove\u0107anje stope smrtnosti za \u010dak 140 posto iznad prosjeka EU. S 22 posto ukupnih emisija u regiji, BiH je po emisijama na drugom mjestu me\u0111u zemljama Zapadnog Balkana, te jedna od uglji\u010dno i energetski najintenzivnijih dr\u017eava u Europi, s uglji\u010dnim intenzitetom tri puta ve\u0107im od prosjeka EU\u201c, navodi se u izvje\u0161taju Svjetske banke.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to je \u017durnal ranije pisao, termoelektrane Ugljevik i Kakanj prekora\u010dile su svoje maksimalne vrijednosti emisije SO\u2082 vi\u0161e od deset puta, dok je TE Gacko emitirala gotovo 10,7 puta vi\u0161e pra\u0161kastih tvari od dopu\u0161tenog.<\/p>\n\n\n\n Smanjenje, a potom i potpuno ukidanje termoelektrana samo je jedan segment koji bi trebao biti utemeljen u Zakonu o klimi BiH. No, njegova bi primjena obuhva\u0107ala i brojne druge mjere na svim razinama vlasti.<\/p>\n\n\n\n \u201eSve i da imamo dr\u017eavni zakon o klimi (kao \u0161to ga imaju zemlje u regiji), morali bismo mijenjati i druge zakone te uvesti ozbiljne mjere: zabranu betonizacije gradova, obala i prirode, zabranu pregra\u0111ivanja rijeka, stro\u017ee kazne za zaga\u0111iva\u010de, za\u0161titu izvori\u0161ta, zabranu kr\u010denja \u0161uma, zabranu otvaranja \u0161tetne industrije i rudnika ondje gdje ih nikad nije bilo. Morali bismo barem 20% teritorija BiH staviti pod dr\u017eavnu za\u0161titu od gramzivih investitora. Ovo je tek minimum mjera. Nijedan politi\u010dar se za to ne\u0107e zalo\u017eiti dok i sam ima udio u takvim poslovima. Zato nemamo ozbiljne klimatske politike, ali zato imamo bijednu politi\u010dku klimu, s praznim strategijama i deklaracijama\u201c, upozorava aktivistica Majda Ibrakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Gra\u0111anski apel<\/strong><\/p>\n\n\n\n Neformalna grupa gra\u0111ana \u201eO\u010duvajmo duvanjski kraj\u201c iz Tomislavgrada, u suradnji s Aarhus centrom BiH i uz podr\u0161ku dvanaest ekolo\u0161kih organizacija, apelira na institucije da sprije\u010de uni\u0161tavanje jedinstvenog kr\u0161kog podru\u010dja zapadne Hercegovine zbog planirane gradnje vi\u0161e od 500 vjetroelektrana i solarnih elektrana.<\/p>\n\n\n\n \u201ePlaninski masivi se pogre\u0161no do\u017eivljavaju kao \u2018prazan prostor\u2019, iako imaju klju\u010dnu hidrolo\u0161ku, ekolo\u0161ku i dru\u0161tvenu ulogu za stabilnost vodnih i prirodnih sustava\u201c, isti\u010de Anica Krstanovi\u0107 iz ove grupe.<\/p>\n\n\n\n Izgradnja obnovljivih izvora energije potrebna je, ali bez jasnih zakona i strategija koji \u0107e definirati gdje, \u0161to i s kojim kapacitetom se gradi, nastavlja se anarhija i ja\u010daju sumnje u koruptivne radnje.<\/p>\n\n\n\n