Ona je prisutnima podijelila analizu zakona o koncesijama HN\u017d-a, \u017dZH i HB\u017d koju je izradio Red\u017eib Skomorac dok su urednici te analize bili upravo ona Zulka Buljak i Ivona Mi\u0161kovi\u0107 ispred CGS-a .<\/p>\n\n\n\n
U toj analizi su navedene sve mane i nedostaci gore navedenih postoje\u0107ih zakona uz komentar autora kako bi ve\u0107i dio nadle\u017enosti trebalo vratiti op\u0107inama, gradovima i MZ-a kako bi proces koncesija bio pravi\u010dniji i transparentniji a samim time i zakonitiji \u0161to do sada nije bio slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n
Kristina Peri\u0107 ispred portala Istina.media<\/sup> je u svom izlaganju dotakla se slijede\u0107ih tema:<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Kako za\u0161tititi rodni kraj od zlouporabe prirodnih resursa,<\/p>\n\n\n\n -Koje medije i udruge uklju\u010diti u borbu protiv nepravilnosti,<\/p>\n\n\n\n -Negativni primjeri i pogodovanja u HB\u017d, \u017dZH i HB\u017d.<\/p>\n\n\n\n Peri\u0107 je u svom izlaganju istaknula da registar investitora mora biti javan, proces dodjele koncesija transparentan, a mje\u0161tane se prve mora pitati jesu li za odre\u0111ene projekte u njihovu kraju. “Na\u017ealost sada zadnji saznaju \u0161to \u0107e im se graditi u selu”, kazala je Peri\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kasnije je vo\u0111ena diskusija me\u0111u prisutnima u kojoj su navedeni primjeri dobre prakse u kojoj su sudjelovali mje\u0161tani odre\u0111enih lokalnih zajednica kao \u0161to MZ Osoje te Proboj koji su u za\u010detku zaustavili negativne procese dodjele koncesija odre\u0111enim interesnim skupinama podr\u017eanim od lokalnih politi\u010dara.<\/p>\n\n\n\n Isto tako bilo je razgovora i o negativnim primjerima dodjela koncesija kao \u0161to je slu\u010daj iznad \u017dovnice gdje su postavljeni solarni paneli koji su naru\u0161ili prirodnu ravnote\u017eu okoli\u0161a zbog \u010dega mje\u0161tanima u podno\u017eju \u017dovnice poplivali stambeni i gospodarski objekti \u0161to su zabilje\u017eili svi javni mediji u BiH.<\/p>\n\n\n\n Isto tako bilo je razgovora i o praksi koje najrazvijenije zemlje EU provode u postavljanju solarnih panela i vjetroelektrana \u0161to se u bitnome razlikuje od prakse koja vlada u ove tri \u017eupanije.<\/p>\n\n\n\n Sve u svemu dodjela koncesija ima dobre i lo\u0161e strane, no znatno je vi\u0161e onih koje su lo\u0161ije te \u0107emo u ovom dijelu navesti i dobre i lo\u0161e strane Zakona o koncesijama o kojima se raspravljalo na dana\u0161njoj obuci u \u0160irokom Brijegu.<\/p>\n\n\n\n Prednosti Zakona o koncesijama FBiH<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Pravni okvir za upravljanje javnim dobrima omogu\u0107ava davanje u koncesiju prirodnih resursa (voda, \u0161uma, mineralnih sirovina, energetskih izvora, javne infrastrukture) na transparentan na\u010din.<\/p>\n\n\n\n -Privla\u010denje investicija omogu\u0107ava privatnim i stranim investitorima ulaganja u projekte koji zahtijevaju velika kapitalna sredstva (npr. hidroelektrane, autoceste, rudnici).<\/p>\n\n\n\n -Jasno definirani odnosi postavljaju pravila odnosa izme\u0111u dr\u017eave (koncesora) i privatnog investitora (koncesionara), uklju\u010duju\u0107i obaveze i prava obje strane.<\/p>\n\n\n\n Potencijalni fiskalni prihod. Koncesijske naknade mogu biti zna\u010dajan prihod za bud\u017eet FBiH , \u017eupanija, gradova i op\u0107ina.<\/p>\n\n\n\n -Uskla\u0111enost s me\u0111unarodnim praksama. Zakon se oslanja na evropske modele koncesija, \u0161to mo\u017ee olak\u0161ati uskla\u0111ivanje sa EU pravnom ste\u010devinom.<\/p>\n\n\n\n -Dugoro\u010dnost i stabilnost projekata omogu\u0107ava ugovore na du\u017ei vremenski rok (\u010desto 30\u201350 godina), \u0161to stvara sigurnost za investitore.<\/p>\n\n\n\n Mane i nedostaci Zakona o koncesijama FBiH<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nerazja\u0161njena podjela nadle\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n -\u010cesto dolazi do sukoba izme\u0111u Federacije, \u017eupanija, gradova i op\u0107ina oko toga tko je nadle\u017ean za davanje pojedinih koncesija (npr. vode, \u0161ume, rudna bogatstva). To stvara pravnu nesigurnost.<\/p>\n\n\n\n -Slaba provedba i nadzor .<\/p>\n\n\n\n Iako zakon predvi\u0111a obaveze koncesionara, u praksi \u010desto izostaje kontrola ispunjavanja ugovornih obaveza, \u0161to rezultira \u0161tetom po javni interes.<\/p>\n\n\n\n -Politi\u010dki utjecaj i netransparentnost .<\/p>\n\n\n\n U praksi se koncesije \u010desto dodjeljuju pod politi\u010dkim pritiscima ili kroz netransparentne procedure.<\/p>\n\n\n\n -Nejasni kriteriji za cijene koncesija.<\/p>\n\n\n\n Naknade su \u010desto nerealno niske i ne prate tr\u017ei\u0161ne vrijednosti resursa.<\/p>\n\n\n\n -Sporost u procedurama .<\/p>\n\n\n\n Proces odobravanja i realizacije koncesija zna trajati godinama, \u0161to obeshrabruje investitore.<\/p>\n\n\n\n -Nedostatak strate\u0161kog pristupa.<\/p>\n\n\n\n Koncesije se \u010desto dodjeljuju ad hoc, bez jasne nacionalne strategije razvoja ili za\u0161tite okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n -Ekolo\u0161ki aspekt.<\/p>\n\n\n\n Zakon nema dovoljno mehanizama da osigura ravnote\u017eu izme\u0111u eksploatacije resursa i za\u0161tite okoli\u0161a, pa se prirodni resursi nerijetko koriste neodr\u017eivo.<\/p>\n\n\n\n -Slaba koordinacija sa zakonima na dr\u017eavnom nivou.<\/p>\n\n\n\n Postoje kolizije sa zakonodavstvom BiH i entiteta, posebno u sektoru energetike i rudarstva.<\/p>\n\n\n\n Na obuci je dat prijedlog kojim \u0107e mnoge udruge i MZ s podru\u010dja \u0160irokog Brijega Vladi i Skup\u0161tini \u017dZH dostaviti inicijativu za Izmjenu postoje\u0107eg zakona o koncesiji u \u017dZH i dostaviti im Analizu Zakona o koncesijama u HN\u017d, \u017dZH i HB\u017d koju su dobili od CGS-a Livno jer je ta analiza ura\u0111ena profesionalno i stru\u010dno i po objektivnom mi\u0161ljenju sudionika dana\u0161nje obuke ona ima sve \u0161to treba imati jedan kvalitetan i transparentan zakon o koncesijama u \u017dZH ali i svim drugim \u017eupanijama, FBIH i BiH.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/samsb-1-.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n