Kako bi prosje\u010dna obitelj u BiH danas sebi osigurala normalnu prehranu, potreban joj je oko 70 posto ve\u0107i mjese\u010dni iznos novca nego 2020. godine, prije pandemije. To je dvostruko vi\u0161e od prosjeka u Europskoj uniji, gdje je rast iznosio oko 33 posto.<\/p>\n\n\n\n
Ovo otkrivaju slu\u017ebeni i usporedni podaci doma\u0107ih institucija i Europske sredi\u0161nje banke, koja je istaknula da cijene hrane unutar eurozone rastu br\u017ee od prosje\u010dne inflacije. Posebno je to izra\u017eeno u BiH, gdje su se tro\u0161kovi prehrane jedne \u010detvero\u010dlane obitelji od 2020. godine pove\u0107ali za oko 550 KM i sada iznose 1.280 KM \u2013 otprilike koliko iznosi i prosje\u010dna pla\u0107a. Drugim rije\u010dima, obitelj u kojoj radi samo jedan \u010dlan primorana je \u010ditav ku\u0107ni prora\u010dun potro\u0161iti na hranu ili, nakon pla\u0107anja re\u017eija, reducirati potro\u0161nju osnovnih namirnica.<\/p>\n\n\n\n
Podaci o sindikalnoj potro\u0161a\u010dkoj ko\u0161arici dodatno potvr\u0111uju negativan trend: udio tro\u0161kova prehrane u njenoj vrijednosti u posljednjih pet godina porastao je s 37 na \u010dak 46 posto.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010dki centar Deutsche Bank nedavno je uspore\u0111ivao cijene osnovnih namirnica u europskim gradovima. Rezultati su, kako navode stru\u010dnjaci, i tragi\u010dni i komi\u010dni: u Banjoj Luci i Sarajevu litar mlijeka skuplji je nego u Madridu ili Berlinu, a razlika ide od dva do 12 feninga. Sli\u010dno je i s mesom, posebno s govedinom, koja je skuplja nego u Londonu.<\/p>\n\n\n\n
Kako je BiH postala jedan od neslavnih rekorda po rastu cijena hrane iako su ulazni tro\u0161kovi za proizvodnju znatno ni\u017ei nego u eurozoni? Cijena goriva u BiH je me\u0111u najni\u017eima u Europi, ba\u0161 kao i elektri\u010dne energije \u2013 dva faktora koja zna\u010dajno utje\u010du na kona\u010dne cijene proizvoda. Tre\u0107i faktor su pla\u0107e, a po niskim pla\u0107ama BiH prednja\u010di u Europi.<\/p>\n\n\n\n
Ekonomist Igor Gavran tvrdi da cijene hrane u BiH nisu odre\u0111ene stvarnim tro\u0161kovima proizvodnje, ve\u0107 maksimalnim iznosom koji potro\u0161a\u010di mogu platiti kako bi se ostvario najve\u0107i profit.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Istina, do\u0161lo je do rasta tro\u0161kova proizvodnje, ali on nije ni pribli\u017eno proporcionalan rastu cijena osnovnih namirnica. Tako\u0111er, ovisni smo o uvozu hrane iz EU, no ti proizvodi kod nas budu znatno skuplji nego, primjerice, u Njema\u010dkoj. Razlika je \u010desto drasti\u010dna. To pokazuje pohlepu trgovaca i vlasnika trgova\u010dkih lanaca me\u0111u kojima, sasvim sigurno, postoji pre\u0161utni dogovor oko formiranja cijena \u2013 ka\u017ee Gavran.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje i da vlasti gotovo ni\u0161ta ne poduzimaju jer vi\u0161e cijene zna\u010de i ve\u0107e prihode od PDV-a, odnosno punije prora\u010dune. \u2013 Ako usporedimo rast tro\u0161kova energije i goriva u EU s ovim u BiH, jasno je da cijene kod nas diktira isklju\u010divo pohlepa. To potvr\u0111uje i rast godi\u0161njih dobitaka trgova\u010dkih lanaca koji su postali najprofitabilnija poduze\u0107a u zemlji \u2013 istaknuo je Gavran.<\/p>\n\n\n\n
S njim se sla\u017ee i izvr\u0161na direktorica Udruge za za\u0161titu potro\u0161a\u010da \u201cDon\u201d Murisa Mari\u0107, koja upozorava da hrana u BiH polako, ali sigurno postaje luksuz. \u2013 Podaci su tragi\u010dni, a dodatno su optere\u0107uju\u0107i kad se usporede s razlikama u primanjima na\u0161ih gra\u0111ana i gra\u0111ana drugih europskih zemalja. Uni\u0161tili smo doma\u0107u proizvodnju, posebno kad je rije\u010d o mesu koje uvozimo u ogromnim koli\u010dinama \u2013 navodi Mari\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Rastu\u0107e cijene hrane problem su ne samo za doma\u0107instva nego i za Europsku sredi\u0161nju banku, kojoj ote\u017eavaju borbu protiv inflacije. Prema njihovom izvje\u0161\u0107u, europski potro\u0161a\u010di danas pla\u0107aju tre\u0107inu vi\u0161e nego prije pandemije da bi stavili obrok na stol. Europska komisija izvje\u0161tava i da svaka tre\u0107a osoba brine mo\u017ee li si priu\u0161titi hranu koju ina\u010de kupuje. ECB posebno upozorava da visoke cijene hrane najte\u017ee poga\u0111aju ku\u0107anstva s ni\u017eim prihodima, jer hrana \u010dini najve\u0107i dio njihovih rashoda.<\/p>\n\n\n\n