Ra\u010dunala su pre\u0161la velik put. Od prvih ra\u010dunala koja su zauzimala cijele prostorije, trebala desetak ljudi da ih opslu\u017euje i imala manje ra\u010dunalne snage od dana\u0161njih pametnih satova, pa sve do ra\u010dunala koja danas nosimo u na\u0161im d\u017eepovima i nazivamo pametnim telefonima, a u kojima se uz pregr\u0161t elektroni\u010dkih komponenti “skriva” i umjetna inteligencija.<\/p>\n\n\n\n
Iako se mo\u017ee \u010diniti kako smo dosegli strop s razvojem ra\u010dunala, znanstvenici diljem svijeta rade na razvoju kvantnih ra\u010dunala koja bi dodatno trebala ubrzati i pove\u0107ati ra\u010dunalnu snagu i omogu\u0107iti nam jo\u0161 bolje stvari.<\/p>\n\n\n\n
A onda su tu i znanstvenici koji su se okrenuli na drugu stranu i zakora\u010dili u pomalo nevjerojatan svijet biora\u010dunarstva.<\/p>\n\n\n\n
Radi se o znanstvenicima koji poku\u0161avaju stvoriti ra\u010dunala od \u017eivih stanica. Jedna takva skupina znanstvenika u \u0160vicarskoj, u laboratoriju FinalSpark, stvara neurone koji se razvijaju u nakupine zvane organiodi, a koji se mogu pri\u010dvrstiti na elektrode i koristiti poput mini-ra\u010dunala. Tako bi stvari barem trebale funkcionirati u teoriji.<\/p>\n\n\n\n
Dr. Fred Jordan, suosniva\u010d laboratorija, za BBC je ispri\u010dao kako je mnogima koncept biora\u010dunarstva pomalo \u010dudan, jer mijenja pogled na vlastiti mozak i op\u0107enito \u010dovjeka kao bi\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Dr. Jordan je pojasnio kako njegov laboratorij kupuje mati\u010dne stanice koje potom uzgaja u ne\u0161to \u0161to bi se moglo nazvati laboratorijski uzgojenim mini-mozgom (organoidom). Nisu ni blizu slo\u017eenosti ljudskog mozga, ali se sastoje od istih temeljnih gradivnih blokova.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to uzgoje mini-mozgove, znanstvenici ih pri\u010dvrste na elektrodu i daju im jednostavne zadatke – poput reakcija na naredbe na tipkovnici. Za mini-mozak to je jednostavno primanje elektri\u010dnih signala i prikazivanje aktivnosti na zaslonu ra\u010dunala.<\/p>\n\n\n\n
Za tim koji radi u ovom laboratoriju, elektri\u010dne stimulacije organoida prvi su korak ka ve\u0107em cilju – pokretanju u\u010denja u neouronima biora\u010dunala kako bi oni na kraju mogli obavljati kompliciranije zadatke.<\/p>\n\n\n\n
No, problem je kako odr\u017eati te organoide na \u017eivotu. Oni nemaju krvne \u017eile koje bi ih hranile hranjivim tvarima pa tako nakon nekoliko mjeseci jednostavno – umiru.<\/p>\n\n\n\n
Dok ne rije\u0161e taj problem, mini-mozgovi bit \u0107e ograni\u010deni na kratak \u017eivot i rad u laboratorijskim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n
A to zna\u010di da ne\u0107e tako skoro zamijeniti klasi\u010dna ra\u010dunala i \u010dipove. Na Sveu\u010dili\u0161tu Johns Hopkins u SAD-u, znanstvenici koriste te mini-mozgove kako bi prou\u010davali kako obra\u0111uju informacije – ali u kontekstu razvoja lijekova za neurolo\u0161ka stanja poput Alzheimerove bolesti i autizma.<\/p>\n\n\n\n
Biora\u010dunalstvo bi trebalo nadopuniti, a ne zamijeniti, silicijsku umjetnu inteligenciju, a istovremeno unaprijediti modeliranje bolesti i smanjiti kori\u0161tenje \u017eivotinja, smatra u izjavi za BBC, dr. Lena Smirnova sa Sveu\u010dili\u0161ta Johns Hopkins.<\/p>\n\n\n\n
Iako stvaranje “mini-mozgova” u laboratoriju mo\u017ee zvu\u010dati poput znanstvene fantastike, \u010dini se kako bi to mogao biti sljede\u0107i korak u razvoju ra\u010dunarstva.<\/p>\n\n\n\n