Sociolo\u0161ki gledano, dru\u0161tvo je u\u0161lo u proces brze modernizacije i globalizacije. Vrijednosti koje su nekada bile temelj ruralnog \u017eivota \u2014 zajedni\u0161tvo, skromnost, po\u0161tovanje starijih i me\u0111ugeneracijska solidarnost \u2014 polako nestaju. Umjesto njih, na scenu dolaze individualizam, potreba za samopotvr\u0111ivanjem i idealizacija urbanog na\u010dina \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
Mladi se sve vi\u0161e udaljavaju od tradicionalnih uloga, a selo gubi svoj identitet. \u017dena vi\u0161e ne vidi sebe kao \u010duvaricu doma, ve\u0107 \u017eeli biti \u201ejednaka\u201c sa \u017eenom iz grada \u2014 obrazovana, zaposlena, neovisna i slobodna od te\u0161kog fizi\u010dkog rada. Taj pomak u identitetu nije nu\u017eno negativan, ali postaje problem kad se uz njega odbacuju korijeni i po\u0161tovanje prema pro\u0161losti. Tako nastaje jaz izme\u0111u generacija \u2014 izme\u0111u onih koji se sje\u0107aju vrijednosti znoja i rada, i onih koji misle da se sre\u0107a mo\u017ee kupiti.<\/p>\n\n\n\n
Dru\u0161tveni aspekt \u2013 utjecaj medija i modernog na\u010dina \u017eivota<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mediji i dru\u0161tvene mre\u017ee zna\u010dajno su oblikovali percepciju \u017eene danas. Sveprisutne slike \u201esavr\u0161enog \u017eivota\u201c, modnih trendova i lakih uspjeha stvorile su pritisak na mlade \u017eene da izgledaju i \u017eive \u201eurbano\u201c. Selo se sve \u010de\u0161\u0107e prikazuje kao simbol siroma\u0161tva i zaostalosti, dok se grad vidi kao prostor mogu\u0107nosti i uspjeha.<\/p>\n\n\n\n Tako se ra\u0111a osje\u0107aj srama od vlastitog porijekla \u2014 ne\u0161to \u0161to je nekada bilo izvor ponosa, postalo je stigma. Mladi sve rje\u0111e slu\u0161aju savjete starijih jer smatraju da \u201evrijeme njihovih roditelja vi\u0161e ne vrijedi\u201c. Tradicija, pjesma, narodni obi\u010daji, pa i sam rad na zemlji, gube na va\u017enosti jer ih dru\u0161tvo ne nagra\u0111uje ni simboli\u010dki ni materijalno.<\/p>\n\n\n\n Ekonomski aspekt \u2013 siroma\u0161tvo, nezaposlenost i migracije<\/strong><\/p>\n\n\n\n S ekonomskog gledi\u0161ta, situacija na selu postala je izrazito te\u0161ka. Poljoprivreda, koja je nekada bila glavni izvor prihoda, danas je neisplativa. Mladi ljudi ne vide perspektivu u radu koji zahtijeva puno truda, a donosi malo zarade. Mnogi odlaze u gradove ili u inozemstvo, ostavljaju\u0107i sela pusta i starije same.<\/p>\n\n\n\n \u017dene sa sela \u010desto su ekonomski ovisne, bez stalnih primanja i socijalne sigurnosti. Nedostatak infrastrukture, prijevoza, vrti\u0107a i zdravstvenih usluga dodatno ote\u017eava \u017eivot. One koje bi \u017eeljele ostati i raditi na zemlji, suo\u010davaju se s birokratskim preprekama i nedostatkom podr\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n Sve to dovodi do osje\u0107aja bespomo\u0107nosti i gubitka motivacije. Lak\u0161e je oti\u0107i nego poku\u0161ati mijenjati sistem koji ne prepoznaje vrijednost rada na selu. Tako polako nestaje duh zajednice koji je neko\u0107 dr\u017eao ljude zajedno.<\/p>\n\n\n\n Psiholo\u0161ki i kulturni aspekt \u2013 gubitak identiteta i po\u0161tovanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n U takvim okolnostima, \u017eena sa sela \u010desto se osje\u0107a izme\u0111u dva svijeta. S jedne strane, osje\u0107a pritisak tradicije i o\u010dekivanja da ostane \u010duvarica doma. S druge strane, \u017eeli slobodu, priznanje i mogu\u0107nosti koje joj nudi moderno dru\u0161tvo. Taj sukob stvara nesigurnost i unutarnji nemir.<\/p>\n\n\n\n Posebno je zabrinjavaju\u0107e nepo\u0161tovanje prema starijima, koje postaje sve uo\u010dljivije. Starije \u017eene, koje su nosile te\u0161ke godine rata, gladi i rada, sada se osje\u0107aju odba\u010deno i nepotrebno. Njihova iskustva vi\u0161e nitko ne tra\u017ei, njihova mudrost vi\u0161e nije \u201ena cijeni\u201c. U dru\u0161tvu koje cijeni mladost i izgled vi\u0161e od iskustva i dobrote, takve \u017eene polako nestaju \u2013 ne samo fizi\u010dki, ve\u0107 i simboli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Zaklju\u010dak \u2013 povratak korijenima, ali s pogledom naprijed<\/strong><\/p>\n\n\n\n Novo lice \u017eene sa sela ne mora biti lice koje se odreklo tradicije. Naprotiv, mo\u017ee biti lice \u017eene koja zna spojiti staro i novo \u2013 koja razumije tehnologiju, ali i zna kada se sije, koja cijeni obrazovanje, ali po\u0161tuje i zemlju iz koje potje\u010de.<\/p>\n\n\n\n Vrijeme je da dru\u0161tvo ponovno prepozna vrijednost tih \u017eena. Da se selo ne vidi kao pro\u0161lost, ve\u0107 kao budu\u0107nost odr\u017eivog \u017eivota. Da se u\u010di od onih koje su znale pre\u017eivjeti bez interneta, ali s ljubavlju, trudom i zajedni\u0161tvom.<\/p>\n\n\n\n Jer dokle god postoji ijedna \u017eena koja zna prepoznati miris svje\u017ee poko\u0161ene trave, koja s ljubavlju mijesi kruh i s ponosom \u010duva uspomene svojih predaka \u2013 dotle selo ne\u0107e nestati.<\/p>\n\n\n\n A s njim ni \u017eena koja je, unato\u010d svemu, ostala najja\u010di temelj svakog doma.<\/p>\n\n\n\n \u017dana Alpeza \/ OTPOR.Media<\/sup><\/strong> Nekada je \u017eena sa sela bila stub doma i dru\u0161tva \u2014 tiha junakinja \u010diji su dani zapo\u010dinjali s prvim pijetlom, a zavr\u0161avali s posljednjim plamenom u ognji\u0161tu. Njen \u017eivot bio je isprepleten s prirodom: oranje, sijanje, \u017eetva, \u010duvanje djece, briga o stoci, i sve to bez odmora. Iako \u010desto neobrazovana, bila je nositeljica mudrosti, obi\u010daja […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":47963,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":472,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[13,65],"tags":[],"class_list":["post-47962","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-moj-otpor","category-slajdvijesti"],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/zena-duhan.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n
kontakt autora: zana.alpeza@gmail.com<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"