U Bosni i Hercegovini pro\u0161log je mjeseca zapo\u010dela primjena novog Zakona o za\u0161titi osobnih podataka, koji donosi stro\u017ea pravila u skladu s europskom Op\u0107om uredbom o za\u0161titi podataka (GDPR) te predvi\u0111a visoke nov\u010dane kazne za zloupotrebu osobnih podataka.<\/p>\n\n\n\n
O tome \u0161to se sve smatra osobnim podacima, kolike su kazne za neovla\u0161teno kori\u0161tenje, te \u0161to gra\u0111ani trebaju znati prilikom postavljanja videonadzora u svojim domovima, razgovara je Capital.ba<\/sup><\/strong> s odvjetnicom Jovanom Diljevi\u0107, specijaliziranom za ovo podru\u010dje.<\/p>\n\n\n\n Diljevi\u0107 poja\u0161njava da novi zakon u BiH, kao i Op\u0107a uredba o za\u0161titi podataka (GDPR), osobne podatke razvrstava na izravne i neizravne identifikatore.<\/p>\n\n\n\n \u201eIzravni identifikatori su ime i prezime, adresa prebivali\u0161ta i mati\u010dni broj, dok su neizravni, primjerice, IP adresa koja, u kombinaciji s nekim od izravnih podataka, mo\u017ee dovesti do va\u0161eg identiteta. To su, dakle, svi podaci koji samostalno ili u spoju s drugima mogu identificirati osobu\u201c, ka\u017ee Diljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Dodaje da je stari zakon, donesen jo\u0161 2005. godine, nastao u vrijeme kada digitalna era nije bila razvijena kao danas.<\/p>\n\n\n\n \u201eTada nismo imali umjetnu inteligenciju, dru\u0161tvene mre\u017ee niti razvijene digitalne sustave pla\u0107anja. Samim tim, zakon je bio prili\u010dno ograni\u010den, svodio se na osnovne definicije i termine, a nije postojao konkretan mehanizam nadzora ni ka\u017enjavanja u skladu s GDPR-om\u201c, istaknula je.<\/p>\n\n\n\n Prema njezinim rije\u010dima, novi zakon, usvojen u velja\u010di ove godine, a koji se po\u010deo primjenjivati u listopadu, uskla\u0111en je 99 posto s GDPR-om, uz odre\u0111ene specifi\u010dnosti prilago\u0111ene Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o za\u0161titi podataka, Diljevi\u0107 nagla\u0161ava kako gra\u0111ani moraju biti svjesni gdje se sve njihovi osobni podaci nalaze.<\/p>\n\n\n\n \u201e\u010cesto na dru\u0161tvenim mre\u017eama vidimo da ljudi objavljuju fotografije svojih osobnih dokumenata. U turizmu je i dalje \u010desta praksa da se pri prijavi u hotel va\u0161a putovnica skenira ili fotografira, a imala sam i situaciju da su mi tra\u017eili da dokument ostavim preko no\u0107i zbog gu\u017eve na recepciji. Prvi korak je da sami osvijestimo gdje se na\u0161i osobni podaci nalaze, kako bismo ih mogli za\u0161tititi. Trebamo znati svoja prava i, primjerice, na recepciji re\u0107i da ne \u017eelimo ostaviti osobni dokument \u2013 mogu evidentirati broj putovnice radi prijave boravka, ali nemaju pravo dokument fotografirati, skenirati ili zadr\u017eati\u201c, nagla\u0161ava Diljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Videonadzorom smijete \u201cpokrivati\u201d samo svoj posjed<\/strong><\/p>\n\n\n\n Novi zakon obuhva\u0107a i videonadzor, a Diljevi\u0107 poja\u0161njava da svatko tko \u017eeli postaviti kamere na svoj poslovni ili stambeni objekt to mo\u017ee u\u010diniti, ali bez zadiranja u prava drugih osoba.<\/p>\n\n\n\n \u201ePosebni \u010dlanci zakona odnose se na obradu podataka putem videonadzora. Ako postavite kamere na svoj objekt, one smiju snimati isklju\u010divo va\u0161 posjed, odnosno va\u0161 ulaz. Nema se pravo snimati nogostupe ni druge javne povr\u0161ine, jer je za to ovla\u0161teno isklju\u010divo Ministarstvo unutarnjih poslova\u201c, poja\u0161njava odvjetnica.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, pri ulazu u prostor koji se nadzire mora biti jasno istaknuto upozorenje da je objekt pod videonadzorom, uz podatke o osobi zadu\u017eenoj za za\u0161titu osobnih podataka kojoj se gra\u0111ani mogu obratiti ako \u017eele da se njihovi snimci izbri\u0161u ili ako policija zatra\u017ei pristup snimci.<\/p>\n\n\n\n Kazne do 40 milijuna KM<\/strong><\/p>\n\n\n\n Maksimalna nov\u010dana kazna predvi\u0111ena ovim zakonom iznosi 40 milijuna konvertibilnih maraka ili \u010detiri posto godi\u0161njeg prometa, a Diljevi\u0107 poja\u0161njava u kojim slu\u010dajevima se takve kazne mogu izre\u0107i.<\/p>\n\n\n\n \u201eTe se odredbe odnose na najte\u017ee prekr\u0161aje \u2013 neovla\u0161teno kori\u0161tenje ili prijenos osobnih podataka, kao i neovla\u0161teno preno\u0161enje podataka u tre\u0107e zemlje, \u0161to je posebno osjetljiva tema. U slu\u010daju takvih povreda mogu\u0107e su najve\u0107e kazne. Primjerice, korporaciji Meta u Francuskoj izre\u010dena je upravo takva kazna jer je putem svojih aplikacija, poput Instagrama i Facebooka, prikupljala i izvozila osobne podatke gra\u0111ana EU u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, koje se smatraju zonom visokog rizika za privatnost podataka. Tamo\u0161nje obavje\u0161tajne slu\u017ebe, prema njihovim zakonima, imaju pristup svim informacijama bez obzira na pravo na privatnost i druge propise koji ure\u0111uju za\u0161titu osobnih podataka\u201c, zaklju\u010dila je Diljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Cijeli razgovor pogledajte u nastavku.<\/p>\n\n\n\n