Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade Sarajeva, najdu\u017ee u modernoj historiji, stranci su pucali na civile pla\u0107aju\u0107i za to velike svote novca – prema nekim procjenama, od 80.000 do 100.000 eura (koliko bi iznosili danas, navode italijanski mediji). Me\u0111u njima su bili i italijanski dr\u017eavljani, koji nikada nisu krivi\u010dno odgovarali za svoje okrutne postupke – barem ne zasad.<\/p>\n\n\n\n
Milansko tu\u017eila\u0161tvo pokrenulo je istragu nakon prijave novinara i pisca Ezia Gavazzenija, o \u010demu danas izvje\u0161tavaju La Repubblica i milanski Il Giornale. Slu\u010daj vodi javni tu\u017eilac Alessandro Gobbis.<\/p>\n\n\n\n
Iza talijanskih snajperista, njih najmanje 200 koji su izme\u0111u 1992. i 1996. pucali na nenaoru\u017eane civile tokom opsade Sarajeva, nalazi se svjedo\u010denje vojnog insajdera i jezivi “cjenovnik smrti”.<\/p>\n\n\n\n
Mu\u0161karci odjeveni u vojne uniforme dolazili su iz Triveneta, Pijemonta i Lombardije, a u Bosnu i Hercegovinu su stizali kombijima u roku od 72 sata. Neometano su prelazili kontrolne ta\u010dke u Hrvatskoj i BiH, pod izgovorom “humanitarne misije” davaju\u0107i velikodu\u0161no mito za “Sarajevo safari”.<\/p>\n\n\n\n
Kako je Il Giornale izvijestio 18. jula, Javno tu\u017eila\u0161tvo u Milanu otvorilo je istragu o “vikend snajperistima” koji su, iz cijele Europe, uklju\u010duju\u0107i Italiju, prevezeni na brda koja okru\u017euju Sarajevo putem svojevrsne turisti\u010dke agencije koja je organizovala transfer i navodno odredila cijenu za ova ubistva. Ubistva djece pla\u0107ala su se najvi\u0161e, do 100 miliona starih lira (ta cifra danas bi iznosila vi\u0161e od 180.000 KM), zatim mu\u0161karaca (po mogu\u0107nosti u uniformi i naoru\u017eani), \u017eena i na kraju starci, koji su ubijani i – besplatno\u2026<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to je poznato, opsada Sarajeva ko\u0161tala je \u017eivota 11.541 civila (uklju\u010duju\u0107i 1.601 dijete), a bitka je upore\u0111ivana s opsadom Staljingrada u Drugom svjetskom ratu. Mnogi snajperisti bili su pozicionirani na brdima u blizini sarajevskog naselja Grbavica, tada pod srpskom opsadom.<\/p>\n\n\n\n
Prisustvo Italijana me\u0111u snajperistima objavljeno je u novinama Corriere della Sera jo\u0161 1995. godine, ali bez dovoljno dokaza. Prije nekoliko godina, istu tezu ponovo je pokrenuo novinar Luca Leone, suosniva\u010d Infinito Edizionija i autor romana Sarajevski gadovi iz 2014. godine.<\/p>\n\n\n\n
Prema tu\u017ebi koju je potpisao pisac Ezio Gavazzeni, uz pomo\u0107 biv\u0161eg tu\u017eioca Guida Salvinija, a koja je posljednjih mjeseci podnesena tu\u017eiocu Alessandru Gobbisu, sudiji specijaliziranom za borbu protiv terorizma, izvor iz Bosne i Hercegovine izvijestio je o klju\u010dnom detalju.<\/p>\n\n\n\n
Naime, jo\u0161 krajem 1993. godine, bosanska obavje\u0161tajna slu\u017eba upozorila je lokalno sjedi\u0161te SISMI-ja (vojna obavje\u0161tajna slu\u017eba, sada AISE) na prisustvo najmanje pet Italijana u brdima oko grada, koji su bili u pratnji da pucaju na civile. Me\u0111utim, u tome je u\u010destvovalo najmanje dvije stotine Italijana.<\/p>\n\n\n\n
“Prisustvo na\u0161ih tajnih slu\u017ebi na licu mjesta bilo je opravdano prisustvom misije Ujedinjenih nacija pod nazivom UNPROFOR”, navodi se u tu\u017ebi, koju je Il Giornale kona\u010dno dobio, “\u010dijeg smo i mi bili dio”.<\/p>\n\n\n\n
Italijanski medij pi\u0161e i o Edinu Suba\u0161i\u0107u, umirovljenom brigadiru Vojne obavje\u0161tajno-sigurnosne slu\u017ebe OS BiH i kolumnisti portala Radiosarajevo.ba koji je i pisao o tome kako je otkrio “Sarajevo safari”.<\/p>\n\n\n\n
Mete stranaca obi\u010dno nisu odmah ubijene, ve\u0107 su te\u0161ko ranjene, da bi stigla pomo\u0107 kako bi i na ljude koji poma\u017eu moglo biti pucano. U svjedo\u010denju se spominju trojica Italijana, iz Torina, Milana i Trsta. Jedan od njih, navodno je bio vlasnik privatne klinike za estetsku hirurgiju u Milanu.<\/p>\n\n\n\n
O nemilosrdnim Europljanima koji su dovedeni u Sarajevo govori se i u dokumentarcu Sarajevo Safari slovena\u010dkog autora Mirana \u017dupani\u0107a, predstavljenom tokom Festivala dokumentarnog filma Al Jazeera Balkans krajem 2022. godine, a sada dostupnom uz naknadu samo na Al Jazeeri.<\/p>\n\n\n\n