Desetlje\u0107ima unatrag prirodni resursi u Bosni i Hercegovini rasprodaju se ili poklanjaju privatnim investitorima radi ostvarivanja vlastitih prihoda. Koncesije se dodjeljuju bez transparentnih i javnih procedura, dok naplata potra\u017eivanja i nadzor nad njihovim provo\u0111enjem nisu dovoljno u\u010dinkoviti.<\/p>\n\n\n\n
Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH utvrdio je brojne sustavne propuste u podru\u010dju upravljanja koncesijama za eksploataciju nemetalnih mineralnih sirovina te donio niz negativnih zaklju\u010daka.<\/p>\n\n\n\n
Revizijom su obuhva\u0107ene aktivnosti 18 institucija: vlada \u017eupanije, ministarstava gospodarstva, ministarstava financija te nadle\u017enih inspekcija za rudarstvo i za\u0161titu okoli\u0161a u Hercegova\u010dko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Tuzlanskoj i Zeni\u010dko-dobojskoj \u017eupaniji, kao i Federalne uprave za inspekcijske poslove, u razdoblju od 2020. do 2024. godine. Tako\u0111er su analizirane i komisije za koncesije pri ministarstvima gospodarstva te Komisija za koncesije Tuzlanske \u017eupanije.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati revizije ukazuju na nedovoljnu u\u010dinkovitost nadle\u017enih institucija u upravljanju koncesijama za nemetalne mineralne sirovine, pi\u0161e Zurnal.info.<\/p>\n\n\n\n
Koncesije u revidiranim \u017eupanijama dodjeljuju se bez sustavnog planiranja, strate\u0161kih prioriteta i stvarne uskla\u0111enosti s prostornim planovima. Studije opravdanosti koncesija izra\u0111uju sami koncesionari, dok je uklju\u010divanje lokalnih zajednica i \u0161ire javnosti u planiranje koncesija nedostatno.<\/p>\n\n\n\n
Proces dodjele koncesija temelji se na samoinicijativnim ponudama, \u0161to smanjuje transparentnost i onemogu\u0107ava ravnopravno sudjelovanje zainteresiranih ponu\u0111a\u010da. Kriteriji za dodjelu koncesija u ve\u0107ini \u017eupanija nisu u potpunosti transparentni, jasni ni mjerljivi.<\/p>\n\n\n\n
Nadzor nad koncesijama nije u potpunosti osiguran. Uglavnom se svodi na pra\u0107enje financijskih obveza koncesionara, dok se ispunjavanje obveza vezanih uz ulaganja, zapo\u0161ljavanje i za\u0161titu okoli\u0161a ne nadzire dosljedno.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107ina \u017eupanija nije donijela strate\u0161ke dokumente u ovom podru\u010dju. Iznimka je Tuzlanska \u017eupanija, koji ima \u201eDokument o politici dodjele koncesija\u201c iz 2006. godine, no on zahtijeva hitno a\u017euriranje i unapre\u0111enje. Federalna strategija i Plan upravljanja mineralnim sirovinama jo\u0161 uvijek nisu doneseni, iako je to zakonska obveza koja je trebala biti ispunjena prije 13 godina.<\/p>\n\n\n\n
Nadle\u017ene institucije formalno provjeravaju plansku uskla\u0111enost koncesija, ali poduzete mjere ne osiguravaju potpunu uskla\u0111enost. U svim kantonima iz uzorka zabilje\u017eeni su slu\u010dajevi dodjele koncesija na lokacijama koje u trenutku odobravanja nisu bile predvi\u0111ene prostornim planovima za tu namjenu, a u nekim slu\u010dajevima planovi su naknadno mijenjani na zahtjev investitora.<\/p>\n\n\n\n
Imovinsko-pravni odnosi na zemlji\u0161tu obuhva\u0107enom koncesijama nisu adekvatno rije\u0161eni prije dodjele koncesija. Tako se, primjerice, u Hercegova\u010dko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj \u017eupaniji ti odnosi uglavnom rje\u0161avaju naknadno, nakon potpisivanja koncesijskog ugovora, dok se u Zeni\u010dko-dobojska i Tuzlanska \u017eupanija u ve\u0107oj mjeri nastoji osigurati njihovo prethodno ure\u0111enje. Ve\u0107ina koncesija dodijeljena je na dr\u017eavnom zemlji\u0161tu, a nadle\u017ene institucije nisu poduzimale posebne mjere u vezi s odlukama Ustavnog suda, \u0161to pove\u0107ava rizik od pravne nesigurnosti i ugro\u017eavanja javnog interesa.<\/p>\n\n\n\n
Utvr\u0111eno je i da koncesodavci ne izra\u0111uju vlastite studije opravdanosti, ve\u0107 se oslanjaju isklju\u010divo na studije koje izra\u0111uju investitori. U revidiranom razdoblju sve studije i analize opravdanosti izra\u0111ivali su koncesionari, budu\u0107i da su svi postupci pokrenuti na temelju zahtjeva privatnih investitora.<\/p>\n\n\n\n
Provjere nadle\u017enih institucija uglavnom su formalne i izostaje objektivno dokumentiranje tehni\u010dkih, ekonomskih i ekolo\u0161kih uvjeta koji bi opravdali dodjelu koncesija. Kao razlog za nepreuzimanje aktivnije uloge u analizi opravdanosti ministarstva navode nedostatak financijskih sredstava predvi\u0111enih za tu svrhu.<\/p>\n\n\n\n
Revizijom je tako\u0111er utvr\u0111eno da nadle\u017ene institucije nisu osigurale transparentnost dodjele koncesija. \u017dupanijske vlade i resorna ministarstva nisu inicirala niti provodila natje\u010dajne postupke, ve\u0107 su sve koncesije dodjeljivane putem samoinicijativnih ponuda. Iako \u017eupanije kao opravdanje navode geolo\u0161ka istra\u017eivanja, nedostatak podataka ili prora\u010dunskih sredstava, takvi razlozi ne predstavljaju zakonsku osnovu za izuze\u0107e od propisanih procedura.<\/p>\n\n\n\n
Proces utvr\u0111ivanja javnog interesa nije dokumentiran niti temeljen na objektivnim kriterijima, a javni pozivi, iako formalno objavljeni, nisu omogu\u0107avali stvarno tr\u017ei\u0161no natjecanje. Klju\u010dni problem le\u017ei u \u010dinjenici da inicijalni ponu\u0111a\u010d prije objave javnog oglasa raspola\u017ee informacijama i dokumentacijom koja se kasnije koristi u postupku, \u010dime se dovodi u povoljniji polo\u017eaj u odnosu na ostale potencijalne ponu\u0111a\u010de.<\/p>\n\n\n\n
U ve\u0107ini \u017eupanije kriteriji za odabir koncesionara nisu jasni, javno objavljeni ni mjerljivi, a metodologija vrednovanja ponuda nije utvr\u0111ena. Zbog dominacije samoinicijativnih ponuda kriteriji u praksi gube svoju svrhu. Nisu propisani obvezni dokazi, rasponi bodovanja niti na\u010din utvr\u0111ivanja najpovoljnije ponude kada postoji samo jedan ponu\u0111a\u010d.<\/p>\n\n\n\n
Nezakonita postupanja naj\u010de\u0161\u0107e se utvr\u0111uju tijekom redovnih inspekcijskih nadzora kod postoje\u0107ih koncesionara, a odnose se na odstupanja od koncesijskih ugovora, izlazak iz eksploatacijskih polja, eksploataciju bez zakonom propisanih odobrenja i sli\u010dno. Ciljani nadzori radi otkrivanja novih lokacija nezakonite eksploatacije ne planiraju se niti provode sustavno, ve\u0107 se takvi slu\u010dajevi naj\u010de\u0161\u0107e otkrivaju ad hoc, na temelju prijava gra\u0111ana i nevladinih organizacija, koje su rijetke.<\/p>\n\n\n\n
U Federaciji BiH nije uspostavljen strate\u0161ki i planski okvir za upravljanje koncesijama i mineralnim sirovinama. Federalna strategija upravljanja mineralnim sirovinama i plan upravljanja mineralnim sirovinama jo\u0161 uvijek nisu doneseni, iako je to zakonska obveza stara vi\u0161e od 13 godina.<\/p>\n\n\n\n
Revizijom je utvr\u0111eno i da ministarstva gospodarstva u revidiranim \u017eupanijama nisu u fazi pripreme dodjele koncesija pribavljala suglasnosti ili mi\u0161ljenja nadle\u017enih tijela o pravnom statusu zemlji\u0161ta u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Ve\u0107ina koncesija dodijeljena je na \u0161umskom zemlji\u0161tu, dok je vrlo mali udio parcela u privatnom vlasni\u0161tvu. Unato\u010d tome, nisu tra\u017eena mi\u0161ljenja ni suglasnosti, iako je to od posebne va\u017enosti s obzirom na Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja imovinom BiH i odluke Ustavnog suda. Odluka Vlade FBiH o promjeni namjene \u0161umskog zemlji\u0161ta i njegovu privremenom kori\u0161tenju u druge svrhe ocijenjena je neustavnom.<\/p>\n\n\n\n
U Hercegova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji kriteriji za odabir koncesionara za pojedina\u010dne koncesije uop\u0107e se ne utvr\u0111uju niti javno objavljuju, budu\u0107i da se koncesije ne dodjeljuju putem javnog poziva ili natje\u010dajnog postupka.<\/p>\n\n\n\n
Nije osiguran ni adekvatan financijski nadzor nad obra\u010dunom i naplatom koncesijskih naknada. Zabilje\u017eena su visoka dugovanja u cijelom promatranom razdoblju, a na kraju 2024. godine ukupni dug iznosio je 10,5 milijuna KM. Revizija je utvrdila i druge propuste, uklju\u010duju\u0107i nedostatne mjere za sprje\u010davanje nezakonite eksploatacije, o \u010demu se detaljnije mo\u017ee pro\u010ditati u izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n