{"id":49458,"date":"2026-02-23T22:46:15","date_gmt":"2026-02-23T20:46:15","guid":{"rendered":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458"},"modified":"2026-02-23T22:47:38","modified_gmt":"2026-02-23T20:47:38","slug":"49458","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458","title":{"rendered":"Ako ne zna\u0161 \u0161to je bilo i za\u0161to smo ovdje \u2013 PRO\u010cITAJ"},"content":{"rendered":"\n

Ovaj \u010dlanak predstavlja dubinsku analizu politi\u010dko-ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini, polaze\u0107i od temeljne premise da su razvijeno gospodarstvo i stabilna ekonomija klju\u010dni preduvjeti za izgradnju jake dr\u017eave, osiguranja dru\u0161tvene stabilnosti i postizanja dugoro\u010dnog prosperiteta njenih gra\u0111ana.”<\/p>\n\n\n\n

Fokus je na specifi\u010dnostima BiH, razlozima za\u0161to se zemlja nalazi u sada\u0161njoj poziciji stagnacije i na mehanizmima putem kojih politi\u010dke elite odr\u017eavaju vlast, a koji su ukorijenjeni u procesu privatizacije i kasnijem zarobljavanju dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Uvod: Dizajnirana propast<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pri\u010da o Bosni i Hercegovini nakon rata 1992.-1995. nije pri\u010da o nesposobnosti ili pukom slu\u010daju. To je pri\u010da o dizajniranom sustavu. Kada se govori o Balkanu, BiH predstavlja najekstremniji primjer “zarobljene dr\u017eave” \u2013 stanja u kojem su javne institucije podre\u0111ene partikularnim interesima politi\u010dkih elita, a cjelokupni ekonomski sustav slu\u017ei za odr\u017eavanje njihove mo\u0107i i boga\u0107enje uskih skupina.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Smje\u0161tena u srcu jugoisto\u010dne Europe, okru\u017eena \u010dlanicama Europske unije, BiH je nakon rata primila milijarde dolara me\u0111unarodne pomo\u0107i . Otvorila je svoja tr\u017ei\u0161ta i krenula putem tranzicije prema tr\u017ei\u0161noj ekonomiji. Ipak, 30 godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, zemlja je i dalje duboko zaglavljena u rascjepu. Niske pla\u0107e, masovni odlazak mladih, opusto\u0161ena sela i gradovi te budu\u0107nost koja se svakim danom \u010dini sve neizvijesnijom \u2013 to nije slu\u010dajnost, ve\u0107 rezultat svjesnih odluka i struktura koje su postavljene jo\u0161 u pora\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Izvorni grijeh: Privatizacija kao temelj plja\u010dke i sada\u0161njeg stanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Klju\u010d za razumijevanje dana\u0161nje BiH le\u017ei u procesu postsocijalisti\u010dke privatizacije koji je uslijedio nakon rata. Dok je me\u0111unarodna zajednica, predvo\u0111ena Svjetskom bankom, zagovarala brzu tranziciju prema tr\u017ei\u0161noj ekonomiji kao recept za oporavak, na terenu se odvijao sasvim druga\u010diji proces .<\/p>\n\n\n\n

Tvornice, rudnici i \u010ditavi industrijski kompleksi, koji su \u010dinili okosnicu nekada\u0161njeg gospodarstva, namjerno su uni\u0161tavani ili prodavani po ekstremno cijenama, ve\u0107inom za tzv. \u201eCertifikate\u201c koji su realno gledano bili bezvrijedni papir. Cilj nije bio nastavak proizvodnje, ve\u0107 trenutna zarada kroz rasprodaju imovine. Strojarske instalacije najpotentnijih fabrika prodavane su kao staro \u017eeljezo, a nekretnine prenamijenjivane u trgova\u010dke centre, te lokacije za izgradnju stanova. Ovaj proces, poznat kao “tranzicijska plja\u010dka”, bio je mogu\u0107 jer su kupci bili isklju\u010divo politi\u010dki povezani insajderi \u2013 ljudi iz ratnih struktura vlasti, novope\u010deni poduzetnici bliski vladaju\u0107im strankama .<\/p>\n\n\n\n

Umjesto stvaranja nove vrijednosti, uni\u0161tavanje je postalo isplativije. Industrijska proizvodnja je kolabirala. Ako je 2013. godine udio prera\u0111iva\u010dke industrije u BDP-u u BiH iznosio samo 13,9%, a 2024 taj postotak je smanjen na 11,69% to je izravna posljedica deindustrijalizacije koja je zapo\u010dela upravo tim procesom oligarske privatizacije . Nekada\u0161nji giganti poput Soko Mostar, “Energoinvesta” ili “FAMOS-a” postali su samo sje\u0107anje, dok su se njihovi ostaci pretvarali u izvore osobnog bogatstva za politi\u010dko tajkunske elite.<\/p>\n\n\n\n

Ako pogledamo gdje smo bili prije rata u prera\u0111iva\u010dkoj industriji vs. druge republike:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zapravo, ekonomski gledano, BiH je osmi\u0161ljenom privatizacijom nakon rata, iz industrijske ekonomije pre\u0161la u podugovara\u010dku proizvodnu ekonomiju.<\/p>\n\n\n\n

Posljedice: Odljev mozgova kao “sigurnosni ventil”<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kolaps industrije izravno je generirao ono \u0161to je danas prepoznato kao jedan od najve\u0107ih problema BiH: masovni odljev stanovni\u0161tva, posebno mladih i obrazovanih, a koji su i svoj podmladak, tj svoju djecu emigrirali sa sobom u Europu ili svijet. Ljudi ne odlaze samo zbog rata ili etni\u010dkih napetosti, ve\u0107 zbog potpunog izostanka ekonomskih prilika. Stopa neuposlenosti u BiH, posebno me\u0111u mladima, godinama je me\u0111u najve\u0107ima u Europi .<\/p>\n\n\n\n

Paradoksalno, ovaj odljev postao je stabilizator lo\u0161eg upravljanja, a ne faktor promjene. Kako funkcionira taj mehanizam:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

1.Do\u017eivotne doznake: <\/strong>Iseljeni gra\u0111ani \u0161alju novac svojim obiteljima koje su ostale. Te doznake postaju klju\u010dni izvor prihoda za potro\u0161nju i odr\u017eavanje osnovnog \u017eivotnog standarda, zamjenjuju\u0107i potrebu za stvarnim ekonomskim razvojem i novim radnim mjestima.<\/p>\n\n\n\n

2.Politi\u010dki ventil:<\/strong> Visoka nezaposlenost stvara socijalno nezadovoljstvo. Me\u0111utim, mogu\u0107nost odlaska u inozemstvo djeluje kao “ventil” koji ispu\u0161ta taj pritisak. Najbuntovniji, najobrazovaniji i najambiciozniji odlaze, umjesto da ostanu i bore se za promjene. Time se elita osloba\u0111a najopasnijih kriti\u010dara.<\/p>\n\n\n\n

3.Odr\u017eavanje niskih pla\u0107a: <\/strong>Stalna ponuda radne snage spremne na odlazak dr\u017ei pla\u0107e niskima, \u0161to odgovara poslodavcima, uklju\u010duju\u0107i i one u sivoj ekonomiji koju kontroliraju politi\u010dke strukture .<\/p>\n\n\n\n

Klijentelisti\u010dke ma\u0161inerije: Kako se kupuje lojalnost<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Umjesto propalih tvornica, nova “industrija” postala je javni sektor. Dr\u017eava, entiteti, \u017eupanije i op\u0107ine pretvoreni su u ogromne klijentelisti\u010dke ma\u0161inerije. Zaposlenje u javnoj upravi, javnim poduze\u0107ima i institucijama nije stvar stru\u010dnosti, ve\u0107 isklju\u010divo politi\u010dke podobnosti i lojalnosti.<\/p>\n\n\n\n

Politi\u010dke stranke kontroliraju pristup poslovima, zdravstvenoj za\u0161titi, dozvolama i ugovorima. To stvara za\u010darani krug ovisnosti: gra\u0111anin glasa za stranku ne zbog njenog programa, ve\u0107 da bi zadr\u017eao posao ili rije\u0161io neku egzistencijalnu potrebu, ili zaposlio nekog svog bli\u017enjeg u javni sektor \u2013 prethodno podignutim nenamjenskim kreditom kojim se pla\u0107a ulaznica za \u010dlana obitelji u javni sektor. Kako navodi analiza Transparency Internationala BiH, stranke su stvorile “paralelni univerzum” u kojem se resursi dijele isklju\u010divo unutar strana\u010dkih mre\u017ea .<\/p>\n\n\n\n

Podaci govore sami za sebe:<\/strong> gotovo 20% izabranih du\u017enosnika koji prijavljuju vlasni\u0161tvo nad privatnim tvrtkama posluje s dr\u017eavom kroz javne nabavke. Samo u nekoliko godina, vrijednost tih ugovora prema\u0161ila je milijardu konvertibilnih maraka. Najdramati\u010dniji je podatak da je 76,9% svih tendera dodijeljeno putem direktnih pogodbi, bez ikakve konkurencije, \u0161to je idealan teren za korupciju i dogovaranje .<\/p>\n\n\n\n

Danas: <\/strong>Politi\u010dari koriste svoje pozicije da bi tvrtke, svoje ili sebi bliskih “ugradili” u prora\u010dun (kroz javne nabavke).<\/p>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, dr\u017eava postaje “krava muzara” za politi\u010dke elite:<\/strong> one pi\u0161u zakone, a zatim preko svojih firmi isisavaju novac iz prora\u010duna koji je namijenjen za razvoj i stabilnost gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n

To je klju\u010dni razlog za\u0161to gospodarstvo stagnira – umjesto da se novac ula\u017ee u razvoj, on se “gubi” u mre\u017ei tisu\u0107a malih i velikih poslova koje politi\u010dari dodjeljuju sami sebi.<\/p>\n\n\n\n

Konkretan primjer je slu\u010daj ministra za ljudska prava Sevlida Hurti\u0107a. Naime, Hurti\u0107 je osniva\u010d i vlasnik izdava\u010dke ku\u0107e ‘NAM’ doo iz Tuzle, koje je tokom 2023. godine sklapalo ugovore i poslovalo s institucijama financiranim iz bud\u017eeta. Njegova izdava\u010dka ku\u0107a, prema podacima TIBiH, tada je dobila dva tendera ukupne vrijednosti ve\u0107e od 1,4 miliona KM”. Iako je progla\u0161en krivim za sukob interesa, sankcije su uslijedile tek nakon dvije godine, a njegova tvrtka je u me\u0111uvremenu nastavila poslovati preko drugih pravnih osoba (tvrtka iz \u0160irokog Brijega, a \u0161to pokazuje da kretanje koruptivnog kapitala ne prepoznaje politi\u010dke barijere). To pokazuje neka\u017enjivost i snagu koju u\u017eivaju pojedinci unutar ovog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Iluzija rasta: Odakle novac za luksuz?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160etaju\u0107i velikim gradovima, Banja Lukom, Mostarom ili Sarajevom, lako je ste\u0107i dojam prosperiteta. Gradili\u0161ta, nove zgrade, luksuzni automobili i kafi\u0107i puni ljudi stvaraju sliku dinami\u010dnog grada. No, to je iluzija koja prikriva propadanje.<\/p>\n\n\n\n

Cijene nekretnina divljaju, dok stanovni\u0161tvo bje\u017ei iz zemlje. Odakle dolazi novac?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

1.Kapital dijaspore: <\/strong>Iseljenici ula\u017eu u nekretnine, bilo za vlastiti povratak (koji se \u010desto ne dogodi) ili kao investiciju. To stvara prividnu potra\u017enju.<\/p>\n\n\n\n

2.Siva ekonomija i pranje novca:<\/strong> Zna\u010dajan dio novca koji pokre\u0107e gra\u0111evinski sektor i uslu\u017ene djelatnosti dolazi iz neslu\u017ebenih, \u010desto nelegalnih tokova. Korumpirani du\u017enosnici, kriminalci i “poduzetnici” povezani s politi\u010dkim strankama ula\u017eu ste\u010deni novac u nekretnine kako bi ga oprali i osigurali.<\/p>\n\n\n\n

3.Javni tenderski novac: <\/strong>Najprofitabilniji posao u BiH nije proizvodnja, ve\u0107 dobivanje javnog tendera. Novac iz prora\u010duna, \u010desto osiguran me\u0111unarodnim zajmovima, zavr\u0161ava u d\u017eepovima poduzetnika bliskih vlasti, koji ga zatim dijele sa politi\u010darima, ula\u017eu u nekretnine i luksuznu potro\u0161nju.<\/p>\n\n\n\n

Ekonomija u kojoj cijene stanova rastu, a stanovni\u0161tvo i industrijska proizvodnja padaju, nije zdrava ekonomija \u2013 to je ekonomija koja skriva duboku trule\u017e .<\/p>\n\n\n\n

Model zarobljene dr\u017eave na djelu: Slu\u010daj Milorada Dodika<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najilustrativniji primjer ovog sustava na djelu jest na\u010din na koji funkcionira mre\u017ea oko predsjednika entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika. Ameri\u010dko Ministarstvo financija detaljno je razotkrilo mehanizam kojim se politi\u010dka mo\u0107 pretvara u osobno bogatstvo, a dr\u017eavni resursi koriste za financiranje strana\u010dke ma\u0161inerije.<\/p>\n\n\n\n

Dodik je koristio svoju slu\u017ebenu poziciju kako bi usmjeravao ugovore entitetske vlade prema mre\u017ei privatnih tvrtki koje on i njegov sin Igor kontroliraju. Igor, iako formalno nije vlasnik, upravlja financijskim odlukama klju\u010dnih tvrtki poput Prointera, Siriusa i Kaldera Company, koje redovito dobivaju unosne dr\u017eavne poslove, posebno u sektoru informacijskih tehnologija .<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kada je 2024. godine trebao biti usvojen dr\u017eavni prora\u010dun BiH, Igor i Milorad Dodik iskoristili su svoj utjecaj na visoke du\u017enosnike kako bi se ugovor na dr\u017eavnoj razini dodijelio njihovoj tvrtki Prointer izvan konkurentskog postupka .<\/p>\n\n\n\n

Mre\u017ea koristi sofisticirane metode za prikrivanje vlasni\u0161tva i izbjegavanje sankcija. Kada su SAD 2022. godine sankcionirale televiziju ATV zbog povezanosti s Dodikom, vlasni\u0161tvo je brzo preba\u010deno na druge tvrtke iz obiteljske mre\u017ee \u2013 Infinity Media i K-2 Audio Services. Planirano je da K-2 apsorbira ATV i svu njenu imovinu, \u010dime bi sankcionirani entitet prestao postojati, a poslovanje bi se nastavilo nesmetano .<\/p>\n\n\n\n

Dodikovi su osnovali i holding kompaniju Infinity International Group koja kontrolira najmanje pet drugih tvrtki. Igor Dodik i njegov suradnik \u0110or\u0111e \u0110uri\u0107 \u010dak su otvorili offshore bankovni ra\u010dun kako bi preko njega mogli prebacivati milijune eura u inozemstvo, izvan doma\u0161aja poreznih i pravosudnih vlasti .<\/p>\n\n\n\n

Uloga vanjskih igra\u010da: EU, investitori i Kina<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Naravno, ovaj zatvoreni krug ne bi mogao opstati bez vanjskih aktera koji iz njega izvla\u010de korist.<\/p>\n\n\n\n

Europska unija dugo je tolerirala korupciju i nefunkcionalnost institucija u zamjenu za krhku stabilnost. Politika “statusa quo” favorizirala je odr\u017eavanje na vlasti ljudi koji su jam\u010dili mir, bez obzira na cijenu koju pla\u0107aju gra\u0111ani. Tek je agresija na Ukrajinu ubrzala proces pristupanja, ali pitanje je koliko \u0107e se EU sada suprotstaviti ukorijenjenim strukturama mo\u0107i .<\/p>\n\n\n\n

Strani investitori \u010desto dolaze u zemlju ne da bi gradili odr\u017eive tvornice, ve\u0107 da bi iskoristili jeftinu radnu snagu i porezne olak\u0161ice. Njihov interes nije razvoj lokalne zajednice, ve\u0107 ekstrakcija vrijednosti. Primjer je dominacija uslu\u017enog sektora (bankarstvo, telekomunikacije, trgovina, Aluminij d.d.) u stranim ulaganjima, koji ne stvara nova izvozna radna mjesta .<\/p>\n\n\n\n

Kineski infrastrukturni projekti donose nove autoceste i mostove, ali \u010desto po cijenu zadu\u017eenja bez sveobuhvatnog razvoja. Zajmovi se uzimaju, infrastruktura se gradi, ali doma\u0107a ekonomija ne dobiva poticaj jer se radna snaga i materijali \u010desto uvoze, a dug moraju vra\u0107ati budu\u0107e generacije .<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak: Sustav bez izlaza?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bosna i Hercegovina nije slu\u010dajno u krizi. To je savr\u0161eno dizajniran sustav za ekstrakciju bogatstva, izvoz talenata i gu\u0161enje reformi. To je zarobljena dr\u017eava u kojoj su se politi\u010dka mo\u0107 i ekonomski interesi stopili u samoodr\u017eivu zamku.<\/p>\n\n\n\n

Politi\u010dke elite opstaju na vlasti jer kontroliraju resurse \u2013 od javnih poduze\u0107a i tendera do radnih mjesta i socijalnih prava. Njihovu vlast financiraju upravo oni koji su profitirali od plja\u010dka\u0161ke privatizacije i koji i dalje ovise o dr\u017eavnim ugovorima. Gra\u0111ani su svedeni na ulogu promatra\u010da koji nemaju pravi izbor, jer su sve opcije na politi\u010dkoj sceni na ovaj ili onaj na\u010din povezane s ovim sustavom.<\/p>\n\n\n\n

Svi vide problem. Svi znaju da se korupcija doga\u0111a. Ali nitko unutar sustava nema interes da ga promijeni, jer bi promjena zna\u010dila ukidanje privilegija. Kako je zaklju\u010deno na panel-diskusiji povodom 30 godina Daytonskog sporazuma, izlaz iz ovog za\u010daranog kruga mora do\u0107i izvana \u2013 od civilnog dru\u0161tva, privatnog sektora i gra\u0111ana koji vi\u0161e nisu spremni trpjeti paralelni univerzum u kojem stranke diktiraju sve .<\/p>\n\n\n\n

Dok se to ne dogodi, Bosna i Hercegovina ostat \u0107e zamrznuta u vremenu, zemlja bogatih resursa i siroma\u0161nih ljudi, gdje se budu\u0107nost ne gradi, ve\u0107 rasprodaje.<\/p>\n\n\n\n

Izvori:<\/strong>
-Transparency International Bosna i Hercegovina (TI BiH) \u2013 Izvje\u0161taji o sukobu interesa, javnim nabavkama i Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2025. godinu .
-U.S. Department of the Treasury \u2013 Office of Foreign Assets Control (OFAC) \u2013 Priop\u0107enja o sankcijama povezanim s Miloradom Dodikom.
-Fondacija “Socijalna pravda” \u2013 Istra\u017eivanje o poslovnoj mre\u017ei Igora Dodika.
-Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
-Izvje\u0161taji Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine.
-balkans.aljazeera.net\u2013 arhivski \u010dlanci o procesu privatizacije u BiH.
-Svjetska banka (World Bank) \u2013 Izvje\u0161taji o tranziciji u jugoisto\u010dnoj Europi.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010dki tim<\/strong> portala<\/strong> OTPOR.Media<\/sup><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovaj \u010dlanak predstavlja dubinsku analizu politi\u010dko-ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini, polaze\u0107i od temeljne premise da su razvijeno gospodarstvo i stabilna ekonomija klju\u010dni preduvjeti za izgradnju jake dr\u017eave, osiguranja dru\u0161tvene stabilnosti i postizanja dugoro\u010dnog prosperiteta njenih gra\u0111ana.” Fokus je na specifi\u010dnostima BiH, razlozima za\u0161to se zemlja nalazi u sada\u0161njoj poziciji stagnacije i na mehanizmima putem […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":49462,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":561,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[13,65],"tags":[],"class_list":["post-49458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-moj-otpor","category-slajdvijesti"],"yoast_head":"\nAko ne zna\u0161 \u0161to je bilo i za\u0161to smo ovdje \u2013 PRO\u010cITAJ - OTPOR.Media<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/otpor.media\/?p=49458\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ako ne zna\u0161 \u0161to je bilo i za\u0161to smo ovdje \u2013 PRO\u010cITAJ\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Ovaj \u010dlanak predstavlja dubinsku analizu politi\u010dko-ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini, polaze\u0107i od temeljne premise da su razvijeno gospodarstvo i stabilna ekonomija klju\u010dni preduvjeti za izgradnju jake dr\u017eave, osiguranja dru\u0161tvene stabilnosti i postizanja dugoro\u010dnog prosperiteta njenih gra\u0111ana.” Fokus je na specifi\u010dnostima BiH, razlozima za\u0161to se zemlja nalazi u sada\u0161njoj poziciji stagnacije i na mehanizmima putem […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/otpor.media\/?p=49458\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"OTPOR.Media\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/otpor.media\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2026-02-23T20:46:15+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-02-23T20:47:38+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/bih-politika-gpt.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1536\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1024\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"otpormedia\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"otpormedia\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=49458#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=49458\"},\"author\":{\"name\":\"otpormedia\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab\"},\"headline\":\"Ako ne zna\u0161 \u0161to je bilo i za\u0161to smo ovdje \u2013 PRO\u010cITAJ\",\"datePublished\":\"2026-02-23T20:46:15+00:00\",\"dateModified\":\"2026-02-23T20:47:38+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=49458\"},\"wordCount\":2103,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=49458#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/02\\\/bih-politika-gpt.jpg\",\"articleSection\":[\"Moj OTPOR\",\"SLAJD|VIJESTI\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=49458#respond\"]}],\"copyrightYear\":\"2026\",\"copyrightHolder\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\"}},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=49458\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=49458\",\"name\":\"Ako ne zna\u0161 \u0161to je bilo i za\u0161to smo ovdje \u2013 PRO\u010cITAJ - OTPOR.Media\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=49458#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=49458#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/02\\\/bih-politika-gpt.jpg\",\"datePublished\":\"2026-02-23T20:46:15+00:00\",\"dateModified\":\"2026-02-23T20:47:38+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=49458#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=49458\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=49458#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/02\\\/bih-politika-gpt.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/02\\\/bih-politika-gpt.jpg\",\"width\":1536,\"height\":1024},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=49458#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ako ne zna\u0161 \u0161to je bilo i za\u0161to smo ovdje \u2013 PRO\u010cITAJ\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/\",\"name\":\"OTPOR.Media\",\"description\":\"Povratak u realnost\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\",\"name\":\"OTPOR.Media\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/01\\\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/01\\\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png\",\"width\":1024,\"height\":683,\"caption\":\"OTPOR.Media\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/otpor.media\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/@milimarusic1\",\"https:\\\/\\\/www.tiktok.com\\\/@otpor.media\"],\"email\":\"otpormedia@gmail.com\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab\",\"name\":\"otpormedia\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g\",\"caption\":\"otpormedia\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/test.otpor.media\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?author=1\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ako ne zna\u0161 \u0161to je bilo i za\u0161to smo ovdje \u2013 PRO\u010cITAJ - OTPOR.Media","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ako ne zna\u0161 \u0161to je bilo i za\u0161to smo ovdje \u2013 PRO\u010cITAJ","og_description":"Ovaj \u010dlanak predstavlja dubinsku analizu politi\u010dko-ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini, polaze\u0107i od temeljne premise da su razvijeno gospodarstvo i stabilna ekonomija klju\u010dni preduvjeti za izgradnju jake dr\u017eave, osiguranja dru\u0161tvene stabilnosti i postizanja dugoro\u010dnog prosperiteta njenih gra\u0111ana.” Fokus je na specifi\u010dnostima BiH, razlozima za\u0161to se zemlja nalazi u sada\u0161njoj poziciji stagnacije i na mehanizmima putem […]","og_url":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458","og_site_name":"OTPOR.Media","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/otpor.media","article_published_time":"2026-02-23T20:46:15+00:00","article_modified_time":"2026-02-23T20:47:38+00:00","og_image":[{"width":1536,"height":1024,"url":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/bih-politika-gpt.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"otpormedia","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"otpormedia","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458"},"author":{"name":"otpormedia","@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/person\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab"},"headline":"Ako ne zna\u0161 \u0161to je bilo i za\u0161to smo ovdje \u2013 PRO\u010cITAJ","datePublished":"2026-02-23T20:46:15+00:00","dateModified":"2026-02-23T20:47:38+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458"},"wordCount":2103,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/bih-politika-gpt.jpg","articleSection":["Moj OTPOR","SLAJD|VIJESTI"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/otpor.media\/?p=49458#respond"]}],"copyrightYear":"2026","copyrightHolder":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization"}},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458","url":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458","name":"Ako ne zna\u0161 \u0161to je bilo i za\u0161to smo ovdje \u2013 PRO\u010cITAJ - OTPOR.Media","isPartOf":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/bih-politika-gpt.jpg","datePublished":"2026-02-23T20:46:15+00:00","dateModified":"2026-02-23T20:47:38+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/otpor.media\/?p=49458"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458#primaryimage","url":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/bih-politika-gpt.jpg","contentUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/bih-politika-gpt.jpg","width":1536,"height":1024},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=49458#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/otpor.media\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ako ne zna\u0161 \u0161to je bilo i za\u0161to smo ovdje \u2013 PRO\u010cITAJ"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/otpor.media\/#website","url":"https:\/\/otpor.media\/","name":"OTPOR.Media","description":"Povratak u realnost","publisher":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/otpor.media\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization","name":"OTPOR.Media","url":"https:\/\/otpor.media\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png","contentUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png","width":1024,"height":683,"caption":"OTPOR.Media"},"image":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/otpor.media","https:\/\/www.youtube.com\/@milimarusic1","https:\/\/www.tiktok.com\/@otpor.media"],"email":"otpormedia@gmail.com"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/person\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab","name":"otpormedia","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g","caption":"otpormedia"},"sameAs":["https:\/\/test.otpor.media"],"url":"https:\/\/otpor.media\/?author=1"}]}},"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/bih-politika-gpt.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49458","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49458"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49458\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49465,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49458\/revisions\/49465"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49462"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}