Budu\u0107nost bankarskog i monetarnog sustava u Europi, te njezina gospodarska neovisnost bila je klju\u010dna tema glavne pozornice drugog dana konferencije Money Motion 2026. Posebno se isticala tema digitalnog eura koju je na po\u010detku dana otvorio Boris Vuj\u010di\u0107, Guverner Hrvatske narodne banke.<\/p>\n\n\n\n
\u201cDigitalizacija eura trenutno je vru\u0107a tema u Europskom parlamentu. Nadamo se da \u0107e legislativa biti prihva\u0107ena ovog ljeta, \u0161to bi nam omogu\u0107ilo da ubrzo nakon toga pokrenemo pilot-projekt digitalnog eura. To nije samo tehnolo\u0161ko pitanje, to je osiguranje neovisnog monetarnog platnog sustava za Europu i veliki poticaj za digitalnu transformaciju cijelog kontinenta, kako politi\u010dki, tako i funkcionalno.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Pojasnio je da digitalni euro ne\u0107e biti obvezan za gra\u0111ane, ali \u0107e biti obvezan za trgovce koji ve\u0107 prihva\u0107aju bilo koji oblik digitalnog pla\u0107anja. Za gra\u0111ane \u0107e kori\u0161tenje, dodao je, biti potpuno besplatno.<\/p>\n\n\n\n
Zatim se osvrnuo na strahove oko podataka i anonimnosti. \u201cZabrinutost oko pristupa podacima je legitimna, ali sustav je dizajniran tako da ECB ne\u0107e imati uvid u individualne podatke gra\u0111ana. Podatke o vlasniku ra\u010duna imat \u0107e isklju\u010divo njegova poslovna banka.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Digitalni euro, poru\u010dio je, najsigurniji je na\u010din \u010duvanja novca jer iza njega jam\u010di izravno sredi\u0161nja banka.<\/p>\n\n\n\n
U svom je predavanju, J\u00fcrgen Schaaf, savjetnik Europske centralne banke, naglasio kako postoje dva oblika digitalnog eura. Jedan je za gra\u0111ane, a drugi je za banke. \u201cTreba napraviti distinkciju. Prva je samo kopija ke\u0161a u digitalni novac – svi su uklju\u010deni i to je prava digitalizacija. Ova druga je stvaranje nove infrastrukture za banke u EU, a temelji se na blockchainu.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Jednako va\u017ean projekt na razini Europe je i EU ID digitalni nov\u010danik – digitalna identifikacija europskih gra\u0111ana. Upravo bi ona trebala biti temelj identifikacije korisnika za pla\u0107anje digitalnim eurom, a Hendrik Bourgeois iz Mastercarda, smatra da je i klju\u010dni alat za povezivanje europskog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
\u201cAko to uspje\u0161no implementiramo na razini EU, digitalni identitet postat \u0107e klju\u010dna infrastruktura za apsolutno sve. Ne samo za banke, ve\u0107 za sve dru\u0161tvene i poslovne procese. Ipak, potrebno je jo\u0161 mnogo raditi na uskla\u0111ivanju digitalnih identiteta izme\u0111u svih dr\u017eava \u010dlanica. To uskla\u0111ivanje \u0107e biti zahtjevan proces, a ako se bude forsirala brzina, moramo jako paziti da se pritom ne zanemari sigurnost.\u201d<\/p>\n\n\n\n
\u010celnici \u010detiri vode\u0107e banke u Hrvatskoj razgovarali su o utjecaju tehnologije, regulacije i promjena u o\u010dekivanjima korisnika – Balazs Bekeffy iz OTP banke, Christoph Schoefboeck iz Erste banke, Liana Keseri\u0107 iz RBA i Marko Badurina iz HPB-a.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od glavnih tema bila je ravnote\u017ea izme\u0111u prednosti velikih me\u0111unarodnih bankarskih grupa i lokalne fleksibilnosti. Bekeffy istaknuo je da pripadnost grupaciji omogu\u0107uje brzu razmjenu znanja, primjerice u podru\u010dju kiberneti\u010dke sigurnosti, dok je Badurina naglasio prednost lokalnog odlu\u010divanja koje omogu\u0107uje br\u017ee prilagodbe korisni\u010dkog iskustva i tehnologije potrebama doma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
Sudionici su se slo\u017eili da umjetna inteligencija ve\u0107 mijenja bankarske procese, ali ne\u0107e zamijeniti klju\u010dnu vrijednost bankarstva \u2013 povjerenje i ljudski odnos s klijentima. AI se ve\u0107 koristi za optimizaciju procesa i analizu podataka, no prava transformacija zahtijeva promjene u organizaciji i na\u010dinu rada.<\/p>\n\n\n\n
To je naglasila i Ana Zovko, izvr\u0161na direktorica za IT i digitalno poslovanje u Croatia osiguranju. \u201cKad se pojavi nova tehnologija mnogo se pri\u010da, ali je malo implementacije, \u0161to je bio slu\u010daj i u mojoj industriji. Mi smo odlu\u010dili da ne\u0107emo \u010dekati i prije \u0161est godina smo pokrenuli promjenu. Klju\u010dni su i kultura i brzina jer AI zahtijeva mnogo isprobavanja.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Savjetovala je sve da krenu danas, a ne sutra jer klju\u010d nije u najboljoj AI strategiji ve\u0107 iskustvu kroz primjere. \u201cOformili smo tim na grupnoj razini i stvorili AI hub na svim razinama organizacije te implementirali mnogo AI projekata. To se ne mo\u017ee napraviti samostalno ve\u0107 se mora raditi s cijelom organizacijom. Zato je klju\u010dna kultura u organizaciji, a kompanija je to podr\u017eala, \u0161to je jako va\u017eno. Potrebno je imati podr\u0161ku iznutra i kulturu koja to podr\u017eava.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Utjecaj umjetne inteligencije na industriju bila je istaknuta tema na novoj pozornici Automation & AI Stage by A1 Hrvatska tijekom prvog dana konferencije. Program je okupio stru\u010dnjake iz tehnolo\u0161kog, financijskog i telekom sektora koji su raspravljali o razvoju AI tehnologije, sigurnosnim izazovima i konkretnim primjerima primjene u poslovanju.<\/p>\n\n\n\n
U uvodnom predavanju Darko Jovi\u0161i\u0107 govorio je o trenutnom stanju AI tr\u017ei\u0161ta i pomaku s velikih jezi\u010dnih modela prema manjim, specijaliziranim sustavima. Naglasio je kako Small Language Models (SLM) omogu\u0107uju br\u017eu i jeftiniju implementaciju umjetne inteligencije jer zahtijevaju znatno manje ra\u010dunalnih resursa i mogu se pokretati lokalno na ure\u0111ajima. Time se otvara prostor za razvoj rje\u0161enja koja su dostupnija tvrtkama, ali i sigurnija jer podaci ne moraju napu\u0161tati organizaciju.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017ena tema bila je i sigurnost AI agenata, osobito u financijskom sektoru. Sudionici panela upozorili su da ulazimo u novu fazu kiberneti\u010dkih prijetnji u kojoj napada\u010di koriste AI kako bi automatizirali i ubrzali napade. Tomislav Vazdar istaknuo je da se sigurnosni pristup mora promijeniti jer organizacije vi\u0161e ne moraju poznavati samo svoje korisnike, ve\u0107 i vlastite AI agente i na\u010din na koji oni djeluju unutar sustava.<\/p>\n\n\n\n
Na pozornici se govorilo i o regulatornom okviru Europske unije. Andrea \u010covi\u0107 Vidovi\u0107, Voditeljica Predstavni\u0161tva i voditeljica medija pri Europskoj komisiji u Hrvatskoj, istaknula je kako cilj regulacije poput AI Akta nije usporiti razvoj tehnologije, ve\u0107 izgraditi povjerenje na tr\u017ei\u0161tu i osigurati da umjetna inteligencija bude razvijana u skladu s europskim vrijednostima i sigurnosnim standardima.<\/p>\n\n\n\n
Program je ponudio i niz prakti\u010dnih primjera implementacije umjetne inteligencije u poslovanju. Predstavljeni su sustavi za automatizaciju administracije, analizu dokumenata i povezivanje poslovnih sustava s AI agentima, kao i primjeri primjene u telekomunikacijskom i financijskom sektoru.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom drugog dana ista se pozornica pretvorila u futuristi\u010dki FinTech2030 Stage koji je ove godine ponudio pregled najva\u017enijih trendova koji nas tek o\u010dekuju na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n
Hanan Nani\u0107 u uvodnom je izlaganju istaknula da se novac, infrastruktura i na\u010din pristupa vrijednosti danas vi\u0161e ne pona\u0161aju kao fiksni hardver, ve\u0107 kao fleksibilni softver. Time se mijenja i raspored mo\u0107i u financijama: novac postaje programibilan, AI prelazi iz analize u dono\u0161enje odluka, nov\u010danici postaju alati identiteta i vlasni\u0161tva, a infrastruktura se fragmentira.<\/p>\n\n\n\n
Taj pomak dodatno je razra\u0111en kroz rasprave o stablecoinima, digitalnom euru, AI-u i digitalnim nov\u010danicima. Panel o \u201cinternetu novca\u201d pokazao je da \u0107e budu\u0107nost vjerojatno biti spoj tradicionalnih financija i kripta, pri \u010demu \u0107e povjerenje banaka i tehnolo\u0161ka fleksibilnost blockchaina morati koegzistirati.<\/p>\n\n\n\n
U panelu o AI-ju u financijskom odlu\u010divanju nagla\u0161eno je da AI ve\u0107 danas sudjeluje u investicijskim procesima te da \u0107e, osobito kod odluka ni\u017eeg rizika, njegova uloga rasti, uz \u010dovjeka kao nadzorni sloj.<\/p>\n\n\n\n
Rasprava o digitalnim nov\u010danicima otvorila je pitanje tko zapravo kontrolira pristup identitetu i imovini, dok je zavr\u0161ni panel o globalnim pla\u0107anjima pokazao da budu\u0107nost donosi i ve\u0107u fragmentaciju i novu standardizaciju.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo predavanje odr\u017eao je Mislav Javor iz Biconomyja na temu stablecoina i prekograni\u010dnih pla\u0107anja. Istaknuo je kako danas postoje dvije paralelne stvarnosti platnih sustava: unutar SEPA zone transferi su gotovo trenuta\u010dni i bez naknada, dok izvan nje transakcije \u010desto traju nekoliko dana i ko\u0161taju izme\u0111u 20 i 40 eura.<\/p>\n\n\n\n