Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt dostavio je Vije\u0107u sigurnosti UN-a redovito izvje\u0161\u0107e o stanju u zemlji, koje obuhva\u0107a razdoblje od listopada pro\u0161le godine do sredine travnja. O ovom dokumentu raspravljat \u0107e se 12. svibnja, a rije\u010d je o opse\u017enoj analizi politi\u010dkih, sigurnosnih i institucionalnih prilika u BiH.<\/p>\n\n\n\n
U uvodnom dijelu izvje\u0161\u0107a Schmidt ocjenjuje da je sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini trenuta\u010dno stabilna, ali i dalje osjetljiva. Posebno isti\u010de va\u017enu ulogu me\u0111unarodnih snaga EUFOR-a, koje, prema njegovim rije\u010dima, imaju klju\u010dan stabiliziraju\u0107i u\u010dinak.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, upozorava da politi\u010dka neslaganja u vezi s temeljnim na\u010delima ure\u0111enja dr\u017eave, uklju\u010duju\u0107i tuma\u010denje Daytonskog mirovnog sporazuma, ozbiljno optere\u0107uju rad institucija i postupno dovode do njihova slabljenja.<\/p>\n\n\n\n
Prema Schmidtovim nalazima, me\u0111unarodna zajednica u proteklom je razdoblju nastojala prebaciti ve\u0107i dio odgovornosti na doma\u0107e politi\u010dke aktere. Me\u0111utim, taj pristup nije dao o\u010dekivane rezultate jer politi\u010dki \u010delnici nisu pokazali spremnost prevladati duboko ukorijenjena stajali\u0161ta niti u\u0107i u konstruktivan dijalog o klju\u010dnim pitanjima.<\/p>\n\n\n\n
U izvje\u0161\u0107u se nagla\u0161ava da Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak na putu prema \u010dlanstvu u EU, dok pitanje dr\u017eavne imovine ostaje jedan od najve\u0107ih otvorenih problema, posebno za Federaciju BiH.<\/p>\n\n\n\n
Schmidt upozorava da nerije\u0161en status dr\u017eavne imovine izravno utje\u010de na gospodarski razvoj i investicije. Kako navodi, trenuta\u010dna situacija u kojoj su infrastrukturni i investicijski projekti ili pravno neizvedivi ili ovise o ignoriranju zakona \u2013 dugoro\u010dno je neodr\u017eiva.<\/p>\n\n\n\n
Nagla\u0161ava da bi rje\u0161avanje ovog pitanja u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH otvorilo prostor za ve\u0107e investicije i moglo pridonijeti pozitivnoj politi\u010dkoj dinamici u zemlji.<\/p>\n\n\n\n
Poseban dio izvje\u0161\u0107a odnosi se na blokade u zakonodavnoj vlasti, gdje se isti\u010de da su predstavnici SNSD-a i HDZ-a BiH koristili mehanizam kvoruma u Domu naroda Parlamentarne skup\u0161tine BiH kao sredstvo politi\u010dke opstrukcije. Zbog toga brojni zakoni, uklju\u010duju\u0107i i jedan klju\u010dan za europske integracije, ostaju blokirani.<\/p>\n\n\n\n
Istodobno, vodstvo Republike Srpske, prema izvje\u0161\u0107u, nastavlja osporavati teritorijalni integritet dr\u017eave, uz poja\u010danu retoriku konfrontacije, posebno prema Bo\u0161njacima na etni\u010dkoj i vjerskoj osnovi.<\/p>\n\n\n\n
Schmidt upozorava da se politi\u010dki zastoj sve \u010de\u0161\u0107e koristi kao argument za preno\u0161enje nadle\u017enosti s dr\u017eavne na ni\u017ee razine vlasti, \u010dime se poku\u0161ava dokazati neodr\u017eivost Bosne i Hercegovine kao dr\u017eave. U tom kontekstu navodi se da su dr\u017eavne institucije \u010desto blokirane djelovanjem politi\u010dkih aktera koji \u017eele oja\u010dati entitetske strukture.<\/p>\n\n\n\n
Kao posebno problemati\u010dno isti\u010de se odbijanje vlasti RS-a da imenuju suce u Ustavnom sudu BiH, kao i ignoriranje njegovih odluka, \u0161to dovodi u pitanje po\u0161tovanje mirovnog sporazuma.<\/p>\n\n\n\n
Zna\u010dajan dio izvje\u0161\u0107a posve\u0107en je djelovanju Milorada Dodika, za kojeg Schmidt navodi da i dalje ima sna\u017ean politi\u010dki utjecaj, unato\u010d institucionalnim promjenama u RS-u.<\/p>\n\n\n\n
Posebno zabrinjava, kako se navodi, kontinuirana retorika usmjerena protiv Bo\u0161njaka, koja uklju\u010duje narativ o navodnoj prijetnji, delegitimizaciji jednog konstitutivnog naroda i predstavljanju Bosne i Hercegovine kao nefunkcionalne dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
U izvje\u0161\u0107u se izdvajaju i nedavne izjave izre\u010dene tijekom komemoracije u Donjoj Gradini, koje ukazuju na ja\u010danje secesionisti\u010dke retorike. Schmidt upozorava da takvi narativi, uklju\u010duju\u0107i ideje o politi\u010dkom ujedinjenju sa Srbijom, predstavljaju ozbiljan izazov za stabilnost zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovoj ocjeni, inzistiranje na konceptu \u201ejedinstvenog srpskog naroda\u201d i prikazivanje BiH kao prijetnje dodatno produbljuju politi\u010dku krizu i mogu ukazivati \u200b\u200bna radikalizaciju politi\u010dke scene uo\u010di op\u0107ih izbora 2026. godine.<\/p>\n\n\n\n
Schmidt upozorava da trenuta\u010dna politi\u010dka blokada u Bosni i Hercegovini nadilazi uobi\u010dajene politi\u010dke i pravne nesuglasice te da bi njezin nastavak mogao imati ozbiljne posljedice za stabilnost i budu\u0107nost zemlje.<\/p>\n\n\n\n
U nastavku svog izvje\u0161\u0107a, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt detaljno se osvr\u0107e na politi\u010dke i sigurnosne izazove, upozoravaju\u0107i na produbljivanje podjela i slabljenje institucija u zemlji.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o politi\u010dkim inicijativama koje se odnose na ustavni poredak, Schmidt upozorava da ideje o formiranju tre\u0107eg entiteta dodatno destabiliziraju politi\u010dku scenu i produbljuju etni\u010dke podjele. Takve inicijative, kako navodi, ne samo da dovode u pitanje postoje\u0107i ustavni okvir ve\u0107 i naru\u0161avaju ionako krhko povjerenje me\u0111u konstitutivnim narodima.<\/p>\n\n\n\n
Posebno problemati\u010dnim ocjenjuje narativ koji Bosnu i Hercegovinu prikazuje kao prostor civilizacijskog sukoba, uz tvrdnje o ugro\u017eenosti jednih naroda od drugih. Prema njegovoj ocjeni, takvi diskursi imaju za cilj potkopavanje multietni\u010dkog i multireligijskog karaktera dr\u017eave, ali i udaljavanje dru\u0161tva od procesa pomirenja.<\/p>\n\n\n\n
Schmidt upozorava i da se pitanje stranog utjecaja \u010desto preuveli\u010dava kako bi se dodatno produbile unutarnje podjele, ali i izazvale odre\u0111ene politi\u010dke reakcije u me\u0111unarodnim krugovima. Takve strategije, kako isti\u010de, pojedini politi\u010dki akteri koriste za o\u010duvanje vlasti i ja\u010danje kontrole nad institucijama.<\/p>\n\n\n\n
U dijelu izvje\u0161\u0107a posve\u0107enom sigurnosnom sektoru, izdvojen je slu\u010daj otvaranja ureda ma\u0111arskog centra za borbu protiv terorizma u Banjoj Luci po\u010detkom 2026. godine. Taj potez rezultat je suradnje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske i ma\u0111arskih vlasti.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, Schmidt nagla\u0161ava da takvi aran\u017emani otvaraju ozbiljna pravna pitanja, budu\u0107i da prema ustavnom okviru me\u0111unarodna policijska suradnja spada u nadle\u017enost dr\u017eavnih institucija. Podsje\u0107a i na odluku Ustavnog suda BiH kojom je potvr\u0111eno da entiteti ne mogu samostalno djelovati u tom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n
Izvje\u0161\u0107e ukazuje i na zabrinutost zbog navodnog ometanja provo\u0111enja naloga Suda BiH, kao i sudjelovanja stranih slu\u017ebenika prije slu\u017ebene objave sporazuma, \u0161to dodatno komplicira institucionalni okvir.<\/p>\n\n\n\n
Analiziraju\u0107i prijevremene izbore u RS-u, Schmidt ukazuje na ozbiljne nedostatke u izbornom procesu, posebno u pogledu identifikacije bira\u010da i mogu\u0107ih zlouporaba. Takve nepravilnosti, kako navodi, dovode u pitanje integritet izbora kao temelja demokratskog sustava.<\/p>\n\n\n\n
Zbog toga isti\u010de va\u017enost uvo\u0111enja novih izbornih tehnologija, ali upozorava da je njihova implementacija suo\u010dena s politi\u010dkim opstrukcijama, uklju\u010duju\u0107i blokade na dr\u017eavnoj razini.<\/p>\n\n\n\n
U izvje\u0161\u0107u se posebno nagla\u0161avaju problemi u radu Uprave za neizravno oporezivanje, gdje su politi\u010dke blokade dovele do zastoja u dono\u0161enju klju\u010dnih odluka. Neuskla\u0111eni koeficijenti raspodjele prihoda i nerije\u0161ena pitanja me\u0111uentitetskog duga, prema navodima, imaju izravne financijske posljedice, posebno za Federaciju BiH. Tako\u0111er, sredstva prikupljena od tro\u0161arina na gorivo ostaju neiskori\u0161tena zbog nedostatka dogovora o njihovoj raspodjeli, \u0161to usporava infrastrukturne projekte diljem zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Schmidt ocjenjuje da je jedan od klju\u010dnih problema u BiH fokus politi\u010dkih elita na kontrolu institucija umjesto na reformske procese i kompromis. Takav pristup, kako navodi, dovodi do postupnog uru\u0161avanja demokratskih standarda, uz slabljenje mehanizama nadzora i transparentnosti.<\/p>\n\n\n\n
Korupcija se opisuje kao duboko ukorijenjena pojava, pra\u0107ena niskim povjerenjem gra\u0111ana u institucije i percepcijom selektivne pravde.<\/p>\n\n\n\n
Poseban segment izvje\u0161\u0107a posve\u0107en je statusu sedam klju\u010dnih kulturnih institucija, uklju\u010duju\u0107i Sveu\u010dili\u0161nu knji\u017enicu BiH, \u010diji pravni i financijski polo\u017eaj ni desetlje\u0107ima nakon Daytona nije rije\u0161en. Schmidt upozorava da takva situacija predstavlja prijetnju kulturnom identitetu dr\u017eave jer se institucije odr\u017eavaju uz minimalna i nesigurna sredstva.<\/p>\n\n\n\n
Istodobno, financijski problemi BHRT-a dovedeni su do kriti\u010dne to\u010dke. Upozorava se da bi eventualni prestanak rada dr\u017eavnog javnog servisa dodatno oslabio institucionalni okvir dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
U kontekstu medijskih sloboda, izvje\u0161\u0107e ukazuje na politi\u010dke pritiske na novinare, posebno u RS-u, te smanjenje me\u0111unarodne potpore neovisnim medijima. Dr\u017eavni emiter, unato\u010d pote\u0161ko\u0107ama, i dalje zadr\u017eava odre\u0111enu razinu neovisnosti, za razliku od entitetskih medija koji su ocijenjeni kao politi\u010dki pristrani.<\/p>\n\n\n\n
Schmidtovo izvje\u0161\u0107e nagla\u0161ava da se Bosna i Hercegovina suo\u010dava s dubokim politi\u010dkim, institucionalnim i dru\u0161tvenim izazovima. Bez su\u0161tinskog politi\u010dkog dijaloga, ja\u010danja institucija i rje\u0161avanja klju\u010dnih spornih pitanja, upozorava se, postoji realna opasnost od daljnjeg produbljivanja krize i slabljenja dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n