Gra\u0111ani Federacije Bosne i Hercegovine platili su vi\u0161e od 33 milijuna eura nekolicini privatnih proizvo\u0111a\u010da elektri\u010dne energije samo u proteklih pet godina kroz posebnu naknadu za obnovljive izvore energije, pokazuje analiza javnih podataka i nalaza revizije.<\/p>\n\n\n\n
Svako ku\u0107anstvo mjese\u010dno pla\u0107a oko 17 eurocenti za \u201ezelenu energiju\u201d na prosje\u010dan ra\u010dun za struju od 30 eura, a taj se novac slijeva na ra\u010dun Operatora za obnovljive izvore energije i u\u010dinkovitu kogeneraciju (OIEiEK).<\/p>\n\n\n\n
Taj se novac potom ispla\u0107uje \u201epovla\u0161tenim proizvo\u0111a\u010dima\u201d, kako se doslovno u propisima nazivaju vlasnici solarnih i malih hidroelektrana, me\u0111u kojima su i neki biv\u0161i zakonodavci i ministri.<\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161le su godine potro\u0161a\u010di uplatili oko 3,8 milijuna eura, dok je privatnim proizvo\u0111a\u010dima ispla\u0107eno oko 6,3 milijuna eura. Razlika se pokriva iz ranije prikupljenih sredstava.<\/p>\n\n\n\n
Zbog sumnje u nezakonit rad biv\u0161eg vodstva Operatora za obnovljive izvore energije i u\u010dinkovitu kogeneraciju (OIEiEK), a po prijavi \u0161estero zaposlenika ove agencije, nakon dviju negativnih financijskih revizija i prema nalazu financijske policije, pokrenuta je i istraga \u017dupanijskog tu\u017eiteljstva u Mostaru.<\/p>\n\n\n\n
Prema kaznenoj prijavi, biv\u0161i direktor Bori\u0161a Misira\u010da, sin biv\u0161e dr\u017eavne tu\u017eiteljice Jadranke Lokmi\u0107-Misira\u010da, koja je bila i potpredsjednica Visokog sudskog i tu\u017eiteljskog vije\u0107a BiH, tijela koje imenuje sve suce i tu\u017eitelje u BiH, nezakonito je zaposlio dodatnih 15 ljudi u agenciji koja je trebala imati ukupno 11 zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n
Tek pro\u0161log mjeseca istraga je podignuta na vi\u0161u razinu, u nedavno uspostavljeni Posebni odjel za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tu\u017eiteljstva Federacije BiH (POSKOK).<\/p>\n\n\n\n
Iz POSKOK-a su najavili da bi drugi, opse\u017eniji dio kaznene prijave mogao biti predmet \u0161ire istrage.<\/p>\n\n\n\n
U njemu se navodi da su izdani deseci rje\u0161enja o otkupu elektri\u010dne energije preko dopu\u0161tene kvote.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePostupaju\u0107i federalni tu\u017eitelj nastavio je poduzimati sve potrebne radnje s ciljem utvr\u0111ivanja osnova za eventualno pro\u0161irenje istrage i na druga kaznena djela\u201d, kazala je za Radio Slobodna Europa (RSE) Nina Had\u017eihajdarevi\u0107, glasnogovornica POSKOK-a.<\/p>\n\n\n\n
RSE nije uspio stupiti u kontakt s biv\u0161im direktorom Misira\u010dom, a iz OIEiEK-a nisu odgovorili na upit RSE-a.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da je Zakon o obnovljivim izvorima energije u ovom entitetu dao izda\u0161ne poticaje onima koji grade uglavnom solarne elektrane, sustav \u201ezajam\u010denih otkupnih cijena\u201d omogu\u0107io je investitorima povrat ulo\u017eenoga novca za tri do \u010detiri godine.<\/p>\n\n\n\n
Nakon toga su zaradili milijune.<\/p>\n\n\n\n
Primjerice, 2015. godine vlasnicima solarnih elektrana za jedan megavatsat (MWh) ispla\u0107eno je oko 380 eura. To je devet puta vi\u0161e od prosje\u010dne cijene MWh, koja je tada iznosila oko 40 eura.<\/p>\n\n\n\n
Te je godine 3298 MWh proizvedene solarne energije pla\u0107eno oko 1,3 milijuna eura, iako joj je tr\u017ei\u0161na vrijednost bila oko 135.000 eura.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTakav je sustav stvoren isklju\u010divo kako bi se pogodovalo tajkunima\u201d, ka\u017ee za RSE Almir Muhamedbegovi\u0107, stru\u010dnjak za energetiku koji godinama ukazuje na neodr\u017eivost takve prakse.<\/p>\n\n\n\n
Iako su poticaji tijekom godina smanjivani, mnoge elektrane i dalje ih primaju po starim, vi\u0161estruko vi\u0161im tarifama jer je zakon jam\u010dio nepromjenjivu cijenu 12 godina od po\u010detka rada elektrane.<\/p>\n\n\n\n
Bosna i Hercegovina 2013. se godine obvezala da \u0107e 40 posto ukupno potro\u0161ene struje do 2020. godine dolaziti iz obnovljivih izvora, usvajanjem EU direktive o promociji proizvodnje elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora te ulaskom u Europsku energetsku zajednicu.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da je energetska politika u nadle\u017enosti entiteta, Federacija BiH i Republika Srpska donijele su vlastite zakone i akcijske planove, uz Br\u010dko distrikt BiH kao posebnu administrativnu jedinicu.<\/p>\n\n\n\n
No, za razliku od zemalja EU-a ili susjedstva, BiH nije uvela kategoriju prosumer<\/em> (kupac s vlastitom proizvodnjom), gra\u0111ane koji sami instaliraju solarne panele na ku\u0107e ili zgrade, proizvode struju i prodaju vi\u0161ak, sve do izmjena zakona u Federaciji BiH 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n Umjesto toga, svim je potro\u0161a\u010dima nametnuta naknada za obnovljive izvore, koju preko svojih ra\u010duna za struju dulje od desetlje\u0107a upla\u0107uju \u201epovla\u0161tenim proizvo\u0111a\u010dima\u201d, kako se doslovno nazivaju u propisima.<\/p>\n\n\n\n Solarne su elektrane nicale \u201ekao gljive poslije ki\u0161e\u201d, a investitori su ve\u0107inom lokalni poduzetnici, ali i stranci.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u njima je obitelj regionalno poznatoga biv\u0161eg \u201egazde\u201d Dinama Zdravka Mami\u0107a, koji se uo\u010di presude u Hrvatskoj za izvla\u010denje oko 18 milijuna eura iz ovoga nogometnog kluba i izbjegavanje pla\u0107anja poreza sklonio u BiH, \u010dije dr\u017eavljanstvo ima te ga ona zbog toga ne mo\u017ee izru\u010diti.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da je zakon predvidio dvanaestogodi\u0161nji ugovor o otkupu struje s nepromjenjivom (tzv. zajam\u010denom) cijenom, pojedini vlasnici solarnih elektrana jo\u0161 uvijek svoju struju prodaju po cijenama iz vremena kada su elektrane pu\u0161tene u pogon, a koje su vi\u0161estruko ve\u0107e od tr\u017ei\u0161nih.<\/p>\n\n\n\n U Federaciji BiH posluju dva entitetska poduze\u0107a koja proizvode i distribuiraju struju, Elektroprivreda BiH (EP BiH) sa sjedi\u0161tem u Sarajevu i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EP HZHB) sa sjedi\u0161tem u Mostaru, uz Elektroprivredu Republike Srpske u drugom entitetu.<\/p>\n\n\n\n One su zakonski obvezne otkupiti svu struju od privatnih proizvo\u0111a\u010da koji dobiju rje\u0161enja za poticaje.<\/p>\n\n\n\n Zanimljivo je i da oko 76 posto naknada za obnovljive izvore energije koju pla\u0107aju svi potro\u0161a\u010di prikupi EP BiH, ali oko 77 posto poticaja zavr\u0161i kod proizvo\u0111a\u010da priklju\u010denih na mre\u017eu EP HZHB-a.<\/p>\n\n\n\n To prakti\u010dno zna\u010di da najve\u0107i dio novca upla\u0107enog u Sarajevu, Tuzli ili Zenici, gdje opskrbu obavlja EP BiH, odlazi proizvo\u0111a\u010dima u Hercegovini i dijelovima zapadne Bosne, gdje je izgra\u0111en najve\u0107i broj solarnih polja.<\/p>\n\n\n\n Elektroprivreda BiH u protekle je dvije godine uknji\u017eila gubitak ve\u0107i od 197,1 milijun eura zbog problema u vlastitoj proizvodnji.<\/p>\n\n\n\n Osim \u0161to privatni investitori imaju zajam\u010denu cijenu struje u 12-godi\u0161njem razdoblju, koja je vi\u0161estruko ve\u0107a od tr\u017ei\u0161ne, zakon je omogu\u0107io da jedan investitor mo\u017ee napraviti velik broj elektrana i za njih dobiti poticaje.<\/p>\n\n\n\n Neki od njih zauzeli su velik dio tzv. raspolo\u017eivih kvota i onemogu\u0107ili manjim potencijalnim investitorima dobivanje poticaja.<\/p>\n\n\n\n Privatnim je investitorima pogodovala i mogu\u0107nost cijepanja zemlji\u0161ta, odnosno dijeljenja projekata solarnih elektrana na manje.<\/p>\n\n\n\n Za solarne elektrane snage manje od jednog megavata (1000 kW) nisu potrebne energetska dozvola i studija utjecaja na okoli\u0161, koje se izdaju na entitetskoj razini i zahtijevaju temeljitije procedure.<\/p>\n\n\n\n Samo u okolici Mostara prijavljeno je 30 odvojenih solarnih elektrana od po 900 kW, ili sto kW manje od navedenoga limita, prema evidencijama o izdanim koncesijama.<\/p>\n\n\n\n Sve su u vlasni\u0161tvu iste tvrtke, poredane jedna uz drugu na istoj parceli, ali formalno s razli\u010ditim imenima: \u201eElektrana 1\u201d, \u201eElektrana 2\u201d… \u201eElektrana 30\u201d.<\/p>\n\n\n\n RSE je kontaktirao s trima tako \u201eiscjepkanim\u201d solarnim elektranama i nijedna nije odgovorila na pitanja o tome kako su u\u0161le u sustav poticaja.<\/p>\n\n\n\n U Federaciji BiH do kraja 2024. godine izgra\u0111eno je 940 objekata ukupne instalirane snage 87,5 MW. Jo\u0161 su 692 objekta u fazi izgradnje, \u010dija ukupna instalirana snaga iznosi 121 megavat, a lokalne zajednice koriste se svojim nadle\u017enostima i usvajaju nove prostorne planove za solarne projekte.<\/p>\n\n\n\n Primjerice, Grad Stolac u ju\u017enoj Hercegovini nacrtom je novog prostornog plana predvidio 1200 hektara za izgradnju solarnih elektrana ukupne snage oko 600 MW.<\/p>\n\n\n\n To je otprilike snaga slovensko-hrvatske Nuklearne elektrane u Kr\u0161kom.<\/p>\n\n\n\nKreativnost u tuma\u010denju propisa<\/strong><\/h2>\n\n\n\n