Od dolaska na \u010delnu poziciju HDZ-a Bosne i Hercegovine, na koju nikada nije smio zasjesti, jer je bio me\u0111u \u010duvarima Jugoslavije, Dragan \u010covi\u0107 ima zadatke koje je dobio od svojih nadre\u0111enih iz slu\u017ebi bezbednosti biv\u0161e Jugoslavije. Ne dopustiti stabilizaciju Bosne i Hercegovine i ja\u010danje institucija BiH je osnovni zadatak. Funkcionalnost Bosne i Hercegovine ugro\u017eava projekt Velike Srbije ili kako to danas nazivaju Srpskog sveta, \u0161to je jasno definirano Memorandumom 2 te popra\u0107eno instrukcijama politi\u010darima u Srbiji i Republici Srpskoj. Vi\u0161e ne postoji namjera uspostave Jugoslavije, jer je to jo\u0161 po procjenama Stane Dolanca 1987. godine bilo nemogu\u0107e i zato su uspostavljeni novi ciljevi izme\u0111u klju\u010dnih aktera bezbednosnih slu\u017ebi iz Hrvatske i Srbije i vrha Saveza Komunista. Taj cilj vi\u0161e nije o\u010duvanje ili obnova Jugoslavije ve\u0107 prije svega Velika Srbija i kontrola neovisne Hrvatske, koju nikako nisu mogli sprije\u010diti. Kadrovi bezbednosti iz Hrvatske svjesni su kako Velike Srbije bez raspada Bosne i Hercegovine nema. <\/p>\n\n\n\n
Nakon zavr\u0161etka rata klju\u010dno je bilo eliminirati iz sustava istinske domoljubne kadrove te instalirati kadrove odane slu\u017ebi i ciljevima. Nakon eliminacije nepodobnih instalirani su podobni i provjereni kadrovi koje predvodi Dragan \u010covi\u0107. Osnovni zadatak mu je naru\u0161iti odnose Hrvata i Bo\u0161njaka koji su od zavr\u0161nih operacija osloba\u0111anja teritorija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine bili u uzlaznoj putanji i zajedno s Dodikom destabilizirati Bosnu i Hercegovine. Dragan \u010covi\u0107 to uspje\u0161no radi ve\u0107 26 godina i to njegovo djelovanje je protiv Hrvatske i u kona\u010dnici protiv Hrvata Bosne i Hercegovine. \u010covi\u0107 je od 1999. godine vrlo utjecajan u HDZ-u. Ve\u0107 tada je krenuo okupljati njemu poznate, a UDBI lojalne kadrove biv\u0161eg sistema te graditi svoju, beogradsku mre\u017eu postavljanjem tih ljudi na najva\u017enije pozicije (Branko Kolobari\u0107, Vinko Duman\u010di\u0107, An\u0111elko Hrgi\u0107, Mijo Kre\u0161i\u0107, Bari\u0161a \u010colak, Borjana Kri\u0161to i drugi). Pokazao je tako\u0111er vrhunsko politi\u010dko umije\u0107e korumpiraju\u0107i veliki broj ljudi oko sebe koriste\u0107i resurse dr\u017eave Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te ih na taj na\u010din \u010dvrsto vezao za sebe. <\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, za \u0161iroke narodne mase to nije bilo dovoljno, a kada bi korumpirao cijelo glasa\u010dko tijelo ne bi njemu i njegovim suradnicima ostalo dovoljno. Trebalo je ne\u0161to dovoljno mo\u0107no da la\u017eno uvjeri i prevari cijeli hrvatski narod kako je on jedini me\u0111u hrvatskim politi\u010dkim liderima borac za prava Hrvata u BiH te mu na taj na\u010din trajno osigurati potporu manipuliranog glasa\u010dkog tijela. Taj mo\u0107ni instrument prona\u0111en je u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, konkretno u izboru \u010dlanova Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine. Nitko razuman ne dovodi u pitanje okolnosti u kojima Srbi iz Republike Srpske biraju svog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH, Bo\u0161njaci u Federaciji svog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH i da je jedino pravedno da se omogu\u0107i i Hrvatima birati svog \u010dlana Predsjedni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Na prvim izborima 1996. godine Bo\u0161njaci su glasovali samo za bo\u0161nja\u010dkog \u010dlana Predsjedni\u0161tva, ukupno 966.267 glasova, od \u010dega 730.592 glasova za Aliju Izetbegovi\u0107a, a za ostale kandidate ukupno 235.592. Za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva izabran je Kre\u0161imir Zubak koji je od ukupnih 425.556 glasova osvojio 330.447 glasova, a preostali kandidati ostatak od kojih Ivo Kom\u0161i\u0107 najvi\u0161e 37.684 glasa.<\/p>\n\n\n\n
Na izborima 1998. godine Hrvati su imali dva dominantna kandidata Kre\u0161imira Zubaka i Antu Jelavi\u0107a. Za Hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH ukupno va\u017ee\u0107ih 358.006 glasova. Izabran je Ante Jelavi\u0107 sa 189.438 glasova, a Kre\u0161imir Zubak kao kandidat NHI osvojio je 40.880 glasova. Po prvi puta SDP kandidira svog kandidata, Jozu Kri\u017eanovi\u0107a, za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva koji osvaja 113.961 glas, koliko je bilo ukupno glasa\u010dko tijelo SDP-a u BiH. Na nagovor svojih suradnika, ponajvi\u0161e Dragana \u010covi\u0107a, Ante Jelavi\u0107 pokre\u0107e projekt Hrvatske Samouprave 2000. godine te zbog toga biva smijenjen intervencijom visokog Predstavnika Wolfganga Petricha. Za \u010dlana Predsjedni\u0161tva u Parlamentarnoj proceduri kroz Dom naroda Parlamenta BiH nametnut je Jozo Kri\u017eanovi\u0107, iako je imao samo dva od pet hrvatskih glasova u Domu naroda. HDZ je prosvjedovao tvrde\u0107i kako je Jozo Kri\u017eanovi\u0107 nametnut mimo ve\u0107inske volje hrvatskog naroda, unato\u010d \u010dinjenici da je upravo on na izborima za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva osvojio 113.961 glas.<\/p>\n\n\n\n
Na izborima 2002. godine po prvi puta izabran je Dragan \u010covi\u0107. Ukupan broj hrvatskih bira\u010da 185.629 gdje je Dragan \u010covi\u0107 osvojio 114.606 glasova, a ostali kandidati ostatak od \u010dega kandidat Mladen Ivankovi\u0107 najvi\u0161e, to\u010dnije 31.535. \u010covi\u0107a tada ne zabrinjava mala, to\u010dnije prepolovljena izlaznost hrvatskog bira\u010dkog tijela. Nakon strelovitog uspona u strana\u010dkoj strukturi HDZ-a, iako je \u010dlan HDZ-a postao tek 1996. godine \u010covi\u0107 kona\u010dno u potpunosti preuzima kontrolu nad HDZ-om. Taj uspon nakon smjene Ante Jelavi\u0107a omogu\u0107ili su mu kadrovi \u201ebezbednosnih\u201c struktura unutar HDZ-a BiH i Republike Hrvatske. Karakteristika ovih izbora je da SDP nije imao kandidata za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva s jasnom namjerom da omogu\u0107i pobjedu Draganu \u010covi\u0107u i time oja\u010da njegovu poziciju, ve\u0107 su Aliju Behmena kandidirali za bo\u0161nja\u010dkog \u010dlana Predsjedni\u0161tva, iako su znali da Behmen ne\u0107e pobijediti. Ovim postupkom Zlatko Lagumd\u017eija je oslabio utjecaj Tuzlanskog\u00a0 lobija u SDP-u i pomogao Draganu \u010covi\u0107u u preuzimanju HDZ-a od utemeljitelja i istinskih domoljuba. <\/p>\n\n\n\n
Kao \u010dlan Predsjedni\u0161tva Dragan \u010covi\u0107 postaje i predsjednik HDZ-a BiH te kreira politiku koja zapo\u010dinje realizaciju njegove zada\u0107e sadr\u017eane u Memorandumu 2 SANU-a, a to je razgradnja institucija Bosne i Hercegovine. U tu svrhu zapo\u010deo je opse\u017ene kriminogeno-financijske operacije s ciljem osiguravanja financija potrebnih za u\u010dvr\u0161\u0107enje na vlasti. Nakon podizanja optu\u017enice od strane tu\u017eiteljstva BiH u aferi \u201ePrelevmani\u201c s Mesnom industrijom Lijanovi\u0107i, visoki predstavnik Pady Ashdown smjenjuje Dragana \u0106ovi\u0107a, ali i po prvi puta ne izri\u010de trajnu zabranu politi\u010dkog djelovanja, \u0161to je vrlo indikativno. U slu\u010daju Ante Jelavi\u0107a takva opcija nije postojala. Opet se u Parlamentu BiH bira hrvatski \u010dlan Predsjedni\u0161tva do narednih izbora. Dom naroda Parlamenta BiH izabire Ivu Miru Jovi\u0107a, suradnika UDBE\/SDB-a, sa samo jednim hrvatskim glasom, glasom Ive Mire Jovi\u0107a, a Martin Ragu\u017e unato\u010d \u010dinjenici da ima 4 od 5 hrvatskih glasova u Domu naroda gubi izbore za privremenog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH uz napomenu kako je svih 5 bo\u0161nja\u010dkih izaslanika u Domu Naroda BiH glasovalo za Ivu Miru Jovi\u0107a. To nikada nije zasmetalo HDZ-u BiH, da ima \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH koji je izabran samo svojim glasom i glasom 5 Bo\u0161njaka u Domu naroda. To je bio dogovor Dragana \u010covi\u0107a sa SDA i SDP i nalog iz Beograda Bo\u0161njacima preko struktura KOS-a.<\/p>\n\n\n\n
Nakon intervencija iz vrha slu\u017ebi zahvaljuju\u0107i operaciji uni\u0161tavanja dokaza nakon nepravomo\u0107ne osu\u0111uju\u0107e presude Draganu \u010covi\u0107u u Tu\u017eiteljstvu BiH nestaju klju\u010dni dokazi u predmetu protiv Dragana \u010covi\u0107a. Drugostupanjskom presudom biva oslobo\u0111en optu\u017ebi i dopu\u0161ta mu se povratak u politiku. S obzirom na odnose London \u2013 Beograd, nije te\u0161ko zaklju\u010diti tko je uvjerio britansku politiku da je Dragan \u010covi\u0107 nezamjenjiv igra\u010d za realizaciju projekta protiv Hrvata Bosne i Hercegovine\u00a0 i Hrvatske. Izbor \u010dlana Predsjedni\u0161tva, Hrvata iz F BiH postaje instrument o\u010duvanja vlasti u rukama kadrova biv\u0161eg \u201ebezbedonosnog sistema\u201c od izbora 2006. godine. HDZ BiH nije imao boljeg kandidata od Ive Mire Jovi\u0107a pa on postaje kandidat HDZ-a BiH, kao biv\u0161i suradnik SDB-a. <\/p>\n\n\n\n
Neizbor Martina Ragu\u017ea za privremenog \u010dlana Predsjedni\u0161tva, nakon smjene Dragana \u010covi\u0107a, rezultirao je raskolom u HDZ-u i nastao je HDZ 1990 \u010diji kandidat na izborima je bio Bo\u017eo Ljubi\u0107. Da bi osigurali pobjedu Ive Mire Jovi\u0107a kandidiraju se jo\u0161 Mladen Ivankovi\u0107, partner Dragana \u010covi\u0107a u aferi \u201ePrelevmani\u201c, i dr. Zvonko Juri\u0161i\u0107 iz HSP-a BiH tada\u0161nji predsjednik HSP BiH i jo\u0161 jedan Predsjednik HSP-a Zdravko Hrsti\u0107 suradnik UDBA\/SDB-a poznat iz knjige \u010duvari Jugoslavije. Unato\u010d tome ankete pokazuju veliku prednost Bo\u017ee Ljubi\u0107a pred Ivom Mirom Jovi\u0107em. Prednost je bila tolika da nije postojala sigurnost eliminiranja Bo\u017ee Ljubi\u0107a izbornim in\u017eenjeringom i vrh bezbedonosnih struktura u Beogradu donosi odluku o uvo\u0111enju kandidata SDP-a BiH \u017deljka Kom\u0161i\u0107a kao mehanizam spa\u0161avanja Dragana \u010covi\u0107a na najva\u017enijoj politi\u010dkoj poziciji me\u0111u Hrvatima BiH. Vrlo bitna i znakovita je \u010dinjenica kako je kandidatura \u017deljka Kom\u0161i\u0107a uslijedila nakon \u0161to je isti proveo 4 godine u Beogradu kao veleposlanik Bosne i Hercegovine od 2002-2006. godine.<\/p>\n\n\n\n
Na izborima za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva 2006. godine po prvi puta pobje\u0111uje \u017deljko Kom\u0161i\u0107, kao kandidat SDP-a i to dominantno glasovima Bo\u0161njaka, ali i dalje najve\u0107im dijelom glasa\u010dkog tijela SDP-a. Ukupan broj glasova za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva 293.383, gotovo 100.000 glasova vi\u0161e nego prethodni izbori, od \u010dega \u017deljko Kom\u0161i\u0107 116.062 glasa, Ivo Miro Jovi\u0107 76.681 glas, a Bo\u017eo Ljubi\u0107 53.325 glasova. Ta odluka pokazala se klju\u010dnom zbog reakcije hrvatskog naroda koji nikako nije prihva\u0107ao \u017deljka Kom\u0161i\u0107a kao svog predstavnika u Predsjedni\u0161tvu BiH. \u010covi\u0107 i HDZ ovaj izbor Kom\u0161i\u0107a koriste za uni\u0161tenje HDZ-a 1990 optu\u017ebama za izdaju hrvatskih nacionalnih interesa, kao i svih koji ne podr\u017ee HDZ-ovog kandidata za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH.<\/p>\n\n\n\n
U me\u0111uvremenu Dragan \u010covi\u0107 ja\u010da svoje veze sa Miloradom Dodikom i sve u\u010dinkovitije provodi velikosrpsku politiku u Bosni i Hercegovini, \u010dime dodatno iritira ve\u0107inu Bo\u0161njaka u BiH te zbog toga raste antagonizam u Federaciji BiH izme\u0111u Bo\u0161njaka i Hrvata. Republika Srpska u tom razdoblju nestaje iz fokusa me\u0111unarodnih \u010dimbenika kao problem, a problem u napretku Bosne i Hercegovine postaje Federacija BiH, odnosno hrvatska politika u BiH, \u0161to u zna\u010dajnoj mjeri pogoduje Republici Srpskoj i projektu Velike Srbije. Milorad Dodik svojim izjavama potpore Hrvatima za izbor \u010dlana Predsjedni\u0161tva i tre\u0107em entitetu postaje sve prihvatljiviji Hrvatima unato\u010d tome \u0161to za Hrvatski entitet nije spreman ustupiti mjesta u Bosanskoj Posavini koja su u sastavu Republike Srpske, a u kojoj su Hrvati do 1992. godine bili u ve\u0107ini.<\/p>\n\n\n\n
Na izborima 2010. godine za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH opet je \u017deljko Kom\u0161i\u0107 kandidat ispred SDP-a. Borjana Kri\u0161to je HDZ-ov kandidat, jer je Dragan \u010covi\u0107 sudionik plana novog mandata \u017deljka Kom\u0161i\u0107a, \u0161to \u0107e omogu\u0107iti potpuno uni\u0161tenje opozicije unutar hrvatskog korpusa u Bosni i Hercegovini. Borjana Kri\u0161to je kolateralna \u017ertva, jer \u010covi\u0107 ne \u017eeli biti upam\u0107en kao gubitnik. Od ovog izbornog ciklusa i SIP BiH postaje dio ove velike igre pa po prvi puta vi\u0161e u prikazu rezultata ne razdvaja glasove za Bo\u0161nja\u010dkog i Hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH, jer bi postalo potpuno razvidno da ima vi\u0161e glasa\u010da za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva nego \u0161to ima registriranih bira\u010da Hrvata. \u017deljko Kom\u0161i\u0107 dobiva 337.065 glasova, Borjana Kri\u0161to 109.758 glasova, Martin Ragu\u017e 60.266 glasova, Jerko Ivankovi\u0107 45.397 glasova, Pero Gali\u0107 1.581 glas, Mile Kutle 1.069 glasova i Ferdo Gali\u0107 975 glasova, \u0161to Ukupno iznosi 556.111 va\u017ee\u0107ih glasova. To je vi\u0161e va\u017ee\u0107ih glasova za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH od va\u017ee\u0107ih glasova za bo\u0161nja\u010dkog \u010dlana, \u010diji zbroj va\u017ee\u0107ih glasova iznosi 467.039 glasova, ali i od ukupne populacije Hrvata u BiH 2010. godine.<\/p>\n\n\n\n
Na narednim op\u0107im izborima za \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH kandidira se i pobje\u0111uje Dragan \u010covi\u0107. \u017deljko Kom\u0161i\u0107 se zbog ograni\u010denja u Izbornom zakonu nije mogao kandidirati. Dragan \u010covi\u0107 osvaja 128.053 glasova, Martin Ragu\u017e 94.695, \u017divko Budimir 15.368 glasova i Anto Popovi\u0107 kao kandidat DF-a \u017deljka Kom\u0161i\u0107a tek 7179 glasova. Ukupan broj glasova za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva je 245.297 glasova, \u0161to je za 310.814 glasova manje glasova za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva nego na prethodnim izborima uz napomenu kako je 310.000 Bo\u0161njaka glasovalo za \u017deljka Kom\u0161i\u0107a 2010. godine. Dragan \u010covi\u0107 pobijedio je Martina Ragu\u017ea glasovima Srba u Federaciji BiH kojih je za njega glasovalo vi\u0161e od 20.000. Ova \u010dinjenica razobli\u010dava najve\u0107i spin Dragana \u010covi\u0107a kako je samo kandidat HDZ-a legitiman predstavnik Hrvata BiH. Na ovim izborima ukupan zbroj glasova za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva zna\u010dajno ne odstupa od ukupnog broj glasova za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva na izborima 1998., 2002., 2004. i 2006. godine.<\/p>\n\n\n\n
Nakon tih izbora izostaje obe\u0107ana intenzivna aktivnost HDZ-a BiH na promjeni Izbornog zakona BiH za izbor \u010dlanova Predsjedni\u0161tva BiH. Opozicija unutar Hrvatskog korpusa u BiH potpuno je uni\u0161tena i potpuno je otvoren put Draganu \u010covi\u0107u u provedbi zadanih mu ciljeva. O\u010dekivano \u010covi\u0107 ne rje\u0161ava najva\u017enija pitanja za Hrvate u BiH, jer bi to stabiliziralo odnose Izme\u0111u Bo\u0161njaka i Hrvata u Federaciji BiH, a time i cijeloj Bosni i Hercegovini, ve\u0107 kontinuirano u\u010dvr\u0161\u0107uje savez s Dodikom i uni\u0161tava resurse na dominantno hrvatskim prostorima u BiH, \u0161to rezultira iseljavanjem Hrvata iz BiH i slabljenjem njihove politi\u010dke pozicije. Kona\u010dni cilj je dekonstituiranje prava Hrvata u BiH i nestanak Hrvata u Bosni.<\/p>\n\n\n\n