\u0160est radnika, predvo\u0111enih biv\u0161im sindikalnim vo\u0111om Romeom Biok\u0161i\u0107em, polo\u017eilo je 10. srpnja 2020. godine vijenac i zapalilo svije\u0107u podno spomenika Aluminija u Mostaru, obilje\u017eavaju\u0107i prvu godi\u0161njicu prestanka rada ove tvornice.<\/p>\n\n\n\n
Ove godine ne\u0107e se okupljati.<\/p>\n\n\n\n
Ka\u017eu da su se pomirili s tim da vi\u0161e nikada ne\u0107e u\u0107i u krug nekada\u0161njeg industrijskog giganta.<\/p>\n\n\n\n
“Neki od nas uspjeli su prona\u0107i drugi posao u Hercegovini. Stotine njih nisu i danas su rasuti po svijetu, od Hrvatske do Irske. Znam da danas tamo u Aluminiju netko ne\u0161to radi, ali ne znam ni tko ni \u0161to rade. Da budem iskren, ni ne zanima me”, ka\u017ee Biok\u0161i\u0107 za Radio Slobodna Europa<\/strong> (RSE).<\/p>\n\n\n\n Oko 900 ljudi radilo je u pogonima koje su 1992. godine uni\u0161tile granate Jugoslavenske narodne armije i Vojske Republike Srpske. Od ponovnog pokretanja proizvodnje 1997. godine do novog ga\u0161enja prije sedam godina, poduze\u0107e je izvezlo aluminijske trupce vrijedne milijarde eura i bilo najve\u0107i izvoznik iz Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n Od simbola poslijeratne industrijske obnove ostali su dugovi od oko 331 milijun eura, ve\u0107inom prema dobavlja\u010dima elektri\u010dne energije. Dijelovi tvornice godinu su dana kasnije za desetak tisu\u0107a eura mjese\u010dno dani u zakup privatnoj kompaniji registriranoj u Panami.<\/p>\n\n\n\n \u0160est godina nakon toga Posebni odjel za suzbijanje korupcije i kriminala Tu\u017eiteljstva Federacije Bosne i Hercegovine (POSKOK) preuzeo je 17. travnja 2026. godine od Tu\u017eiteljstva Hercegova\u010dko-neretvanske \u017eupanije (HN\u017d) predmet koji se odnosi na prijavljene nepravilnosti u poslovanju Aluminija d.d. Mostar.<\/p>\n\n\n\n “Predmet se odnosi na okolnosti poslovanja ovog poduze\u0107a prije ga\u0161enja proizvodnje”, naveli su iz POSKOK-a za RSE. Iz ovog nedavno formiranog posebnog odjela naveli su i da federalni tu\u017eitelj “trenuta\u010dno analizira spis” s dokazima i svjedo\u010denjima koje je godinama prikupljalo lokalno tu\u017eiteljstvo.<\/p>\n\n\n\n Biok\u0161i\u0107 tvrdi da su radnici, sindikati, mali dioni\u010dari i dio \u010dlanova Nadzornog odbora godinama podnosili kaznene prijave, ali bez rezultata.<\/p>\n\n\n\n “Pretpostavljam da je problem bio u Tu\u017eiteljstvu. Koji su bili razlozi, politi\u010dki ili neki drugi, ja zaista ne znam. Znam samo da do danas nitko nije odgovarao”, rekao je Biok\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prvi poslijeratni direktor Aluminija Mijo Brajkovi\u0107 napustio je kompaniju 2009. godine, u vrijeme kada je poslovala pozitivno, a danas u mirovini \u017eivi u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n Samir Ani\u0107, biv\u0161i radnik koji je \u010dlan Nadzornog odbora ispred malih dioni\u010dara, za RSE tvrdi da je vidio sva izvje\u0161\u0107a Financijske policije Federacije BiH, koja je kasnije utvrdila da je Brajkovi\u0107 kroz nagrade, otpremnine i rade\u0107i nakon umirovljenja kao konzultant primio vi\u0161e od 350.000 eura te da je pod povoljnim uvjetima stekao stanove u Mostaru i Zagrebu koji su bili u vlasni\u0161tvu dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n To je i sam Brajkovi\u0107 kasnije u otvorenom pismu potvrdio.<\/p>\n\n\n\n Tu\u017eiteljstvo Hercegova\u010dko-neretvanske \u017eupanije obustavilo je 2021. godine istragu pokrenutu protiv Brajkovi\u0107a zbog sumnji na zlouporabu polo\u017eaja i nesavjestan rad u slu\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n Nakon Brajkovi\u0107eva odlaska, u idu\u0107ih deset godina u upravama i nadzornim odborima smijenilo se oko 40 ljudi, dok su se gubici, prema financijskim izvje\u0161\u0107ima, pove\u0107avali za oko 20 milijuna eura godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n Brajkovi\u0107a je na mjestu prvog \u010dovjeka Aluminija privremeno zamijenio Ivo Lasi\u0107, a potom Ivo Bradvica, kada su i krenuli ozbiljni problemi za kompaniju. Pad cijena aluminija na svjetskim tr\u017ei\u0161tima, rast cijena elektri\u010dne energije i skuplja sirovina dodatno su pogor\u0161ali poslovanje.<\/p>\n\n\n\n Prema financijskim izvje\u0161\u0107ima i nalazima Financijske policije, kompanija je sirovine i energente \u010desto nabavljala preko posrednika, dok je aluminij kao kona\u010dni proizvod prodavala putem drugih posredni\u010dkih tvrtki koje su na tome zara\u0111ivale.<\/p>\n\n\n\n Vlada Federacije BiH odbijala je dugoro\u010dno subvencionirati cijenu struje zbog nerije\u0161enih vlasni\u010dkih sporova koji su kona\u010dno okon\u010dani 2013. godine.<\/p>\n\n\n\n Aluminij je ostao bez stabilnog modela opskrbe elektri\u010dnom energijom iz Hrvatske elektroprivrede, koji se ranije oslanjao na suradnju sa \u0161ibenskim TLM-om. Taj je aran\u017eman bio predmet istrage hrvatskih tijela koja je 2018. godine obustavljena.<\/p>\n\n\n\n “Aluminij je prodavan privatnim kompanijama ispod cijene. Imali ste ‘\u0161umu’ aluminijskih trupaca oko \u0160irokog Brijega koji su prodavani ispod cijene. I to se sve znalo, a nitko nije ka\u017enjen”, ka\u017ee Ani\u0107.<\/p>\n\n\n\n Tvrdi i da su “bagerima i novcem Aluminija pojedincima izgra\u0111ene ku\u0107e, vinarije te kupovani stanovi po Hercegovini i Hrvatskoj” i da su sve to prijavljivali tu\u017eiteljstvu u Mostaru.<\/p>\n\n\n\n “Saslu\u0161avali su me i u Mostaru, i\u0161li smo kao sindikat i u SIPA-u gdje su nam rekli da oni nisu za to nadle\u017eni. Meni su 2015. godine zbog toga zapalili automobil koji sam tek kupio na kredit. Zna se tko je naredio to miniranje i tko je to uradio, ali ni to nije procesuirano”, dodaje Ani\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kada je proizvodnja zaustavljena 10. srpnja 2019. godine zbog dugova za struju, obveze dru\u0161tva ve\u0107 su prema\u0161ivale vrijednost kapitala. Financijska policija kasnije je utvrdila da je dan uo\u010di ga\u0161enja elektrolize uprava isplatila oko 275.000 eura biv\u0161im direktorima na temelju sudskih presuda.<\/p>\n\n\n\n Najve\u0107i pojedina\u010dni iznos, oko 153.000 eura, ispla\u0107en je biv\u0161em generalnom direktoru Ivi Bradvici.<\/p>\n\n\n\n Osim obustavljene istrage protiv Brajkovi\u0107a, jedan od rijetkih postupaka koji je dobio sudski epilog odnosio se na Bradvicu, koji je u sije\u010dnju 2023. godine pravomo\u0107no oslobo\u0111en optu\u017ebi za nesavjestan rad u slu\u017ebi, odnosno da je omogu\u0107io prodaju imovine biv\u0161e Aluminijeve tvornice Glinica po pet puta ni\u017eoj cijeni. Godinu dana kasnije Ivo Bradvica je preminuo.<\/p>\n\n\n\n Od 2013. godine na \u010delu kompanije smjenjivalo se \u0161est generalnih direktora i deseci ni\u017eih menad\u017eera i \u010dlanova odbora. Svi su bili imenovani sa zadatkom konsolidacije kompanije: Vjekoslav Domljan (studeni 2013. \u2013 velja\u010da 2014.), \u017deljko Kordi\u0107 (dva mjeseca), Nikica Ljubi\u0107 (do rujna 2014.), Ru\u017eica Udovi\u010di\u0107 (v.d. do kolovoza 2016.), Mario Gad\u017ei\u0107 (rujan 2016. \u2013 lipanj 2018.) te Dra\u017een Pand\u017ea (do velja\u010de 2020.), u \u010dijem je mandatu uga\u0161ena elektroliza.<\/p>\n\n\n\n RSE nije uspio stupiti u kontakt ni s jednim od biv\u0161ih generalnih direktora.<\/p>\n\n\n\n Nakon ga\u0161enja elektrolize za generalne direktore imenovani su Ante Rezi\u0107 te Danijel Bukovac, koji danas upravlja preostalom imovinom i nekretninama. Bukovac nije odgovorio na upit poslan na slu\u017ebenu e-mail adresu, a odgovori su izostali i iz nadle\u017enog Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH.<\/p>\n\n\n\n Dok dio nekada\u0161njih proizvodnih kapaciteta posluje kroz privatnu kompaniju, izvorni Aluminij d.d. Mostar ostao je optere\u0107en dugovima koji se mjere stotinama milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i radnici posjeduju po 44 posto dionica, dok Republika Hrvatska ima 12 posto udjela. Vlada je proglasila Aluminij kompanijom u procesu financijske konsolidacije, a rok za zavr\u0161etak postupka produljen je do kraja 2027. godine.<\/p>\n\n\n\n To podrazumijeva da nije progla\u0161en ste\u010daj i da su potra\u017eivanja vjerovnika trenuta\u010dno zamrznuta, dok je u kompaniji, prema slu\u017ebenim podacima, ostalo 19 zaposlenih u administraciji, a tvrtka posluje preko posebnog ra\u010duna za\u0161ti\u0107enog od prisilne naplate.<\/p>\n\n\n\n Tijekom 2023. godine Aluminij je dobio oko 150.000 eura iz prora\u010duna za povezivanje radnog sta\u017ea radnika. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije priop\u0107ilo je da je dru\u0161tvo u prethodne tri godine primilo vi\u0161e od 1,7 milijuna maraka (oko 850.000 eura) dr\u017eavne potpore.<\/p>\n\n\n\n Udruga malih dioni\u010dara Aluminija (DIAL), koja okuplja dio radnika i manjinske vlasnike, godinama upozorava na netransparentno upravljanje dru\u0161tvom nakon ga\u0161enja proizvodnje. Tvrde da Vlada Federacije BiH vi\u0161e od \u0161est godina nije usvojila financijska izvje\u0161\u0107a i zavr\u0161ne ra\u010dune te da je zadr\u017ean isti ili sli\u010dan sastav Nadzornog odbora pod kojim su nastali vi\u0161emilijunski dugovi.<\/p>\n\n\n\n Navode i da su svi ra\u010duni blokirani, da je imovina pod hipotekom te da od 2019. godine nije provedena potpuna inventura imovine, a dug se pove\u0107ao za dodatnih 35 milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n “Suprotno zakonu, nisu pokrenuti stegovni i kazneni postupci niti su podnesene tu\u017ebe za nenaplativa potra\u017eivanja, a tolerirane su neto\u010dne bilance, nenamjensko kori\u0161tenje i uni\u0161tavanje imovine”, isti\u010du iz ove udruge.<\/p>\n\n\n\n Dok pravosudne institucije, uklju\u010duju\u0107i POSKOK, poku\u0161avaju razjasniti okolnosti ga\u0161enja Aluminija, dio nekada\u0161nje tvornice ve\u0107 \u0161est godina posluje u privatnom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n Godinu dana nakon obustave proizvodnje, dio infrastrukture iznajmljen je za oko 30.000 eura mjese\u010dno kompaniji Aluminij Industries, koja posluje u okviru grupacije M. T. Abraham Group, registrirane u poreznoj oazi Panami. Iako su prvotno najavljivani kineski partneri, klju\u010dni investitor postao je izraelski poduzetnik Amir Gross Kabiri.<\/p>\n\n\n\n Prema dostupnim revizorskim izvje\u0161\u0107ima, dioni\u010dari od najma nemaju znatniju financijsku korist. Zakupnina je u prvim godinama iznosila oko 35.000 eura mjese\u010dno, zatim oko 45.000 eura, a u idu\u0107em razdoblju predvi\u0111eno je oko 60.000 eura mjese\u010dno. Ukupna vrijednost zakupa u 15 godina procjenjuje se na oko 9,3 milijuna eura, a privatna kompanija dobila je i pravo kori\u0161tenja prepoznatljivog brenda Aluminij.<\/p>\n\n\n\n Aluminij Industrija Mostar danas upravlja dijelom ljevaoni\u010dkih kapaciteta koji se bave preradom uvezenog aluminija i recikliranjem, \u0161to zahtijeva znatno manju potro\u0161nju energije od one potrebne za prija\u0161nju elektrolizu.<\/p>\n\n\n\n Prema podacima Financijsko-informati\u010dke agencije BiH i CompanyWalla, kompanija je od 2020. do 2024. godine ostvarila dobit od oko 43,6 milijuna eura i zapo\u0161ljavala oko 300 radnika. Ukupni prihodi M. T. Abraham Group nisu javno dostupni jer je sjedi\u0161te u Panami.<\/p>\n\n\n\n U travnju ove godine austrijska tvrtka Hammerer Aluminium Industries postala je suvlasnik Aluminij Industrije. Obje kompanije profiliraju se kao proizvo\u0111a\u010di aluminija za tr\u017ei\u0161te Europske unije, koja planira potpuno zabraniti uvoz ruskog aluminija. Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da su uvoz i izvoz aluminijskih proizvoda u godinama nakon ga\u0161enja mostarske elektrolize bili i do \u010detiri puta ve\u0107i. Formalno najve\u0107i dio uvoza dolazi iz \u0160vicarske, iako se fizi\u010dki aluminij \u010desto nabavlja s Bliskog istoka, iz Indije i Afrike.<\/p>\n\n\n\nGdje su nestale stotine milijuna eura?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Ga\u0161enje proizvodnje i posljednje isplate<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Stanje duga i proces konsolidacije<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\u0160to se danas doga\u0111a s Aluminijem?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n