Usprkos velikom pritisku s najvi\u0161ih razina iz Europske komisije, iz nekih velikih dr\u017eava \u010dlanica i iz ureda Predsjednika Europskog vije\u0107a Antonia Coste, Srbiji ostaje blokiran put prema EU. Na sastanku stalnih predstavnika u srijedu u Bruxellesu najmanje devet dr\u017eava \u010dlanica se kategori\u010dki izjasnilo protiv otvaranja klastera 3 sa Srbijom. Otvaranje poglavlja iz tog klastera je na \u010dekanju skoro pet godina. Dakle, vi\u0161e od \u010detiri i pol godine Srbija nije otvorila ni jedno jedino poglavlje, pa su je na putu prema EU pretekle, osim Crne Gore, i Albanija koja je otvorila sva poglavlja.<\/p>\n\n\n\n
Kako saznaje Jutarnji list iz diplomatskih izvora, protiv su bile Nizozemska, Belgija, Finska, \u0160vedska, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Litva i Luksemburg. \u201eNa\u010delno\u201c protiv su bile i Danska i Latvija.<\/p>\n\n\n\n
Nakon rasprave zaklju\u010deno je da ne postoji konsenzus me\u0111u zemljama \u010dlanicama te da se ova poglavlja sa Srbijom ne\u0107e otvoriti do daljnjega. Za odluke u procesu pro\u0161irenja potrebna je suglasnost svih \u010dlanica i, kako je tako veliki broj protiv, i toliko kategori\u010dki, te\u0161ko da \u0107e ovo pitanje ponovno biti na dnevnom redu ovoga mjeseca.<\/p>\n\n\n\n
Ova odbijenica Vije\u0107a te\u017eak je poraz i za Europsku komisiju koja je pripremila prepozitivnu ocjenu reformi u Srbiji, \u0161to je iritiralo neke zemlje \u010dlanice.<\/p>\n\n\n\n
Europska komisija je, u poku\u0161aju pomo\u0107i Aleksandru Vu\u010di\u0107u, pripremila izrazito pozitivnu ocjenu o ispunjavanju uvjeta od strane Srbije za otvaranje poglavlja iz ovog klastera. U tom izvje\u0161\u0107u, u koji je imao uvid i Jutarnji list, \u010dak se navodi u nekim pitanjima da je Srbija napravila i vi\u0161e nego na \u0161to se obvezala.<\/p>\n\n\n\n
Ova ocjena Europske komisije, uz ogradu da se radi isklju\u010divo o pitanjima u kojima je Srbija nazadovala i gdje je zatra\u017een napredak, u suprotnosti je s onime \u0161to je nedavno dolazilo u dokumentima Komisije, ali i od nekih skepti\u010dnih dr\u017eava \u010dlanica.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to je najvi\u0161e iritiralo neke zemlje \u010dlanice jest na\u010din na koji Europska komisija predstavlja \u201epobolj\u0161anje\u201c uskla\u0111ivanja Srbije sa stavovima EU u vanjskoj politici. \u201eS 3. srpnja 2026. razina usugla\u0161avanja Srbije sa stavovima EU oko Zajedni\u010dke vanjske i sigurnosne politike iznosi 63 posto, i vidljivo je pobolj\u0161anje s 46 posto u 2022., kada je bila rekordno niska\u201c, ka\u017ee se u \u201einformacijskom papiru\u201c Europske komisije. Ovakva sugestivna ocjena Komisije nekim je zemljama problemati\u010dna jer su sve druge zemlje regije 100 posto uskla\u0111ene s EU oko vanjske politike, a Komisija i Predsjednik Europskog vije\u0107a se za njih uop\u0107e ne zala\u017eu, pogotovo ne koliko za Srbiju. S druge strane, ovo \u201euskla\u0111ivanje\u201c ne odnosi se na ono najbitnije, na sankcije protiv Rusije i Bjelorusije.<\/p>\n\n\n\n
Dr\u017eave \u010dlanice koje su bile protiv otvaranja poglavlja sa Srbijom, prema diplomatskim izvorima, kao glavne su razloge spominjale probleme s vladavinom prava, suradnju s Rusijom, pritiske na medije i op\u0107enito odnos Srbije prema EU.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od Europske komisije, koja po svaku cijenu \u017eeli pomo\u0107i vlastima u Srbiji, prema toj je zemlji izuzetno kriti\u010dan Europski parlament. To je potvr\u0111eno i u rezoluciji izglasanoj u srijedu na plenarnoj sjednici. Tekst rezolucije pripremio je SDP-ov zastupnik iz Hrvatske Tonino Picula, koji je izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju. To je izvje\u0161\u0107e usvojeno s 468 glasova za, 116 protiv, a 79 zastupnika ostalo je suzdr\u017eano.<\/p>\n\n\n\n
-Dok vlasti u Srbiji i dalje predstavljaju \u010dlanstvo u EU kao svoj strate\u0161ki cilj, postupci njezina politi\u010dkog vodstva \u010desto to ne potvr\u0111uju. Napredak Srbije u ostvarivanju reformi va\u017enima za napredak prema \u010dlanstvu u EU zna\u010dajno se usporio. U nekoliko klju\u010dnih podru\u010dja, posebno u vladavini prava, do\u0161lo je i do nazadovanja – rekao je Picula.<\/p>\n\n\n\n
I Parlament se protivi otvaranju klastera 3, a tra\u017ei \u010dak i zamrzavanje sredstava EU za Srbiju.<\/p>\n\n\n\n
Iako su Europski parlament i Europska komisija razli\u010dite institucije EU, svaka sa svojom posebnom ulogom, ipak je neugodno kada postoje tako opre\u010dni stavovi oko temeljnih pitanja u odnosima prema Srbiji. Dok je Europski parlament izuzetno kriti\u010dan, strukture u Komisiji koje se bave pro\u0161irenjem favoriziraju Srbiju i poku\u0161avaju progurati otvaranje pregovara\u010dkih poglavlja zanemariv\u0161i realno stanje na terenu u toj zemlji sa statusom kandidata. To su prepoznale mnoge zemlje \u010dlanice koje ne \u017eele popustiti, pa su u srijedu odbacile preporuku Komisije za otvaranje klastera 3 sa Srbijom.<\/p>\n\n\n\n