Dok se ve\u0107 vodi bitka i o\u0161tre koplja za napad na novi \u010detverogodi\u0161nji mandat i \u201ecrkavicu\u201d od nekih 6.000 do 6.500 maraka mjese\u010dno, prisjetimo se tko su bili na\u0161i predsjednici.<\/p>\n\n\n\n
Rijetki \u0107e se sjetiti da su prve sjednice Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine u prvom sazivu iz 1996. godine odr\u017eavane u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a legenda ka\u017ee da su se tada\u0161nji \u010dlanovi Alija Izetbegovi\u0107, Mom\u010dilo Kraji\u0161nik i Kre\u0161imir Zubak sastajali u prostoriji na \u010dijim je vratima stajala plo\u010dica s natpisom \u201eUgro\u017eene vrste\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Spomenuti prvi saziv nije imao rotaciju na mjestu predsjedatelja, tako da je te dvije godine predsjedavao Alija Izetbegovi\u0107, dok je rotacija uvedena od 1998., pa se predsjedatelj u \u010detverogodi\u0161njem mandatu rotira svakih osam mjeseci, pi\u0161e Valterportal<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Dok je u prva dva-tri saziva Predsjedni\u0161tvo BiH, uz ozbiljnije pritiske me\u0111unarodne zajednice, donijelo neke od najva\u017enijih odluka za formiranje dr\u017eave \u2013 jedinstvena konvertibilna marka, zajedni\u010dke tablice, ukidanje entitetskih vojski, kasnije se sve vi\u0161e pretvaralo u prostor za demonstraciju ili izazivanje politi\u010dkih podjela i razna prepucavanja, dok je njegova osnovna uloga \u2013 zastupanje dr\u017eave, vo\u0111enje vanjske, obrambene i sigurnosne politike \u2013 gotovo zaboravljena.<\/p>\n\n\n\n Od njegova osnivanja kroz ovu instituciju kolektivnog \u0161efa dr\u017eave pro\u0161li su mnogi, neki su jo\u0161 tu, neki su zaboravljeni, a neki odavno nisu me\u0111u \u017eivima. Dok se ve\u0107 vodi bitka i o\u0161tre koplja za napad na novi \u010detverogodi\u0161nji mandat i \u201ecrkavicu\u201d od nekih 6.000 do 6.500 maraka mjese\u010dno, prisjetimo se tko su bili na\u0161i predsjednici.<\/p>\n\n\n\n Kako smo spomenuli, Predsjedni\u0161tvo BiH prve su dvije godine \u010dinili Alija Izetbegovi\u0107, Mom\u010dilo Kraji\u0161nik i Kre\u0161imir Zubak, izabrani u rujnu 1996. na prvim poslijeratnim izborima. Sastanci su se odr\u017eavali na nekada\u0161njoj prvoj liniji, u Zemaljskom muzeju BiH, ali i na drugim lokacijama na koje su \u010dlanovi dolazili u pratnji oklopnih vozila IFOR-a. Rat je tek zavr\u0161io i sastanci nisu prolazili bez raznih napetosti \u2013 od toga gdje \u0107e se i ho\u0107e li se sjednica uop\u0107e odr\u017eati te tko \u0107e gdje sjediti, pa do toga ho\u0107e li Kraji\u0161nik do\u0107i jer je ve\u0107 tijekom mandata privo\u0111en.<\/p>\n\n\n\n Ipak, u tom su razdoblju postavljeni temelji zajedni\u010dke dr\u017eave: BiH je, uz gore spomenuto, dobila i zastavu, osnovana je Sredi\u0161nja banka BiH, po\u010delo je izdavanje prvih jedinstvenih zajedni\u010dkih putovnica BiH, a formirano je i Vije\u0107e ministara. Nakon okon\u010danja mandata, Kraji\u0161nik je 2000. uhi\u0107en i pred Ha\u0161kim tribunalom osu\u0111en za ratne zlo\u010dine, da bi nakon odslu\u017eene dvije tre\u0107ine kazne bio pu\u0161ten na slobodu 2013. godine, a umro je od posljedica zaraze koronavirusom tijekom pandemije 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n Drugi saziv bio je me\u0111u zanimljivijim te je sadr\u017eavao nekoliko \u201ehokeja\u0161kih\u201d izmjena. Kraj mandata do\u010dekao je jedino \u017divko Radi\u0161i\u0107; Alija Izetbegovi\u0107 povukao se zbog zdravstvenih razloga 2000., da bi ga prvo privremenom odlukom Parlamenta zamijenio Halid Genjac, a Genjca, koji se tako\u0111er povukao iz zdravstvenih razloga, od 2001. godine u Predsjedni\u0161tvu mijenja Beriz Belki\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de hrvatskog \u010dlana, Antu Jelavi\u0107a smijenio je visoki predstavnik Wolfgang Petritsch zbog progla\u0161enja takozvane hrvatske samouprave 2001. godine, za \u0161to je poslije i optu\u017een, a od 2005. je u bijegu od bh. pravosu\u0111a. Nakon Jelavi\u0107eve smjene, Parlamentarna skup\u0161tina BiH je krajem o\u017eujka 2001. na funkciju hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva izabrala Jozu Kri\u017eanovi\u0107a, koji je du\u017enost obna\u0161ao privremeno do idu\u0107ih op\u0107ih izbora. Njegov je mandat trajao do listopada 2002., kada je na redovitim izborima za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva izabran Ivo Miro Jovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Alija Izetbegovi\u0107 umro je u Sarajevu 2003. godine. Unato\u010d svemu, u ovom sazivu postavljeni su temelji za reformu obrane i formiranje zajedni\u010dkih Oru\u017eanih snaga, osnovana je Dr\u017eavna grani\u010dna slu\u017eba (DGS) \u2013 dana\u0161nja Grani\u010dna policija, a BiH je u travnju 2002. primljena u Vije\u0107e Europe.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 jedan turbulentan saziv koji kraj mandata nije do\u010dekao u punom sastavu. Mirko \u0160arovi\u0107 ve\u0107 je po\u010detkom 2003. smijenjen zbog povezanosti s aferom \u201eOrao\u201d i ilegalnim izvozom oru\u017eja u Irak, kao i zbog obavje\u0161tajne afere \u0161pijuniranja me\u0111unarodne zajednice i gra\u0111ana, a sve u vrijeme dok je bio predsjednik RS-a.<\/p>\n\n\n\n Zamijenio ga je Borislav Paravac, koji je nakon mandata \u017eivio povu\u010deno u Doboju; sudski proces koji je protiv njega, zbog optu\u017ebi za ratne zlo\u010dine, vo\u0111en pred Sudom BiH okon\u010dan je osloba\u0111aju\u0107om presudom, a umro je nakon du\u017ee bolesti u velja\u010di ove godine. \u0160arovi\u0107 je poslije bio (uspje\u0161an) ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te predsjednik SDS-a.<\/p>\n\n\n\n Hrvatski \u010dlan Predsjedni\u0161tva, predsjednik HDZ-a Dragan \u010covi\u0107, koji ovih dana izjavljuje kako treba ukinuti sve odluke visokih predstavnika, odlukom Paddyja Ashdowna smijenjen je u o\u017eujku 2005. zbog optu\u017enice za korupciju i zlouporabu polo\u017eaja u aferi \u201eLijanovi\u0107\u201d. Zamijenio ga je Ivo Miro Jovi\u0107, kojega je na sljede\u0107im izborima za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva porazio vje\u010dni \u017deljko Kom\u0161i\u0107. Kraj mandata do\u010dekao je jedino Sulejman Tihi\u0107, koji je politi\u010dku karijeru nastavio kao izaslanik i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup\u0161tine BiH i predsjednik SDA, a umro je u Sarajevu u rujnu 2014. Ipak, u ovom sazivu Predsjedni\u0161tvo je dalo klju\u010dni pristanak i podr\u0161ku za ukidanje entitetskih ministarstava obrane i formiranje jedinstvenih Oru\u017eanih snaga BiH (OS BiH) 2005. godine.<\/p>\n\n\n\n U ovom sazivu na scenu stupa \u017deljko Kom\u0161i\u0107, populisti\u010dki kandidat koji je obe\u0107avao ru\u0161enje etnonacionalnog i pobjedu gra\u0111anskog koncepta u kojem bi se dokazalo da je mogu\u0107 sustav \u201ejedan \u010dovjek \u2013 jedan glas\u201d u kojem \u0107e ljudi birati program i \u010dovjeka. Koncept je propao. Kao najdugovje\u010dniji \u010dlan, u Predsjedni\u0161tvu je ve\u0107 16 godina, a osim retori\u010dke obrane dr\u017eave slabo smo \u010dega drugog vidjeli.<\/p>\n\n\n\n U ovom sazivu na scenu stupa i Haris Silajd\u017ei\u0107, nekada\u0161nji ministar vanjskih poslova u Predsjedni\u0161tvu RBiH i veliki rival Milorada Dodika, dok je za srpskog \u010dlana izabran Neboj\u0161a Radmanovi\u0107. Iako Dodik to \u010desto \u201ezaboravi\u201d, upravo u ovom sazivu u kojem je bio kadar SNSD-a Radmanovi\u0107, Predsjedni\u0161tvo je 2008. dalo zeleno svjetlo za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru\u017eivanju s Europskom unijom, a 2009. godine jednoglasno je podnesen slu\u017ebeni zahtjev za dobivanje Akcijskog plana za \u010dlanstvo u NATO-u.<\/p>\n\n\n\n Godine 2010. po drugi mandat osvajaju Kom\u0161i\u0107 i Radmanovi\u0107, a pridru\u017euje im se Bakir Izetbegovi\u0107. Me\u0111unarodni pritisak slabi i po\u010dinje era doma\u0107ih blokada, opstrukcija i prepucavanja, nau\u0161trb stvarnih reformi.<\/p>\n\n\n\n Nakon izbora 2010. BiH ulazi u dotad najdu\u017eu krizu vlasti koja je potrajala vi\u0161e od godinu dana, obilje\u017eena raznim previranjima, rascjepkano\u0161\u0107u vlasti, nacionalnim tenzijama i nefunkcioniranjem institucija. Dr\u017eavni prora\u010dun nije mogao biti usvojen, zemlja je mjesecima funkcionirala na privremenom financiranju, a dr\u017eavne institucije bile su gotovo potpuno paralizirane.<\/p>\n\n\n\n U velja\u010di 2014. godine dogodili su se i veliki prosvjedi u vi\u0161e bh. gradova, na kojima su zapaljene neke zgrade institucija, me\u0111u kojima i zgrada Predsjedni\u0161tva BiH. Od \u201euspjeha\u201d se mogu izdvojiti neke regionalne inicijative i slanje pripadnika Oru\u017eanih snaga BiH u me\u0111unarodne mirovne misije, poput ISAF-a u Afganistanu.<\/p>\n\n\n\n Iz prethodnog saziva u Predsjedni\u0161tvu ostaje Izetbegovi\u0107, pridru\u017euje mu se Mladen Ivani\u0107, u Predsjedni\u0161tvo se na velika vrata vra\u0107a Dragan \u010covi\u0107 i \u201epo\u010dinje zabava\u201d. Predali smo u velja\u010di 2016. aplikaciju za \u010dlanstvo BiH u EU, \u0161to je kao \u010covi\u0107eva \u201epobjeda\u201d obilje\u017eeno i vatrometom iznad Mostara, usvojen je \u201ePregled obrane\u201d va\u017ean za NATO integracije, ali je ostatak mandata pro\u0161ao u ve\u0107 ustaljenim prepucavanjima.<\/p>\n\n\n\n Ustavni sud BiH je u studenome 2015. proglasio obilje\u017eavanje Dana RS-a 9. sije\u010dnja neustavnim; Ivani\u0107 je na obilje\u017eavanje ovog dana u Banjoj Luci 2016. izveo Tre\u0107i puk OS BiH, \u0161to je o\u010dekivano izazvalo o\u0161tre reakcije iz Sarajeva. Sli\u010dne reakcije iz Banje Luke izazvao je Izetbegovi\u0107 predajom zahtjeva za reviziju presude Me\u0111unarodnog suda pravde u Haagu protiv Srbije za genocid, iako je na koncu odbijen, a \u0161lag na tortu stavio je \u010covi\u0107 pokretanjem pri\u010de o \u201elegitimnom predstavljanju Hrvata\u201d te sve otvorenijom osovinom suradnje s Dodikom i SNSD-om\u2026<\/p>\n\n\n\n Situacija postaje dodatno zanimljiva ulaskom Milorada Dodika u Predsjedni\u0161tvo BiH 2018. godine, a mandat po\u010dinje \u201euno\u0161enjem i izno\u0161enjem\u201d dr\u017eavne zastave iz kabineta, u kojem \u0107e se poslije pojaviti i harmonika\u0161 i \u201epasti pjesma\u201d. Ve\u0107 na po\u010detku vidjelo se da nas \u010deka jedan od najnapetijih i najnefunkcionalnijih saziva od Daytona.<\/p>\n\n\n\n U Predsjedni\u0161tvu je ponovno i Kom\u0161i\u0107, a pridru\u017eio mu se i \u0160efik D\u017eaferovi\u0107, koji je tijekom mandata uglavnom bio \u201estati\u010dan\u201d. Prva ve\u0107a kriza nastala je oko slanja Godi\u0161njeg nacionalnog programa (ANP) u sjedi\u0161te NATO-a u Bruxellesu, \u0161to je Dodik odbijao, a Kom\u0161i\u0107 i D\u017eaferovi\u0107 su bez toga odbijali imenovanje novog predsjedatelja Vije\u0107a ministara Zorana Tegeltije. Trakavica je okon\u010dana kada je u Bruxelles poslan prakti\u010dno isti dokument, samo nazvan \u201eProgram reformi\u201d, \u0161to je jo\u0161 jedan od doprinosa Dodika i SNSD-a \u010dlanstvu BiH u NATO-u.<\/p>\n\n\n\n U srpnju 2021. odlaze\u0107i visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je dopune Kaznenog zakona BiH kojima se zabranjuje i ka\u017enjava negiranje genocida i ratnih zlo\u010dina, \u0161to je Dodiku poslu\u017eilo kao \u201eopravdanje\u201d za daljnje dizanje tenzija. Na sjednice Predsjedni\u0161tva dolazio je samo da bi glasao protiv svih to\u010daka, \u010dak i onih tehni\u010dkih, te ulagao veto; aktivno je promovirao ideju o \u201emirnom razlazu\u201d i inicirao separatisti\u010dke zakone u NSRS-u, s druga dva \u010dlana sukobio se i oko stava o agresiji Rusije na Ukrajinu, a sve je dovelo do najlo\u0161ijih ocjena Europske komisije o napretku BiH i uvo\u0111enja izravnih ameri\u010dkih i britanskih sankcija Dodiku.<\/p>\n\n\n\n Dodikove blokade dijelom je nastavila \u017deljka Cvijanovi\u0107 na poziciji prve \u010dlanice Predsjedni\u0161tva, a uz vje\u010dnog Kom\u0161i\u0107a na poziciji bo\u0161nja\u010dkog \u010dlana, u ovom mandatu je Denis Be\u0107irovi\u0107, koji \u0107e biti kandidat za tu poziciju i na izborima u listopadu ove godine.<\/p>\n\n\n\n Iako je kriza proteklih godina postala vi\u0161e redovita nego izvanredna situacija, \u010dlanovi Predsjedni\u0161tva u ovom mandatu ipak su u prosincu 2022. do\u010dekali slu\u017ebeno dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH te odluku Europskog vije\u0107a o otvaranju pristupnih pregovora u o\u017eujku 2024. Kom\u0161i\u0107 i Be\u0107irovi\u0107 vodili su intenzivne diplomatske aktivnosti, \u0161to je rezultiralo dono\u0161enjem Rezolucije o Danu sje\u0107anja na genocid u Srebrenici u Op\u0107oj skup\u0161tini UN-a u svibnju 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n Mandat aktualnog saziva su, za razliku od ranije \u201egalame\u201d, obilje\u017eila preglasavanja i \u010desta pokretanja veta kojima je Cvijanovi\u0107 kroz institucije RS-a poku\u0161avala blokirati odre\u0111ene odluke.<\/p>\n\n\n\n1996.\u2013 1998.: Zara\u0107ene strane za istim stolom<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
1998.\u2013 2002.: Bjegunac iz Predsjedni\u0161tva<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
2002.\u2013 2006.: Afere \u201eOrao\u201d, \u201eLijanovi\u0107\u201d, obavje\u0161tajne afere\u2026<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
2006.\u2013 2010.: SNSD-ovac potpisao za NATO<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
2010.\u2013 2014.: Predsjedni\u0161tvo u plamenu<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
2014.\u2013 2018.: Povratak \u010covi\u0107a<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
2018.\u2013 2022.: Dodikov kaos na krilima harmonike<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
2022.\u2013 2026.: Tihe blokade umjesto galame<\/strong><\/h2>\n\n\n\n