Pona\u0161anje vlasti na Balkanu, pa tako i u BiH, redovito dovodi do pitanja radi li se pri dono\u0161enju spornih odluka o te\u0161kom neznanju ili o korupciji pod tim izgovorom. Stotine (ili mo\u017eda tisu\u0107e?) odluka raznih ministarstava i vlada dovedene su u pitanje reagiranjem civilnog dru\u0161tva i oborene sudskim presudama.<\/p>\n\n\n\n
Na\u017ealost, tu\u017eiteljstva op\u0107enito izbjegavaju procese protiv politi\u010dara i istra\u017eivanje mogu\u0107e korupcije, iako ona \u010desto izgleda kao jedino logi\u010dno obja\u0161njenje uporne podr\u0161ke vlasti nekim investitorima, unato\u010d svim argumentima, sudskim presudama i otporu lokalnog stanovni\u0161tva i nevladinih organizacija koje ukazuju na \u0161tetnost odre\u0111enih projekata i negativan utjecaj na okoli\u0161 i kvalitetu \u017eivota ljudi na tom podru\u010dju. Da ne govorimo o projektima zapo\u010detim bez ikakvih dozvola, u kojima se odre\u0111eni prostor u potpunosti devastira, otruje, nezakonito uzurpira, a \u017eivot ljudi u\u010dini nepodno\u0161ljivim, dok investitori umjesto promptnog uhi\u0107enja i zavr\u0161avanja na dugogodi\u0161njoj robiji dobivaju podr\u0161ku vlasti, uz ignoriranje prosvjeda mje\u0161tana i nevladinih organizacija.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, osim kaznene, izostaje i moralna i politi\u010dka odgovornost, s obzirom na to da su u ovda\u0161njoj politi\u010dkoj kulturi to nepoznati pojmovi, pa donositeljima odluka ne pada na pamet podnijeti ostavku kad sud, i to ponekad u vi\u0161e navrata u nizu, utvrdi da su donesene odluke kojima se podilazi interesima investitora nezakonite. A, naravno, s takvom, na ovaj ili onaj na\u010din osiguranom podr\u0161kom institucija, ni investitorima ne pada na pamet odustati od projekata koji \u0107e im osigurati osobnu korist, bez obzira na svu \u0161tetu koju \u0107e oni prouzro\u010diti za lokalno stanovni\u0161tvo, pa i dr\u017eavu u cjelini, pi\u0161e portal Odgovorno.ba<\/sup><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Na tragu tog mehanizma funkcioniranja i simbioze Vlasti i Kapitala su i brojni energetski projekti. Uklju\u010duju\u0107i i one koji nam se poku\u0161avaju prodati kao potpuno ne\u0161tetni za okoli\u0161 (Dodu\u0161e, kad nam rudnike litija poku\u0161avaju prodati kao potpuno ne\u0161tetne i kad ljudima usred njihovog \u017eivotnog prostora, umjesto obe\u0107anog etno sela i razvoja turizma nezakonito, bez ikakvih dozvola, otvore rudnik ugljena ili umjesto zakonitih rje\u0161enja odlu\u010de da kao vlast stvore i odr\u017eavaju divlji deponij, gaze\u0107i po pravnoj dr\u017eavi i provociraju\u0107i ekolo\u0161ku katastrofu, sve ostalo je manje-vi\u0161e normalno).<\/p>\n\n\n\n Jednom od tih \u201cnormalnosti\u201d bavi se ovih dana Centar za \u017eivotnu sredinu, reagiraju\u0107i tu\u017ebama na dva rje\u0161enja Federalnog ministarstva okoli\u0161a i turizma za projekte vjetroelektrana.<\/p>\n\n\n\n Radi se o planiranim projektima VE \u201cSlovinj\u201c kapaciteta 138 MW i VE \u201cD\u017eeva\u201c kapaciteta 46 MW na teritoriju op\u0107ine Glamo\u010d, za koje je Federalno ministarstvo okoli\u0161a i turizma donijelo rje\u0161enja da \u2013 nije potrebna detaljna procjena utjecaja na okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n Da ponovimo \u2013 \u201cnije potrebna detaljna procjena utjecaja na okoli\u0161\u201d???<\/p>\n\n\n\n Pri \u010demu se taj zaklju\u010dak (ionako sporan \u2013 mislim, za\u0161to za bilo koji projekt ne bismo imali detaljnu analizu i procjenu utjecaja na okoli\u0161, \u0161to bi se reklo \u201czlu ne trebalo\u201d) izvede na temelju \u201cfriziranih\u201d podataka.<\/p>\n\n\n\n Kako su u svojim tu\u017ebama naveli iz Centra za \u017eivotnu sredinu \u2013 u dokumentaciji koja je prethodila ovim rje\u0161enjima nisu uzeti u obzir svi negativni utjecaji koji su trebali biti uzeti u obzir, kao \u0161to ni dokumentacija ne prikazuje stvarno \u010dinjeni\u010dno stanje.<\/p>\n\n\n\n \u201cKumulativni utjecaj ovih projekata s drugim postoje\u0107im i odobrenim projektima nije bio prikazan u mjeri koja bi omogu\u0107ila Ministarstvu da donese pravilnu i zakonitu odluku. Mnoga pitanja su ostala neodgovorena, uslijed \u010dega Ministarstvo nije moglo primijeniti podzakonski propis u dono\u0161enju svoje odluke\u201c, istaknula je Sonja Kosanovi\u0107, pravnica Centra za \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n\n\n\n Ona je napomenula i da se u konkretnom slu\u010daju radi o tzv. fragmentaciji projekta, koja se koristi kao praksa investitora diljem svijeta kako bi se prikazali manji negativni utjecaji i samim time zaobi\u0161le stro\u017ee mjere procjene utjecaja na okoli\u0161 i skratile procedure.<\/p>\n\n\n\n \u201cFragmentacija projekata je ve\u0107 dobro poznat sustav i to nisu izmislili doma\u0107i investitori. Radi se o situacijama gdje isti ili povezani investitori jedan veliki projekt razdvajaju na vi\u0161e manjih, \u201cprihvatljivijih\u201c projekata kako bi mogli izbje\u0107i obvezu detaljne procjene utjecaja na okoli\u0161\u201d, podsje\u0107aju iz Centra javnost, ali prije svega, \u201cneupu\u0107enu\u201d vlast. Nagla\u0161avaju\u0107i:<\/p>\n\n\n\n \u201cU europskoj sudskoj praksi ovakvo izigravanje zakona ve\u0107 je odavno prepoznato i sankcionirano, a u znanstvenoj literaturi su utvr\u0111eni kriteriji po kojima se procjenjuje mo\u017ee li se vi\u0161e manjih ili umjerenih projekata promatrati kao jedan veliki projekt, i u skladu s tim vr\u0161iti ocjena dokaza u upravnom postupku. Na primjer, ako su postupci za te projekte pokrenuti istovremeno ili u kratkom vremenskom razmaku, ako su investitori me\u0111usobno povezani ili se radi o jednom investitoru, ako se tehni\u010dka dokumentacija zasniva na iznimno sli\u010dnom ili \u010dak istom opisu, mjerama i prikazu utjecaja, ako su projekti funkcionalno povezani, te ako se nalaze u blizini jedan od drugog, onda vrlo vjerojatno pred sobom imate slu\u010daj fragmentacije projekta\u201c.<\/p>\n\n\n\n Odnosno, poku\u0161aj \u201czaobila\u017eenja zakona\u201d. I potencijalne sustavne korupcije, ukoliko se vlast pravi neupu\u0107ena (kao u slu\u010daju solarne elektrane u Podnovljima, formalno podijeljene na stotinjak malih kako bi se izbjeglo pla\u0107anje koncesijskih naknada) i, pored svega drugog, ostavlja prora\u010dune bez novca koji bi morao zavr\u0161iti u njima.<\/p>\n\n\n\n Iz Centra za \u017eivotnu sredinu nagla\u0161avaju da su se na tu\u017ebe odlu\u010dili ne kako bi ovaj projekt blokirali ili \u201eobarali\u201c, nego \u201ckako bi poku\u0161ali uvesti red u proces isho\u0111enja dozvola, koji previ\u0161e sli\u010di na lo\u0161a iskustva koja smo onomad imali sa \u201e\u0161akom i kapom\u201c dodijeljenim koncesijama i dozvolama za hidroenergetske projekte\u201c.<\/p>\n\n\n\n Dodajmo samo jo\u0161 da \u201cuvo\u0111enje reda\u201d podrazumijeva i odgovornost za u\u010dinjene gre\u0161ke i nezakonite odluke (bez obzira na to jesu li plod neznanja, koruptivnih radnji ili \u201cdobrih namjera\u201d). I podno\u0161enje ostavki iz moralnih razloga, kao neki minimum u takvim situacijama.<\/p>\n\n\n\n