Zdenko Lu\u010di\u0107 objavio je na svom Facebook profilu opse\u017enu i iznimno o\u0161tru analizu u kojoj izravno optu\u017euje predsjednika HDZ-a BiH Dragana \u010covi\u0107a i njegovu interesnu mre\u017eu za dugogodi\u0161nju i sustavnu plja\u010dku imovine nekada\u0161nje Herceg-Bosne.<\/p>\n\n\n\n
Lu\u010di\u0107 u svojoj objavi tvrdi kako je kapital, obranjen krvlju branitelja i potpomognut sredstvima iz Hrvatske, umjesto za razvoj hrvatskog naroda u BiH, iskori\u0161ten za boga\u0107enje uske “politi\u010dko-ekonomske oligarhije”.<\/p>\n\n\n\n
Klju\u010dni detalji iz objave:<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Model paravan-poduze\u0107a: <\/strong>Lu\u010di\u0107 detaljno opisuje ulogu tvrtke Mondo d.o.o. i mostarskog giganta SOKO (kojima je upravljao \u010covi\u0107) kao glavnih kanala za prelijevanje javnog novca, donacija iz RH i profita od visokotarifnih roba u privatne d\u017eepove.<\/p>\n\n\n\n -Pravosudni in\u017eenjering i nestanak dokaza: <\/strong>Nagla\u0161ava da su istrage i sudski procesi protiv \u010covi\u0107a i suradnika propali isklju\u010divo zbog misterioznog uni\u0161tavanja i nestanka originalne dokumentacije, \u010dime je izbjegnuta kaznena odgovornost.<\/p>\n\n\n\n -Kontinuitet klijentelizma:<\/strong> Plja\u010dka nije stala likvidacijom tvrtke Mondo, ve\u0107 se danas provodi sofisticiranije \u2013 kroz namje\u0161tene vi\u0161emilijunske natje\u010daje za sumnjive IT i marketin\u0161ke usluge te preko dr\u017eavnih agencija (poput BHANSA-e) koje kontroliraju \u010dlanovi u\u017ee obitelji i kumovi.<\/p>\n\n\n\n -Uzroci egzodusa: <\/strong>Zdenko Lu\u010di\u0107 zaklju\u010duje da je ekstremno boga\u0107enje elite (poput gradnje luksuznih vila zbog kojih se mijenjao tok rijeke Radobolje) i uni\u0161tenje gospodarstva stvorilo osje\u0107aj nepravde i besperspektivnosti, \u0161to je glavni okida\u010d za masovno iseljavanje i demografski slom Hrvata u BiH.<\/p>\n\n\n\n Objevu prenosimo u cijelosti:<\/strong><\/p>\n\n\n\n Hrvatska Republika Herceg-Bosna (HR HB) izrasla je u kolovozu 1993. iz Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Kao supotpisnica Washingtonskog sporazuma HR HB je ugra\u0111ena u Federaciju BiH, a i stvarno je prestala postojati kada je u kolovozu 1996. Godine Vlada HR HB prenijela sve ovlasti na Vladu Federacije BiH. Tijekom rada HR HB obranjena je i sa\u010duvana golema infrastrukturna industrijska i financijska imovinu. Taj kapital, obranjen krvlju branitelja te unaprije\u0111en doprinosom radnika i lokalnog stanovni\u0161tva, kao i vi\u0161emilijunskom pomo\u0107i iz Republike Hrvatske, umjesto da postane temelj ekonomskog opstanka i razvoja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, postao je plijenom politi\u010dko-ekonomske oligarhije Dragana \u010covi\u0107a. Materijalna i financijska imovina Herceg-Bosne bila je predmet kompleksnog procesa privatizacije i preustroja institucija. Najve\u0107i dio infrastrukturne i materijalne imovine formalno je prenesen na poduze\u0107a unutar Federacije Bosne i Hercegovine, a neka od njih i danas posluju u ve\u0107inski hrvatskim podru\u010djima (npr. Elektroprivreda HZ HB, HT Mostar, Hrvatska po\u0161ta Mostar). Klju\u010dni mehanizam te pretvorbe nije klasi\u010dna uli\u010dna plja\u010dka, ve\u0107 sofisticirani institucionalni in\u017eenjering u kojem su osmi\u0161ljena paravan poduze\u0107a (jedno od njih je i Mondo d.o.o. Mostar) odigralo va\u017enu ulogu u izvla\u010denju javnog novca. Tijekom 1990-ih i ranih 2000-ih, kroz procese vau\u010derske i rane privatizacije, brojna velika dr\u017eavna poduze\u0107a (poput nekada\u0161njih giganata u Mostaru i okolici), kroz osmi\u0161ljene asimetrijske privatizacijske procese preusmjereni su na privatne osobe i poduze\u0107a u vlasni\u0161tvu uskoga kruga ljudi.<\/p>\n\n\n\n Uloga poduze\u0107a Mondo i dugogodi\u0161njeg predsjednika HDZ-a BiH Dragana \u010covi\u0107a klju\u010dna je za razumijevanje prijelaza javnog kapitala Herceg-Bosne u privatne ruke krajem 1990-ih godina. Sve se doga\u0111alo u sklopu mre\u017ee isprepletenih funkcija unutar mostarskog giganta SOKO i tvrtke Mondo. Dok su branitelji na boji\u0161nicama krvarili i branili nacionalne interese, u pozadini se odvijala tiha, ali sustavna akumulacija kapitala. Poduze\u0107e Mondo d.o.o. je u dobroj vjeri utemeljio HDZ BiH da bi poslu\u017eilo kao financijski mehanizam i dioni\u010dar u drugim novoosnovanim institucijama sa svrhom za\u0161tite vitalnih hrvatskih interesa. Tvorci su u dobroj vjeri upravljanje poduze\u0107em Monda d.o.o. u potpunosti delegirali poduze\u0107u Soko Mostar odnosno Draganu \u010covi\u0107u. Kao generalni direktor Sokola, \u010covi\u0107 je imenovan i za predsjedatelja Upravnog odbora poduze\u0107a Mondo.<\/p>\n\n\n\n Strana\u010dko vodstvo u tom trenutku nije znalo za postupke koje je \u010covi\u0107 sa svojom skupinom kleptokrata – odabranih pojedinaca ve\u0107 provodio u privatizaciji giganta Soko. Okru\u017eiv\u0161i se \u010dlanovima obitelji, kumovima i povezanim poduzetnicima, institucionalnim operativcima te politi\u010dkim i tehni\u010dkim izvr\u0161iteljima u institucijama imao je potpunu formalno-pravnu kontrolu nad predstoje\u0107im procesima pa i u samom postupku likvidacije Mondo d.o.o. i to izravnom odlukom poduze\u0107a Soko Mostar. Mondo d.o.o. progla\u0161en je poduze\u0107em od posebnog interesa koje je imalo ekskluzivni monopol ili strogo kontrolirani udio u uvozu i distribuciji visokotarifnih roba \u2013 prvenstveno nafte, naftnih derivata, cigareta, alkohola i kave. U uvjetima kada klasi\u010dni porezni sustav nije funkcionirao, profit od visokotarifne robe izravno je punio privatne ra\u010dune ljudi unutar \u010covi\u0107eva sustava. Na poziciji direktora i \u010dlanova upravnog odbora Monda izmjenjivali su se kadrovi koji su istovremeno dr\u017eali poluge u stranci i najprofitabilnijim javnim poduze\u0107ima. \u010covi\u0107 je sve njih postupno eliminirao i zamijenio krugom pojedinaca koji su \u010dinili njegovu mre\u017eu. Mondo nije bio klasi\u010dna neovisna privatna firma, niti je bio obi\u010dno industrijsko k\u0107er – poduze\u0107e koje je Soko samostalno razvio iz proizvodnih potreba. Mondo je bio neka vrsta pravnoga paravana za kupovinu udjela i kontrolu nad dionicama unutar hercegova\u010dkog (dijelom i bosanskog) gospodarskog i bankarskog sustava kasnih devedesetih godina. Taj je cjelokupan sustav u jednom momentu predan na upravljanje Draganu \u010covi\u0107u i njegovoj kleptokratskoj mre\u017ei (skupine direktora i\/ili \u010dlanova upravnog odbora Soko \u2013 Branko Kolobari\u0107, Vlado Majstorovi\u0107, Dragan Peri\u0107, Vlado \u010culjak\u2026.). Tako je Mondo, iako legalno registriran s idejom o\u010duvanje, kontrole i unaprje\u0111uje materijalnih resursa hrvatskoga naroda u BiH, postao platforma za malverzacije i pranje novca kroz privid legitimnog poslovanja.<\/p>\n\n\n\n Dragan \u010covi\u0107, kojem je povjereno upravljanje s Mondo d.o.o., nije to poduze\u0107e u\u010dinio konkurentnim na slobodnom tr\u017ei\u0161tu, nije je stvorio novu vrijednost ili zapo\u0161ljavao radnike. Od poduze\u0107a je na\u010dinio financijskog posrednika i transmisijski kanal izme\u0111u profitabilnih javnih poduze\u0107a i ekonomsko-politi\u010dke oligarhije koju je stvarao. Prema revizorskim izvje\u0161\u0107ima i kasnijim optu\u017enicama o\u010dito je da su javna poduze\u0107a Herceg-Bosne postala privatna blagajna oligarha. Pored privatnih potreba Dragana \u010covi\u0107a i kleptokratske mre\u017ee, novac je kori\u0161ten za kupnje automobila i stanova osobama iz akademskog, poreznog i pravosudnog sektora koji su mu trebali za kasniju institucionalnu za\u0161titu. Prema nalazima Financijske policije, kroz fiktivne ugovore i netransparentne transakcije izvu\u010den je golem novac za kupnju stanova politi\u010dkoj i dru\u0161tvenoj eliti u Mostaru. U toj operaciji dodjele stanova, konzorcij sastavljen od Hercegova\u010dke banke, HPT-a Mostar, tvrtke Mondo, JP Urbing i JP \u017deljeznice Mostar uplatio je ukupno 2,1 milijun maraka privatnim gra\u0111evinskim investitorima za stambene kvadrate odabranih pojedinaca. Sustav je postavljen jednostavno i u\u010dinkovito. Monopolisti\u010dka javna poduze\u0107a (poput Elektroprivrede HZ HB i HPT-a Mostar), koja su kontrolirana od strane \u010covi\u0107evih kleptokrata, preusmjeravala su milijunske iznose Mondu d.o.o. na ime fiktivnih marketin\u0161kih usluga, konzaltinga ili nabave opreme.<\/p>\n\n\n\n Samo u jednom od istra\u017eenih predmeta, Financijska policija je utvrdila da je tada\u0161nji direktor Elektroprivrede HZ HB kroz vi\u0161e uplata temeljem fiktivnih ugovora nezakonito prebacio 1,4 milijuna KM na ra\u010dun poduze\u0107a Mondo. Pomo\u0107 koja je stizala iz Zagreba za HVO, umjesto na ra\u010dune krajnjih korisnika, \u010desto je pretvarana u robu ili dionice kojima je me\u0161etario Mondo te je tako provodio komercijalizaciju donacija, naravno za odabrane. Kroz Mondo i s njim povezane subjekte pro\u0161ao je dio od oko 216 milijuna maraka koje je Republika Hrvatska (MORH) uplatila za logistiku, branitelje i infrastrukturu. Umjesto na ra\u010dune slu\u017ebenih institucija, ta su sredstva, oprema i vozni park preusmjereni na Mondo i povezane privatne tvrtke pod kontrolom Dragana \u010covi\u0107a. Tako je novac koji je devedesetih pro\u0161ao kroz Mondo postao temeljni kapital kojim su kasnije u procesu privatizacije kupovana javna poduze\u0107a, nekretnine, hoteli i gra\u0111evinska zemlji\u0161ta po Mostaru i okolici.<\/p>\n\n\n\n Tijekom 1990-tih i po\u010detkom 2000-tih Dragan \u010covi\u0107 je istovremeno obna\u0161ao klju\u010dne gospodarske i politi\u010dke funkcije (od generalnog direktora vojne industrije, predsjednika upravnog odbora servisa Mondo d.o.o. za izvla\u010denje javnog novca, \u010dlana upravnog odbora banke, do ministra financija FBiH) \u010dime je imao politi\u010dku, financijsku i gospodarsku mo\u0107. Sve to mu je omogu\u0107ilo upravljanje cjelokupnim procesom. Stoga nije \u010dudno da je poduze\u0107e Mondo d.o.o. moglo komercijalizirati donacije, zaklju\u010diti fiktivne ugovore kao i me\u0161etariti s javnim novcem \u010dime su stotine milijuna maraka zavr\u0161ili u d\u017eepovima \u010covi\u0107a i odabrane skupine oligarha bez ikakvih sankcija. Nijedno paravan poduze\u0107e ne mo\u017ee funkcionirati bez politi\u010dkog pokroviteljstva i kontrole nad klju\u010dnim to\u010dkama sustava. U slu\u010daju Monda d.o.o. ta se kontrola kristalizirala kroz lik i djelo Dragana \u010covi\u0107a, tada\u0161njeg generalnog direktora mostarskog giganta SOKO i ujedno predsjedatelja Upravnog odbora Monda, a kasnije i ministra financija Federacije BiH.<\/p>\n\n\n\n Kada mu je u o\u017eujku 2001. godine zavr\u0161io mandat ministra financija, a me\u0111unarodna zajednica kroz slom Hrvatske samouprave i tenkovski upad SFOR-a u Hercegova\u010dku banku zapo\u010dela masovne smjene i kazneni progon du\u017enosnika, \u010covi\u0107 je primijenio strategiju takti\u010dkog uzmicanja. Od o\u017eujka 2001. pa sve do jeseni 2002. godine, on se privremeno povukao iz aktivnog politi\u010dkog \u017eivota u Sarajevu, izbivaju\u0107i u sigurnim zonama izvan dosega izravnih akcija OHR-a. Njegove glavne baze u tom razdoblju bile su vila u Makarskoj te obiteljsko imanje u Ljutom Docu, odakle je iz zavjetrine promatrao politi\u010dku eliminaciju svojih strana\u010dkih kolega (poput Ante Jelavi\u0107a) i \u010dekao da pro\u0111e val me\u0111unarodnog pritiska. Ovaj institucionalni i fizi\u010dki \u0161tit omogu\u0107io mu je da politi\u010dki pre\u017eivi naj\u017ee\u0161\u0107i udar na hrvatsku politi\u010dku strukturu te da se u jesen 2002. godine trijumfalno vrati, preuzme potpunu kontrolu nad HDZ-om BiH i pobijedi na izborima za \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH.<\/p>\n\n\n\n Proces uspostave njegove potpune kontrole nad HDZ-om BiH odvijao se kroz sustavan unutarstrana\u010dki in\u017eenjering izme\u0111u 2002. i 2005. godine. Iskoristiv\u0161i \u010dinjenicu da je visoki predstavnik trajno uklonio staru politi\u010dku gardu, kako utemeljitelje HDZ-a tako i nositelje otpora i ratne zapovjednike, uvjerio je privremenog predsjednika HDZ-a Bari\u0161u \u010colaka da ga kandidira za Predsjedni\u0161tvo BiH. \u010covi\u0107, kao \u0161kolovani kadar biv\u0161e Jugoslavenske komunisti\u010dke strukture nametnuo se kao jedini lider s gospodarskom i financijskom mo\u0107i koju je akumulirao krajem 1990-tih i po\u010detkom 2000-tih te osvojio mandat u Predsjedni\u0161tvu BiH 2002. godine. Kada ga je u o\u017eujku 2005. godine Paddy Ashdown smijenio iz Predsjedni\u0161tva zbog optu\u017enica u aferi Lijanovi\u0107i, \u010covi\u0107 je to u javnosti vje\u0161to prikazao kao \u201enapad na hrvatske nacionalne interese\u201c, pretvoriv\u0161i me\u0111unarodne sankcije u vlastiti politi\u010dki \u0161tit i homogeniziraju\u0107i bira\u010dko tijelo. Indikativno je to \u0161to je svima drugima zabranjeno svako politi\u010dko djelovanje, ali ne i \u010covi\u0107u!? Njemu je Ashdown dopustio vo\u0111enje HDZ-a BiH, a tim i postupno uni\u0161tavanje Hrvata u BiH. Naime, \u010covi\u0107 je samo dva-tri mjeseca nakon smjene iz Predsjedni\u0161tva BiH na 9. Saboru HDZ-a BiH u lipnju 2005. godine, izabran za predsjednika stranke. Taj je uspon pratio dubok unutarnji raskol i optu\u017ebe za manipulaciju glasovima koji su doveli do odvajanja struje okupljene oko HDZ-a 1990, no \u010covi\u0107 je iz tog sukoba iza\u0161ao s o\u010di\u0161\u0107enim strana\u010dkim aparatom i lojalnom mre\u017eom kadrova koja mu osigurava apsolutnu mo\u0107. Svi kadrovi koji su operativno dr\u017eali stranku kao i klju\u010dna mjesta u profitabilnim javnim poduze\u0107ima vremenom su zamijenjeni obiteljskim krugom i kumovima. Uvedeno je pravilo \u201eTko nije s nama taj je protiv nas\u201c. Veliki broj zaslu\u017enih i uglednih ljudi je oklevetan i uklonjen iz politi\u010dkog i dru\u0161tvenog \u017eivota. Na njihova mjesta postupno su dovo\u0111eni kompromitirani ljudi s komunisti\u010dkom pro\u0161lo\u0161\u0107u ili oni mla\u0111i iz takvih obitelji. Te\u0161ko je danas u \u010covi\u0107evoj strukturi mo\u0107i prona\u0107i nekoga s \u010distom pro\u0161lo\u0161\u0107u te s hrvatskim i katoli\u010dkim identitetom.<\/p>\n\n\n\n Klju\u010dna karakteristika uspje\u0161nih operacija s paravan poduze\u0107ima kao \u0161to je Mondo d.o.o. jest njihova privremenost. Kada poduze\u0107e ispuni svoju svrhu, kao \u0161to je Mondo d.o.o. novac preusmjerio u \u010covi\u0107evu infrastrukturu, ono mora nestati kako bi se zameli tragovi. Stoga je Mondo d.o.o. likvidiran. Prije nego \u0161to je pokrenut slu\u017ebeni likvidacijski postupak ve\u0107i dio preostalog kapitala, potra\u017eivanja i nekretnina prepisan je, kompenziran ili ustupljen drugim povezanim poduze\u0107ima i privatnim osobama. Nakon \u0161to je imovina disperzirana, formalni proces pred sudom bio je samo pravno okon\u010danje njezina postojanja. Op\u0107inski sud u Mostaru proveo je i zaklju\u010dio likvidacijski postupak, \u010dime je Mondo d.o.o. slu\u017ebeno brisan iz sudskog registra. Likvidacijom je pravna osoba prestala postojati, \u0161to je znatno ote\u017ealo kasnije sudske procese i povrat novca u prora\u010dun, jer vi\u0161e nije bilo subjekta koji bi se mogao izravno teretiti za nastalu \u0161tetu.<\/p>\n\n\n\n Kada je me\u0111unarodna zajednica 2001. godine upala u Hercegova\u010dku banku i blokirala ra\u010dune, te kada je Tu\u017eiteljstvo BiH godinama kasnije pokrenulo istrage protiv \u010covi\u0107a i suradnika, suo\u010dili su se s pravnim zidom. Originalna dokumentacija o poslovanju Monda i Sokola misteriozno je nestala ili je progla\u0161ena uni\u0161tenom. Iako je Tu\u017eiteljstvo BiH pokrenulo opse\u017ene istrage i podiglo optu\u017enice slu\u010daj je pravosudno obustavljen. Slu\u017ebeno obja\u0161njenje za obustavu istrage bilo je nedostatak dokaza i nepotpuna dokumentacija. Klju\u010dni originalni dokumenti o poslovanju poduze\u0107a Mondo d.o.o. i Sokola misteriozno su nestali ili su uni\u0161teni zbog \u010dega kopije na sudu nisu bile pravno va\u017ee\u0107e. Time je proces preusmjeravanja imovine Herceg-Bosne u privatne ruke ostao bez sudskog ka\u017enjavanja, a akteri su zadr\u017eali politi\u010dke i ekonomske pozicije. \u010covi\u0107ev ekonomsko-politi\u010dki in\u017eenjering je uspio. Dragan \u010covi\u0107 bio je optu\u017een na sudovima BiH u tri postupka, ali je u svim procesima pravomo\u0107no oslobo\u0111en optu\u017ebi ili su postupci pali zbog gubitka originalne dokumentacije ili zastare. Treba zapamtiti termin pravomo\u0107no oslobo\u0111en uslijed nedostatka dokaza.<\/p>\n\n\n\n Metode kojima su se krajem devedesetih godina \u010covi\u0107 i odabranici slu\u017eili prilikom poslovanja poduze\u0107a Mondo nisu nestale s njegovom likvidacijom. One su poslu\u017eile kao operativni nacrt i temelj za sustav koji i danas funkcionira. Dok se nekada novac izvla\u010dio preko fiktivnih ugovora i primitivnog prelijevanja dionica pod okriljem ratnih institucija, suvremenu plja\u010dku javnih poduze\u0107a \u010covi\u0107ev krug oligarha provodi kroz sofisticiraniji, ali institucionalno legalizirani mehanizam namje\u0161tenih javnih nabava i prora\u010dunskog klijentelizma. Suvremena paralela Monda o\u010dituje se u sljede\u0107im segmentima dana\u0161njeg ekonomsko-politi\u010dkog sustava:<\/p>\n\n\n\n a) Izvla\u010denje javnih sredstava kroz IT i marketin\u0161ke agencije \u2013 Mondo su u izvla\u010denju javnog novca danas zamijenile privatne IT tvrtke, konzultantske ku\u0107e i marketin\u0161ke agencije koje su obiteljski, kumski ili interesno bliske Draganu \u010covi\u0107u. Javna poduze\u0107a poput Elektroprivrede HZHB, HT Mostara ili \u017eupanijska ministarstva i danas tim odabranim tvrtkama dodjeljuju vi\u0161emilijunske ugovore za odr\u017eavanje softvera, digitalnu transformaciju ili promociju. Ba\u0161 kao i nekada, stvarna vrijednost tih usluga \u010desto je vi\u0161estruko prenapuhana, a novac se s javnih ra\u010duna prelijeva u privatne d\u017eepove. Ta institucionalna kontrola danas se najjasnije ogleda u strate\u0161kim dr\u017eavnim agencijama. Primjer je Agencija za pru\u017eanje usluga u zra\u010dnoj plovidbi (BHANSA), kojom godinama upravlja \u010covi\u0107ev zet Davorin Primorac. Pod njegovim vodstvom, agencija ne samo da redovito izbjegava strogi parlamentarni nadzor, ve\u0107 funkcionira kao zatvoreni sustav kroz koji se provode sporni tenderi za ogla\u0161avanje i sponzorstva, \u010dime se javni novac prelijeva prema sportskim klubovima i organizacijama izravno povezanim s potrebama Dragana \u010covi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n b) odabrana mre\u017ea “prijateljskih” poduze\u0107a – U vremenu Monda, paravan poduze\u0107e bilo je jedno i izravno vezano za politi\u010dku elitu. Danas je sustav disperziran na mre\u017eu manjih poduze\u0107a u vlasni\u0161tvu kumova, sinova, k\u0107eri i kadrova odanih Dragana \u010covi\u0107a. Ta poduze\u0107a imaju monopol na gra\u0111evinske radove, opskrbu, pa \u010dak i na nabavu uredskog materijala za javne institucije. Javna poduze\u0107a vi\u0161e ne slu\u017ee za stvaranje profita i ekonomski razvoj zajednice, ve\u0107 funkcioniraju kao strana\u010dki bankomati i mehanizmi za odr\u017eavanje socijalnog mira kroz zapo\u0161ljavanje podobnih bira\u010da. Monopol je osiguran i kroz izravno pozicioniranje \u010dlanova \u010covi\u0107eve u\u017ee obitelji u klju\u010dne energetske i financijske institucije.<\/p>\n\n\n\n c) zarobljena dr\u017eava i pravosu\u0111e – Najve\u0107a sli\u010dnost izme\u0111u ere Monda i dana\u0161njeg stanja jest potpuni izostanak kontrole i pravosudnog epiloga. Ba\u0161 kao \u0161to je istraga o Mondu i ostalim \u010covi\u0107evim aferama propala zbog “nestanka dokumentacije”, dana\u0161nje afere u javnim nabavama rijetko do\u010dekuju sudske presude. Agencije za javne nabave i revizorski uredi redovito upozoravaju na korupciju i izvla\u010denje novca, no tu\u017eiteljstva \u2013 koja su pod strogom kontrolom \u010covi\u0107evih oligarha \u2013 te izvje\u0161taje namjerno dr\u017ee u ladicama do zastare. Pravosu\u0111e i dalje slu\u017ei kao \u0161tit kleptokratske mre\u017ee koju je 90-tih stvorio Dragan \u010covi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ekonomska devastacija zapo\u010deta s Mondom novim pristupom dobila je svoj moderni epilog. Izvla\u010denje javnog novca postalo je slu\u017ebeni modus operandi i temeljni stup opstanka parasustava kojeg je organizirao Dragan \u010covi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Pitanje “Gdje je nestala imovina Herceg-Bosne?” u slu\u010daju Monda dobiva jasan i egzaktan odgovor. Ona nije isparila; ona je planski preusmjerena, oprana i integrirana u privatne posjede, nekretnine, gra\u0111evinske poduhvate i trajan politi\u010dki utjecaj dana\u0161nje elite. Ova asimetrija mo\u0107i najslikovitije se materijalizirala u ekstremnom privatnom luksuzu vladaju\u0107e klase. Dok su radnici i branitelji ostajali bez dionica i radnih mjesta, akumulirani javni kapital pretvaran je u megalomanske privatne posjede elita, poput obiteljskih vila, zbog \u010dije se gradnje doslovno mijenjao i skretao prirodni tok rijeke Radobolje. Taj \u010din ostaje trajni simbol vremena u kojem su \u010dak i prirodni resursi podre\u0111eni privatnom interesu mo\u0107nika. Osim materijalnog gubitka, ovaj je proces nanio i duboku kolektivnu psiholo\u0161ku traumu dru\u0161tvu. Sustavnim uni\u0161tavanjem gospodarskih giganata zbrisana je vjera hrvatskog naroda u dru\u0161tvenu pravdu, transparentnost i meritokraciju. Stvoren je rigidan okvir u kojem poslovni i \u017eivotni uspjeh vi\u0161e ne ovise o znanju, inovaciji ili slobodnom tr\u017ei\u0161tu, ve\u0107 isklju\u010divo o podobnosti i volji Dragana \u010covi\u0107a i njegovih poslu\u0161nika, \u010dime je trajno osaka\u0107en razvoj neovisnog poduzetni\u0161tva, kao i cijeloga dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n Ekonomski monopol i zarobljene institucije stvorili su nepodno\u0161ljivo ozra\u010dje koje je postalo glavni pokreta\u010d defetizma i demografskog sloma. Gubitak javnih resursa koji traje desetlje\u0107ima izravno rezultira iseljavanjem stanovni\u0161tva, jer profit koji je trebao graditi ceste, \u0161kole i bolnice, i danas zavr\u0161ava na ra\u010dunima uske skupine ljudi koji su sustav plja\u010dke doveli gotovo do savr\u0161enstva. Prisilni odlazak tisu\u0107a obitelji i mladih obrazovanih ljudi prema zemljama Zapadne Europe najgora je i najtrajnija nuspojava ove devastacije, kojom hrvatski narod u BiH gubi svoju biolo\u0161ku i ekonomsku supstancu. Slu\u010daj paravan poduze\u0107a Mondo ostaje spomenik tranzicijskoj plja\u010dki koju je proveo Dragan \u010covi\u0107. On zorno prikazuje kako se pod krinkom za\u0161tite nacionalnih interesa i “vi\u0161ih ciljeva” provodila najprizemnija ekonomska eksproprijacija. Gubitkom te imovine, hrvatski narod u BiH gubi ekonomsku supstancu i neovisnost, a Hercegovina je transformirana iz potencijalnog industrijsko-tehnolo\u0161kog lidera u prostor privatnih rentijerskih monopola, ovisan o politi\u010dkoj volji \u010covi\u0107a i nekolicine pojedinaca koji su se obogatili na nesre\u0107i hrvatskih branitelja i radnika.<\/p>\n\n\n\nMondo kao paravan poduze\u0107e za izvla\u010denje javnog novca<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Dragan \u010covi\u0107 i institucionalni \u0161tit plja\u010dke<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Kontrolirana likvidacija i nestanak dokaza<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Kontinuitet plja\u010dke – od Monda do suvremenih javnih nabava i “prijateljskih” agencija<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Posljedice ekonomske devastacije<\/strong><\/h2>\n\n\n\n