<\/p>\n\n\n\n
U utorak 18. kolovoza 2026. napunit \u0107e se 36 godina od odr\u017eavanja Prvoga sabora Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Ideja o osnivanju ogranaka HDZ u BiH pojavila se ubrzo po osnivanju stranke u Zagrebu. Politika i poruke dr. Franje Tu\u0111mana okupljale su veliki broj pristalica.<\/p>\n\n\n\n
Raznim vezama, od Hrvata iz BiH koji su \u017eivjeli u Zagrebu i drugim mjestima Hrvatske, ali i iz inozemstva, dolazili su u BiH materijali i poticaji za osnivanje inicijativnih odbora. U obrnutom smjeru, iz BiH prema Zagrebu i\u0161le su informacije o polo\u017eaju Hrvata u toj jugoslavenskoj republici. Bilo je to stihijsko i uglavnom nepovezano djelovanje ljudi koji su se vo\u0111eni domoljubnim osje\u0107ajima priklju\u010divali nacionalnom pokretu.<\/p>\n\n\n\n
HDZ je nastajao i osnovan je kao globalni hrvatski nacionalni pokret koji je svoje podru\u017enice imao me\u0111u Hrvatima po cijelom svijetu od Njema\u010dke i \u0160vicarske do Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Argentine i Australije.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od Hrvatske i demokratskih zapadnih zemalja, osnivanje HDZ-a u BiH i\u0161lo je sporije i te\u017ee. Jedna od posljedica dugogodi\u0161nje rigidne komunisti\u010dke vladavine u BiH bila je i ozbiljan intelektualni, odnosno kadrovski deficit me\u0111u Hrvatima.<\/p>\n\n\n\n
Dok su muslimanske i srpske nacionalne stranke osnivali sveu\u010dili\u0161ni profesori i doju\u010dera\u0161nji komunisti\u010dki funkcionari i ideolozi, hrvatsku politiku su, uz rijetke izuzetke, poveli mladi ljudi, idealisti, bez politi\u010dkog i upravlja\u010dkog iskustva. Hrvati u BiH nisu imali nacionalne institucije, niti odgovaraju\u0107u zastupljenost unutar postoje\u0107ih institucija preko kojih bi se eventualno moglo izvesti politi\u010dko i kadrovsko strukturiranje stranke.<\/p>\n\n\n\n
Glavni oslonac novonastalom nacionalnom pokretu postala je Katoli\u010dka crkva. I to ne slu\u017ebena Crkva, nego njezini dijelovi, odnosno neki sve\u0107enici koji su ostvarili znatan utjecaj na HDZ, posebno na njegovu kadrovsku politiku. To je bilo vidljivo od samoga po\u010detka kada se za predsjednika Inicijativnog odbora HDZ-a nametnuo sarajevski ortoped dr. Davor Perinovi\u0107<\/strong>. On je u politiku, a kasnije i na \u010delo HDZ-a do\u0161ao na preporuku i uz podr\u0161ku don Ante Jeli\u0107a<\/strong> tada\u0161njeg \u017eupnika \u017eupe Svetog Josipa na Marin dvoru u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n U Sarajevu je 19. sije\u010dnja 1990. sa skupinom istomi\u0161ljenika osnovao Inicijativni odbor HDZ-a BiH, a 2. lipnja iste godine u Duvnu je izabran za predsjednika Koordinacijskog odbora HDZ-a iz BiH. Istovremeno su diljem BiH osnivani inicijativni odbori HDZ-a.<\/p>\n\n\n\n Nakon brojnih zabrana i sukoba s vla\u0161\u0107u ali i me\u0111usobnog sukobljavanja unutar inicijativnih odbora, u Sarajevu je 18. kolovoza 1990. odr\u017ean Prvi op\u0107i sabor HDZ BiH.<\/p>\n\n\n\n Za predsjednika HDZ-a BiH aklamacijom je izabran (bolje re\u0107i nametnut) Perinovi\u0107, \u010dija su stajali\u0161ta i pona\u0161anje proteklih mjeseci izazvali nezadovoljstvo velikog dijela \u010dlanova i simpatizera stranke. Njegovo nametanje na \u010delo HDZ-a BiH podijelilo je sudionike Sabora.<\/p>\n\n\n\n Dok su jedni bili presretni zbog nacionalnih zastava i ukupnog ozra\u010dja, drugi su bili duboko nezadovoljni izborom predsjednika i \u010delni\u0161tva. Svoje nezadovoljstvo iskazali su zvi\u017educima, \u0161to je bilo nevi\u0111eno na skupovima drugih nacionalnih stranaka u BiH.<\/p>\n\n\n\n Politi\u010dka karijera Davora Perinovi\u0107a<\/strong> u funkciji predsjednika HDZ BiH kratko je trajala. Dan nakon \u0161to je postavljen za predsjednika HDZ BiH, na osniva\u010dkom skupu HDZ-a u Ljubu\u0161kom okupilo se nekoliko desetaka tisu\u0107a \u010dlanova i simpatizera te stranke.<\/p>\n\n\n\n Perinovi\u0107 je izvi\u017edan od ve\u0107eg broja nazo\u010dnih i morao je prekinuti svoje izlaganje. Time je nakon jednoga dana mandata prestao biti stvarni predsjednik HDZ BiH. Na sjednici svih tijela HDZ-a odr\u017eanoj u Zagrebu 7. rujna 1990. Perinovi\u0107 je smijenjen s du\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n Nakon Perinovi\u0107eve smjene vr\u0161iteljem du\u017enosti predsjednika HDZ-a BiH imenovan je sportski novinar iz Sarajeva Stjepan Kljui\u0107. Pokazalo se da ni on nije bio u stanju artikulirati autenti\u010dnu hrvatsku politiku u BiH. Umjesto toga, on je jo\u0161 \u010dvr\u0161\u0107e zastupao promuslimansku politiku i muslimanske interese u BiH, s uvjerenjem da je to i hrvatska politika te da su to i hrvatski interesi.<\/p>\n\n\n\n HDZ BiH nije imao sre\u0107e sa svojim predsjednicima, \u0161to nikako ne zna\u010di da ih se mo\u017ee izbrisati iz strana\u010dke povijesti. U kakvim je uvjetima osnivan HDZ svjedo\u010de sustavni politi\u010dki, medijski pa i fizi\u010dki napadi na stranku, njezine du\u017enosnike i \u010dlanstvo.<\/p>\n\n\n\n Ozbiljniji su napadi zabilje\u017eeni u Mostaru, Jablanici, Livnu, Kupresu te na drugim mjestima. \u010cetiri i pol desetlje\u0107a sotoniziranja (politi\u010dkog) hrvatstva u BiH sprje\u010davalo je mnoge da se naviknu na hrvatske zastave i javno izra\u017eavanje hrvatstva. Otpori su bili najja\u010di u sredinama koje su se isticale jugoslavenstvom.<\/p>\n\n\n\n Prvi slobodni izbori u Bosni i Hercegovini odr\u017eani su 18. studenoga 1990. Koalicija nacionalnih stranaka pobijedila je osvojiv\u0161i svih sedam mjesta za \u010dlanove Predsjedni\u0161tva i 84% mandata u Skup\u0161tini SR BiH. Za \u010dlanove Predsjedni\u0161tva SR BiH s liste HDZ-a izabrani su Stjepan Kljui\u0107<\/strong> i Franjo Boras.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nacionalne stranke imale su ve\u0107inu i u Skup\u0161tini SR BiH. Stranka demokratske akcije dobila je 86 (35,85%) zastupnika u Skup\u0161tini SR BiH, Srpska demokratska stranka dobila je 72 (30%), Hrvatska demokratska zajednica 44 (18,35%), Savez komunista \u2013 Socijaldemokratska partija 14 (5,83%), Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH 12 (5%) i sve ostale stranke 12 (5%) zastupnika.<\/p>\n\n\n\n Prema nacionalnoj strukturi u Skup\u0161tinu SR BiH izabrano je 99 (41,25%) Muslimana, 85 (35,41%) Srba, 49 (20,41%) Hrvata i 7 (2,93%) ostalih.<\/p>\n\n\n\n Za usporedbu navedimo da je prema popisu koji je proveden 1991. godine u SR BiH \u017eivjelo 43,74% Muslimana, 31,33% Srba, 17,27% Hrvata i 7,66% ostalih naroda. U oba vije\u0107a Skup\u0161tine BiH izabrana su 44 zastupnika Hrvatske demokratske zajednice BiH. Bilo je to u vremenu kada nije bilo borbe za pozicije na listama, kada se politi\u010dkim radom nije puno dobivalo, a moglo se puno izgubiti, pa i \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n Danas smo svjedoci sustavnog pre\u0161u\u0107ivanja, pa i krivotvorenja povijesti. Zato \u017eelim navesti imena zastupnika HDZ-a u prvom sazivu Skup\u0161tine BiH, a posebno \u017eelim spomenuti one koji su umrli i ne mogu se oglasiti.<\/p>\n\n\n\n Neki od njih bili su moji bliski prijatelji kao Ivan Bagari\u0107, Ivan \u0160arac <\/strong>i Radoslav Dodig,<\/strong> koji su nas na\u017ealost prerano napustili. Marijana Vi\u0161ticu<\/strong> ubili su srpski vojnici jo\u0161 u rujnu 1992. Mesud \u0160abanovi\u0107<\/strong> umro je relativno rano od posljedica te\u0161kog ranjavanja na slavonskom rati\u0161tu gdje je ostao bez obje noge.<\/p>\n\n\n\n Od ostalih ne \u0107u nikoga izdvajati jer mi se to \u010dini neprimjerenim, ali ne\u0161to ipak \u017eelim naglasiti. U dugim razgovorima koje smo vodili tih te\u0161kih dana i no\u0107i mogu re\u0107i da se apsolutna ve\u0107ina zastupnika HDZ-a u Skup\u0161tini BiH zalagala i borila za temeljna ljudska prava te univerzalnu slobodu i demokraciju.<\/p>\n\n\n\n Istovremeno, bili smo borci za ravnopravnost hrvatskoga naroda u BiH, za o\u010duvanje njegova identiteta i politi\u010dkoga subjektiviteta.Bili smo dio jedinstvenog hrvatskog nacionalnog pokreta za slobodu.<\/p>\n\n\n\n Rat u Hrvatskoj pro\u017eivljavali smo kao na\u0161 rat i svaka \u017ertva bila je na\u0161a \u017ertva. Veliki dio nas to je dokazao i osobnim anga\u017emanom u ratu. Nismo se uvijek i o svemu slagali, bilo je i ozbiljnih prijepora i mimoila\u017eenja, ali opet, prema svim tim zastupnicima imam osje\u0107aj dubokog po\u0161tovanja i bliskosti zbog svega onoga \u0161to smo bili i \u0161to smo u\u010dinili tih prvih mjeseci i godina demokracije u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n Na prvim demokratskim izborima 18. studenoga 1990. u Skup\u0161tinu BiH izabrani su sljede\u0107i zastupnici:<\/p>\n\n\n\n VIJE\u0106E OP\u0106INA:<\/strong><\/p>\n\n\n\n 1. Bagari\u0107, Ivan \u2013 Tomislavgrad VIJE\u0106E GRA\u0110ANA:<\/strong><\/p>\n\n\n\n 1. Bara\u010d, Vjekoslav (Zenica) Ovo je tek jedna crtica o zastupnicima izabranim 1990. godine na prvim slobodnim i demokratskim izborima u Skup\u0161tinu BiH. Zastupnici su samo onaj vidljiviji dio pri\u010de o utemeljiteljima HDZ-a. Uz njih ravnopravno stoje \u010dlanovi i predsjednici inicijativnih (poslije na izborima potvr\u0111enih) ogranaka i odbora, izabrani zastupnici u op\u0107inskim skup\u0161tinama, strana\u010dki du\u017enosnici itd.<\/p>\n\n\n\n Nadam se da jo\u0161 uvijek imamo snage, pameti i po\u0161tenja napisati vjerodostojnu povijest HDZ BiH. Krajnje je vrijeme da to i u\u010dinimo. Ina\u010de \u0107e, kako iskustvo pokazuje, na\u0161u povijest pisati oni koji su do\u0161li na gotovo i koji se pona\u0161aju kao da je svijet od njih po\u010deo.<\/p>\n\n\n\n Va\u017eno je znati i to da nas povijest ne\u0107e ocjenjivati onako kako mi sami sebe ocjenjujemo. Ona ima stroge kriterije sagledavanja svega onoga \u0161to smo uradili, ali i onoga \u0161to
2. Bender, Ivan \u2013 Neum
3. Boban, Mate \u2013 Grude
4. Bo\u0161njak, Ante \u2013 \u010citluk
5. Bo\u0161njak Mijatovi\u0107, Nevenka \u2013 Fojnica
6. \u0106osi\u0107, Zdenko \u2013 \u0160iroki Brijeg
7. Frankovi\u0107, Marko \u2013 Kiseljak
8. Grube\u0161i\u0107, Niko \u2013 Busova\u010da
9. Hrka\u0107, Frano \u2013 Posu\u0161je
10. Ivki\u0107, Ivica \u2013 Bosanski \u0160amac
11. Juki\u0107, Perica \u2013 \u017dep\u010de
12. Jurki\u0107, Stjepan \u2013 Livno
13. Jurkovi\u0107, Mate \u2013 \u010capljina
14. Lu\u010di\u0107, Ivica \u2013 Ljubu\u0161ki
15. Mandi\u0107, Nikola \u2013 Mostar
16. Mari\u0107, Juraj \u2013 Stolac
17. Petrovi\u0107, Ilija \u2013 Prozor
18. Skopljakovi\u0107, Ivo \u2013 Novi Travnik
19. Stani\u0107, Iko \u2013 Derventa
20. \u0160imi\u0107, Anto \u2013 Od\u017eak
21. Vukoja, Mato Pa\u0161ko \u2013 Kre\u0161evo
22. Zec, Nenad Josip \u2013 Travnik
23. \u017divkovi\u0107, Ivo \u2013 Ora\u0161je<\/p>\n\n\n\n
2. Dodig, Radoslav (Mostar)
3. \u0106o\u0161kovi\u0107, Pejo (Banja Luka)
4. Hudi\u0107, Anton Ernest (Doboj)
5. Juri\u0161i\u0107, Marko (Tuzla)
6. Kudi\u0107, Mile (Mostar)
7. Ljubi\u0107, Mariofil (Mostar)
8. Markovi\u0107, An\u0111elko (Mostar)
9. Miki\u0107, Stjepan (Doboj)
10. Obrdalj, Tomislav (Sarajevo)
11. Pand\u017ei\u0107, Vlado (Mostar)
12. Pelivan, Marinko (Mostar)
13. Petrovi\u0107, Franjo (Zenica)
14. Prskalo, Marko (Zenica)
15. \u0160abanovi\u0107, Mesud (Doboj)
16. \u0160arac, Ivan (Mostar)
17. Tomi\u0107 Obrdalj, Vinko (Banja Luka)
18. Vasilj, Pero (Tuzla)
19. Vi\u0161tica, Marijan (Banja Luka)
20. Vla\u0161i\u0107, Damjan (Mostar)
21. Vrbi\u0107, Franjo (Zenica)<\/p>\n\n\n\n
nismo.<\/p>\n\n\n\n