Napad na informacijski sustav Slu\u017ebe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine mogao bi izazvati posljedice koje nadilaze naru\u0161avanje privatnosti pojedinaca. Dok stru\u010dnjaci upozoravaju na potencijalnu ugrozu cjelokupnog sigurnosnog sustava dr\u017eave, mjerodavne institucije jo\u0161 uvijek ne otkrivaju kolika je koli\u010dina podataka kompromitirana.<\/p>\n\n\n\n
Kako je slu\u017ebeno priop\u0107eno 17. kolovoza, Slu\u017eba za poslove sa strancima BiH na\u0161la se na meti hakerskog napada koji je zabilje\u017een tijekom lipnja 2026. godine. Napada\u010d je otu\u0111ivao korisni\u010dke akreditive \u2014 odnosno pristupne podatke za sustav \u2014 koje je potom upotrebljavao za pohranu i daljnju distribuciju ukradenih informacija.<\/p>\n\n\n\n
Nadalje, prema saznanjima\u00a0Radija Slobodna Europa<\/strong>, pojedini dijelovi sustava ove Slu\u017ebe nisu imali aktivnu za\u0161titu jo\u0161 od 2025. godine. Zbog sumnje da odre\u0111eni zaposlenici nisu pravodobno poduzeli odgovaraju\u0107e mjere za\u0161tite sustava, pokrenuta je i unutra\u0161nja istraga. Trenuta\u010dno nije poznato tko stoji iza ovog napada, koliko je podataka kompromitirano, kojim se bazama pristupilo niti jesu li ukradene informacije dospjele na internet ili dark web.<\/p>\n\n\n\n Ina\u010de, Slu\u017eba za poslove sa strancima predstavlja jednu od klju\u010dnih institucija u migracijskom sustavu BiH. Njezine evidencije obuhva\u0107aju podatke o ulasku i boravku stranih dr\u017eavljana, prijavama boravka, izdavanju privremenih i stalnih dozvola, migrantima te druge baze iz podru\u010dja nadzora kretanja i boravka stranaca. U tim se bazama nalazi velik broj osobnih i identifikacijskih podataka, kao i informacije koje Slu\u017eba razmjenjuje s drugim sigurnosnim tijelima.<\/p>\n\n\n\n Ned\u017ead Korajli\u0107, voditelj studija sigurnosti u Centru za poslovne studije Kiseljak, u razgovoru za Radio Slobodna Europa isti\u010de da je rije\u010d o iznimno osjetljivim informacijama.<\/p>\n\n\n\n \u201cRije\u010d je o informacijama koje mogu sadr\u017eavati identifikacijske podatke, podatke o kretanju i boravku stranih dr\u017eavljana, migracijskim rutama, kontaktima, sigurnosnim procjenama, izre\u010denim mjerama, ali i podatke dobivene razmjenom s drugim doma\u0107im i me\u0111unarodnim institucijama\u201d, rekao je Korajli\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovoj ocjeni, takvi bi podaci mogli biti iznimno dragocjeni kriminalnim skupinama, krijum\u010darima ljudi te stranim obavje\u0161tajnim slu\u017ebama.<\/p>\n\n\n\n \u201cPosebno je opasno ako bi se iz podataka moglo zaklju\u010diti koje su osobe predmet provjera, tko sura\u0111uje sa sigurnosnim institucijama ili u kojem se smjeru vodi odre\u0111ena istraga. Time pojedinci mogu biti izlo\u017eeni pritisku, ucjenama ili fizi\u010dkoj opasnosti\u201d, upozorio je Korajli\u0107.<\/p>\n\n\n\n Dodatno je naglasio da bi eventualni gubitak nadzora nad takvim informacijama mogao negativno utjecati na suradnju Bosne i Hercegovine sa susjednim dr\u017eavama i partnerima iz Europske unije.<\/p>\n\n\n\n \u201cAko partneri procijene da takva za\u0161tita nije dovoljno pouzdana, mogu privremeno ograni\u010diti opseg, sadr\u017eaj ili brzinu razmjene osjetljivih informacija. To bi izravno oslabilo sposobnost Bosne i Hercegovine da reagira na organizirani kriminal, terorizam, krijum\u010darenje ljudi i druge prekograni\u010dne prijetnje\u201d, kazao je Korajli\u0107.<\/p>\n\n\n\n Korajli\u0107 stoga smatra da je nu\u017eno hitno utvrditi ne samo je li sustav bio kompromitiran, nego i koliko je dugo neovla\u0161teni pristup trajao, kojim se podacima pristupalo te jesu li oni povezani s drugim doma\u0107im i me\u0111unarodnim bazama.<\/p>\n\n\n\n Stru\u010dnjak za kiberneti\u010dku sigurnost Sa\u0161a Mrdovi\u0107 za RSE obja\u0161njava da \u0107e se stvarne razmjere i posljedice napada mo\u0107i procijeniti tek nakon provedbe detaljne digitalno-forenzi\u010dke istrage.<\/p>\n\n\n\n \u201cPrvo treba ustanoviti kojim podacima su napada\u010di pristupili, jesu li te podatke otu\u0111ili, jesu li ih izmijenili ili obrisali, a zatim sanirati \u0161tetu od konkretnog doga\u0111aja i poduzeti korake da se ne\u0161to sli\u010dno ne ponovi\u201d, izjavio je Mrdovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Nakon procjene \u0161tete, kako navodi, prioritet mora biti ja\u010danje za\u0161tite sustava kroz a\u017euriranje softvera, ulaganje u sigurnosnu infrastrukturu i razvijanje kapaciteta za odgovor na kiberneti\u010dke incidente.<\/p>\n\n\n\n Mrdovi\u0107 upozorava i da problem nije ograni\u010den isklju\u010divo na jednu instituciju, budu\u0107i da brojna tijela vlasti u Bosni i Hercegovini koriste zastarjele verzije softvera s poznatim sigurnosnim propustima. Uz zastarjelu tehnologiju, dodatnu prepreku \u010dine nedostatak stru\u010dnog kadra te ograni\u010dena financijska ulaganja u za\u0161titu informacijskih sustava.<\/p>\n\n\n\n Slu\u017eba za poslove sa strancima prethodno je priop\u0107ila da su je o hakerskom napadu slu\u017ebeno obavijestile sigurnosne agencije u BiH te da poduzima aktivnosti na za\u0161titi podataka gra\u0111ana i zaposlenika. U slu\u017ebenom se priop\u0107enju navodi da je napada\u010d otu\u0111io korisni\u010dke akreditive koje rabi za pohranu i distribuciju ukradenih podataka, no detalji o opsegu kompromitacije i mogu\u0107oj \u0161teti zasad nenaslovljeni ostaju nepoznati.<\/p>\n\n\n\n Do zaklju\u010denja teksta, novinari RSE-a od mjerodavnih institucija nisu dobili odgovore na pitanja tko stoji iza napada, koliko je podataka eventualno kompromitirano te jesu li ukradene informacije dijeljene ili prodavane. Slu\u017eba za poslove sa strancima i Ministarstvo sigurnosti BiH nisu odmah odgovorili na upit o tome koliko je napad trajao te je li u me\u0111uvremenu zaustavljen.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, izostali su odgovori na pitanja kojim je bazama podataka pristupano i postoje li saznanja da su ukradeni podaci zavr\u0161ili na internetu ili dark webu. Me\u0111u upu\u0107enim pitanjima bilo je i ono jesu li napada\u010di mogli pristupiti podacima o stranim dr\u017eavljanima koji su ulazili u Bosnu i Hercegovinu, migrantima te osobama koje su iz razli\u010ditih razloga predmet sigurnosnih provjera.<\/p>\n\n\n\n Posljednjih godina vi\u0161e institucija i tijela na razini dr\u017eave, entiteta i \u017eupanija u Bosni i Hercegovini bilo je metom kiberneti\u010dkih napada. Jedan od najozbiljnijih slu\u010dajeva zabilje\u017een je 2022. godine napadom na Parlamentarnu skup\u0161tinu BiH, kada su mre\u017ena stranica i elektroni\u010dka po\u0161ta te institucije danima bili izvan funkcije.<\/p>\n\n\n\n Kasnije su evidentirani i napadi na zdravstveni informacijski sustav Republike Srpske, Poreznu upravu RS, pojedina javna poduze\u0107a te obrazovne ustanove.<\/p>\n\n\n\n Posljednji u nizu slu\u010dajeva dogodio se u lipnju ove godine, kada je na dark webu objavljena baza s vi\u0161e od 50.000 osobnih podataka gra\u0111ana Bosne i Hercegovine, za koju su hakeri tvrdili da potje\u010de iz sustava Agencije za agrarna pla\u0107anja Republike Srpske. Mjerodavne institucije tada nisu mogle potvrditi da su podaci procurili upravo iz tog sustava, dok su prve analize ukazivale na to da bi mogla biti rije\u010d o podacima prikupljenim iz vi\u0161e razli\u010ditih izvora.<\/p>\n\n\n\n Stru\u010dnjaci za kiberneti\u010dku sigurnost naposljetku upozoravaju da javna objava osobnih podataka, \u010dak i kada obuhva\u0107a samo osnovne identifikacijske informacije, mo\u017ee znatno pove\u0107ati rizik od kra\u0111e identiteta, phishing prijevara i drugih oblika zlouporabe.<\/p>\n\n\n\nUpozorenja sigurnosnih stru\u010dnjaka<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Nu\u017enost digitalno-forenzi\u010dke istrage<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Neodgovorena pitanja i izostanak slu\u017ebenih detalja<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Raniji kiberneti\u010dki incidenti u BiH<\/strong><\/h2>\n\n\n\n