Ratni zlo\u010dinac Ratko Mladi\u0107 preminuo je u 84. godini u pritvorskoj jedinici Me\u0111unarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Scheveningenu. Vijest o smrti potvrdila je njegova obitelj, pi\u0161e Euronews Srbija i prore\u017eimski mediji.<\/p>\n\n\n\n
Mladi\u0107evo se zdravlje znatno pogor\u0161alo nakon \u0161to je pretrpio nekoliko mo\u017edanih udara. Njegova obitelj i lije\u010dnici vi\u0161e su puta upozoravali na te\u0161ko stanje i tra\u017eili da ga se pusti na slobodu radi lije\u010denja, no nadle\u017ena tijela u Haagu odbila su sve takve zahtjeve.<\/p>\n\n\n\n
Datum i mjesto sprovoda bit \u0107e objavljeni naknadno.<\/p>\n\n\n\n
Ratko Mladi\u0107 ro\u0111en je 1943. godine u bosanskom selu Bo\u017einovci, oko 70 kilometara ju\u017eno od Sarajeva, na podru\u010dju koje je tada bilo dio Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Ro\u0111en je u partizanskoj i komunisti\u010dkoj obitelji, a njegov otac poginuo je u jednoj od posljednjih bitaka u Drugom svjetskom ratu. Mladi\u0107 je odlu\u010dio krenuti njegovim stopama pa je upisao vojnu \u0161kolu u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n
Njegove su vojni\u010dke sposobnosti prvi put bile na ku\u0161nji na samom po\u010detku raspada Jugoslavije, kada ga je Jugoslavenska narodna armija (JNA) u prolje\u0107e 1991. poslala u Hrvatsku da pomogne lokalnim srpskim pobunjenicima u gradu Kninu, koji je tada bio srpsko upori\u0161te.<\/p>\n\n\n\n
Do trenutka kada je Mladi\u0107 imenovan zapovjednikom 9. korpusa JNA u Kninu u lipnju 1991., teritorij je ve\u0107 bio odsje\u010den od ostatka Hrvatske jer su pobunjeni Srbi, koji su 1990. proglasili samostalnost autonomnog teritorija Krajine, blokirali ceste oko grada.<\/p>\n\n\n\n
Mladi\u0107 je inzistirao da nije na strani nijedne etni\u010dke skupine, te je Radioteleviziji Srbije (RTS) rekao: “Slu\u017eim Socijalisti\u010dkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji sa svojom bra\u0107om oficirima, kako bih za\u0161titio sve nacionalnosti i nacije”.<\/p>\n\n\n\n
U kolovozu 1991. naredio je napad na obli\u017enje selo Kijevo kako bi uklonio blokadu srpskih naselja od strane hrvatskih snaga. “U Kijevu smo pucali na legitimne vojne ciljeve. Nismo ga\u0111ali niti jednu ku\u0107u samo zbog uni\u0161tenja”, rekao je novinarima nakon toga.<\/p>\n\n\n\n
No hrvatsko tu\u017eiteljstvo smatralo je suprotno. U srpnju 1992. \u017eupanijski sud u \u0160ibeniku osudio je Mladi\u0107a na 20 godina zatvora zbog napada na Kijevo, koji je selo ostavio u ru\u0161evinama. Prema Me\u0111unarodnom kaznenom sudu za biv\u0161u Jugoslaviju (ICTY), napad je ozna\u010dio trenutak kada je JNA, pod Mladi\u0107evim zapovjedni\u0161tvom, otvoreno zauzela srpsku stranu u sukobu.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to su jugoslavenske trupe zauzele selo, do\u0161li su lokalni Srbi i preuzeli kontrolu. Taj se model potom koristio diljem biv\u0161e Jugoslavije tijekom ratova koji su uslijedili – u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.<\/p>\n\n\n\n
Sljede\u0107e godine po\u010dele su borbe u Bosni i Hercegovini, a mnogi \u010dasnici, bosanski Srbi, napustili su JNA i pre\u0161li u novoosnovanu Vojsku Republike Srpske. Srbijanski predsjednik Slobodan Milo\u0161evi\u0107 u to vrijeme nije \u017eelio da ga se do\u017eivljava kao agresora, pa je umjesto slanja vlastitih trupa odlu\u010dio opskrbiti vojsku bosanskih Srba oru\u017ejem i ljudstvom, a Mladi\u0107a postaviti za glavnom vojnog stratega.<\/p>\n\n\n\n
“Kad sam preuzeo svoju du\u017enost, stavio sam si u zadatak okupljanje ljudi i uspostavljanje zapovjedni\u0161tva i sto\u017eera. Odmah sam znao da \u0107e se tamo dogoditi veliki povijesni doga\u0111aj”, rekao je Mladi\u0107 za beogradski magazin NIN.<\/p>\n\n\n\n
Adam Weber, jedan od tu\u017eitelja u Mladi\u0107evom slu\u010daju od 2012. do 2017., ka\u017ee da je Mladi\u0107 izabran jer ga je vodstvo bosanskih Srba smatralo “\u010dovjekom koji je upravo izveo odre\u0111ene akcije etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja u Hrvatskoj”.<\/p>\n\n\n\n
Desna ruka vojskovo\u0111e bosanskih Srba, danas pokojni general-pukovnik Manojlo Milovanovi\u0107, rekao je Haa\u0161kom sudu 2013. godine da je dan prije izbijanja rata Mladi\u0107 upozorio svoje politi\u010dko vodstvo na mogu\u0107nost po\u010dinjenja genocida u planiranom zauzimanju teritorija.<\/p>\n\n\n\n
Milovanovi\u0107 je posvjedo\u010dio da je Mladi\u0107 u svibnju 1992. \u010delnicima bosanskih Srba rekao: “Ne mo\u017eemo etni\u010dki o\u010distiti, nemamo sito za prosijavanje kako bismo ostavili samo Srbe, a drugi oti\u0161li… Ne znam kako \u0107e politi\u010dki vo\u0111e bosanskih Srba, gospodin Radovan Karad\u017ei\u0107 i gospodin Mom\u010dilo Kraji\u0161nik to objasniti svijetu. Ljudi, ovo je genocid.”<\/p>\n\n\n\n
Pod Mladi\u0107evim zapovjedni\u0161tvom, vojska bosanskih Srba \u0161irila je strah i smrt – Sarajevo je granatirano vi\u0161e od tri godine, a gradovi poput Fo\u010de, Prijedora i Vi\u0161egrada o\u010di\u0161\u0107eni su od bosanskih muslimana.<\/p>\n\n\n\n
Mladi\u0107 svoje vojne kampanje nikada nije vodio u tajnosti, a \u010desto je dopu\u0161tao televizijskim kamerama da ga snimaju kako \u0161eta po visovima iznad Sarajeva tijekom opsade grada. Civilno stanovni\u0161tvo je sustavno granatirano i bilo na ni\u0161anu snajperista, a nedostajalo je hrane, vode i struje.<\/p>\n\n\n\n
U audiosnimci koja je pu\u0161tena na njegovom su\u0111enju, Mladi\u0107 je zapovjedio granatiranje dijelova Sarajeva. “Granatirajte Velu\u0161i\u0107e i Pofali\u0107e jer u tim naseljima nema mnogo Srba”, naredio je 28. svibnja 1992. pogre\u0161no izgovaraju\u0107i sarajevsko naselje Vele\u0161i\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
“Granatirajte oko Dobrovolja\u010dke ulice i tamo gore oko Humske ulice i \u0110ure \u0110akovi\u0107a. Mo\u017eete li granatirati Ba\u0161\u010dar\u0161iju? Ispalite salvu na Ba\u0161\u010dar\u0161iju. Dr\u017eite zgrade predsjedni\u0161tva i parlamenta pod izravnom vatrom. Pucajte polako, u intervalima, sve dok vam ne naredim da prestanete”, govorio je Mladi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Te su no\u0107i mnoge zgrade u sredi\u0161tu Sarajevu bile zapaljene. U nekoliko sati vi\u0161e od 100 ranjenih ljudi dovedeno je u gradske bolnice. Oni koji su ostali u opkoljenom gradu sje\u0107aju se mjeseci provedenih u strahu, jer ljudi su ubijani dok su stajali u redu za vodu i kruh ili tr\u010dali preko mostova pod snajperskom vatrom. Granatirane su bolnice, muzeji i knji\u017enice.<\/p>\n\n\n\n
Mladi\u0107 se nije pokajao. “Ja samo branim svoj narod”, rekao je u mnogim prilikama tijekom rata. Na su\u0111enju je koristio istu argumentaciju.<\/p>\n\n\n\n
No Weber je tvrdio da je zapovjednik vojske bosanskih Srba bio “klju\u010dan za stvaranje cjelokupne strategije etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja koje se dogodilo u cijeloj Bosni i Hercegovini, a bio je tako\u0111er itekako uklju\u010den u operativnu razinu i provo\u0111enje te strategije sa svojim glavnim zapovjednicima”.<\/p>\n\n\n\n
“A to \u0161to je \u010desto bio vidljivo prisutan na terenu tijekom samih operacija, dalo mu je vrlo prakti\u010dnu razinu sudjelovanja na takti\u010dkoj razini u provo\u0111enju operacija”, dodao je Weber.<\/p>\n\n\n\n
Mladi\u0107 je bez razmi\u0161ljanja priznao da su ofenzive glavna metoda njegova na\u010dina ratovanja: “Moj je cilj jednostavan – za\u0161tita srpskog teritorija i ljudi koji tamo \u017eive vjekovima.”<\/p>\n\n\n\n
U srpnju 1995., samo nekoliko mjeseci prije zavr\u0161etka sukoba u Bosni i Hercegovini, Mladi\u0107eve snage zauzele su Srebrenicu na istoku zemlje, koju je UN dvije godine ranije proglasio “za\u0161ti\u0107enom zonom”.<\/p>\n\n\n\n
Mladi\u0107 je u Srebrenicu stigao s osmijehom na licu, \u010destitaju\u0107i vojnicima koji su ga do\u010dekali na ulicama napu\u0161tenog grada. Kamere su snimale generalovo kretanje, a televizija bosanskih Srba izvje\u0161tavala je o “osloba\u0111anju” grada iz kojeg su bje\u017eali deseci tisu\u0107a Bo\u0161njaka.<\/p>\n\n\n\n
“Evo nas u srpskoj Srebrenici 11. srpnja 1995. Uo\u010di jo\u0161 jednog velikog srpskog svetog dana, dajemo ovaj grad srpskom narodu. Napokon je do\u0161lo vrijeme da poravnamo ra\u010dune s Turcima prvi put nakon ustanka protiv osmanske vlasti”, rekao je Mladi\u0107 u kameru.<\/p>\n\n\n\n
Slijedilo je masovno ubijanje nekoliko tisu\u0107a mu\u0161karaca i dje\u010daka, koje su kasnije optu\u017enice i presude me\u0111unarodni i bosanski sudovi klasificirali kao genocid. Tijekom no\u0107i s 11. na 12. srpnja, Mladi\u0107 je odr\u017eao tri sastanka u hotelu Fontana u Bratuncu. Tema o kojoj se raspravljalo bila je sudbina Srebreni\u010dana.<\/p>\n\n\n\n
Na jednom od sastanaka rekao je predstavnicima srebreni\u010dkih Bo\u0161njaka: “Mo\u017eete ili pre\u017eivjeti ili nestati. Da biste pre\u017eivjeli, tra\u017eim od svih va\u0161ih naoru\u017eanih osoba, \u010dak i ako su po\u010dinili zlo\u010dine protiv mog naroda, da predaju svoje oru\u017eje Vojsci Republike Srpske.”<\/p>\n\n\n\n
Mladi\u0107 je 12. srpnja stigao u selo Poto\u010dari blizu Srebrenice u pratnji televizijske ekipe. Kamere su ga snimile kako dijeli \u010dokoladice djeci koja godinama nisu vidjela takav luksuz i poru\u010duje roditeljima da se ne boje jer im nitko ne\u0107e nauditi.<\/p>\n\n\n\n
“Svi vi koji \u017eelite, mo\u017eete ostati. Svi oni koji \u017eele napustiti ovaj teritorij, to mogu slobodno u\u010diniti. Osigurali smo vam dovoljan broj autobusa i kamiona”, obe\u0107avao je Mladi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Istu poruku Mladi\u0107 je ponovio na livadi u Sandi\u0107ima, u hangaru u Bratuncu i na stadionu u Novoj Kasabi, obra\u0107aju\u0107i se zarobljenim Bo\u0161njacima koji su bili okru\u017eeni srpskim vojnicima. Umjesto toga, oni koji su zarobljeni ili su se predali bili su strijeljani. Prema optu\u017enici ICTY-a protiv Mladi\u0107a, “vi\u0161e od 7000 zarobljenika na podru\u010dju oko Srebrenice pogubljeno je po kratkom postupku od 13. srpnja do 19. srpnja 1995. Ubojstva su se nastavila i nakon toga”.<\/p>\n\n\n\n
Rat u Bosni i Hercegovini zavr\u0161io je u studenom 1995. Daytonskim mirovnim sporazumom. \u010cetiri mjeseca ranije, ICTY je ve\u0107 optu\u017eio Mladi\u0107a, iako je tjeralica izdana godinu dana kasnije. Mladi\u0107 je najavio da se nikada ne\u0107e predati: “Mo\u017ee mi suditi samo moj narod.”<\/p>\n\n\n\n
Mladi\u0107 se 1996. preselio u Srbiju, zajedno s nizom \u010dasnika vojske bosanskih Srba. Tijekom rata, srpske vlasti davale su Mladi\u0107u oru\u017eje, a u miru su mu dale skloni\u0161te. \u010cinilo se da \u017eivi slobodno, bez straha od uhi\u0107enja, izlazio je u restorane i i\u0161ao na nogometne utakmice u glavnom gradu Srbije Beogradu.<\/p>\n\n\n\n
Do 2003. godine, Mladi\u0107a je \u0161titio srbijanski vojni establi\u0161ment, ali kad je Beograd donio zakon o suradnji s ICTY-em, Mladi\u0107 se morao osloniti na blisku skupinu \u010dasnika iz redova bosanskih Srba, a zatim, u posljednjim godinama prije nego \u0161to je uhva\u0107en, na svoju obitelj.<\/p>\n\n\n\n
Dana 26. svibnja 2011. godine, policijske specijalne snage oti\u0161le su u srbijansko selo Lazarevo kako bi pretresle ku\u0107u u vlasni\u0161tvu Mladi\u0107evog ro\u0111aka. U\u0161li su u ku\u0107u i potom poku\u0161ali u\u0107i u jednu od soba, ali netko je bio iza vrata – stariji mu\u0161karac s bejzbolskom kapom.<\/p>\n\n\n\n
“Tko ste Vi?” pitali su policajci.<\/p>\n\n\n\n
“Prona\u0161li ste koga tra\u017eite, ja sam Ratko Mladi\u0107”, odgovorio je mu\u0161karac.<\/p>\n\n\n\n
Njegovo uhi\u0107enje izazvalo je masovne prosvjede u Beogradu i raznim gradovima Republike Srpske. Njegovi su odvjetnici poku\u0161ali odgoditi njegovo izru\u010denje u Haag iz zdravstvenih razloga, ali njihovi su zahtjevi odbijeni, osim jednog – 40-minutnog posjeta grobu njegove k\u0107eri Ane, koja si je oduzela \u017eivot 1994. godine.<\/p>\n\n\n\n
Mladi\u0107 se prvi put pojavio u sudnici ICTY-a u Haagu u ljeto 2011. Tijekom svog devetogodi\u0161njeg su\u0111enja \u010desto je provocirao \u017ertve rata koje su nazo\u010dile raspravama i odbijao se pridr\u017eavati su\u010devih naloga. Imao je nekoliko ozbiljnih medicinskih problema dok je bio u pritvoru u Nizozemskoj, a pretrpio je dva mo\u017edana udara i jedan sr\u010dani udar.<\/p>\n\n\n\n
Njegova je obrana u vi\u0161e navrata tra\u017eila da ga se hospitalizira, tvrde\u0107i da mu se zdravstveno stanje pogor\u0161ava i izra\u017eavaju\u0107i zabrinutost zbog njegove mentalne sposobnosti za pra\u0107enje postupka.<\/p>\n\n\n\n
Obra\u0107aju\u0107i se sudu na \u017ealbenom ro\u010di\u0161tu u listopadu 2020., tvrdio je da je raspad Jugoslavije rezultat zapadnja\u010dke zavjere i ponovio svoju ratnu tvrdnju da je samo \u0161titio srpski narod.<\/p>\n\n\n\n
“Sudbina me dovela u situaciju da branim svoju zemlju, Socijalisti\u010dku Federativnu Republiku Jugoslaviju, koju su zapadne sile opusto\u0161ile uz pomo\u0107 Vatikana i zapadne mafije, ameri\u010dkog predsjednika Georgea Busha i njema\u010dkog ministra vanjskih poslova Klausa Kinkel”, rekao je Mladi\u0107, te dodao: “Ratko Mladi\u0107 nije bio taj koji je zapo\u010deo taj rat. On nije bio taj koji je napravio plan napada na Jugoslaviju.”<\/p>\n\n\n\n
Takve izjave nisu impresionirale ratne \u017ertve vojske bosanskih Srba. Izudin Ali\u0107, jedan od djece iz Srebrenice kojima je Mladi\u0107 dao \u010dokoladu u srpnju 1995. godine prije po\u010detka masakra, rekao je 2017. za BIRN da se ponekad pitao sje\u0107a li ga se nekada\u0161nji zapovjednik vojske bosanskih Srba.<\/p>\n\n\n\n
“\u010cesto se to pitam kad ga vidim u Haagu. Pitam se je li znao da \u0107e svi ti ljudi biti ubijeni… Moj otac i ujak, svi ti ljudi. \u0160to osje\u0107am prema njemu? Ni\u0161ta! Drago mi je samo \u0161to je uhi\u0107en i \u0161to mu se sudi. Trebao bi odgovarati za sve \u0161to je radio u Srebrenici”, zaklju\u010dio je Ali\u0107 za Balkan Insight.<\/p>\n\n\n\n
Ratko Mladi\u0107 je 22. studenoga 2017. godine prvostupanjskom presudom Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (ICTY) osu\u0111en na do\u017eivotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i ratnih zlo\u010dina po\u010dinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. \u017dalbeno vije\u0107e Me\u0111unarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MICT) potvrdilo je ovu presudu 8. lipnja 2021., \u010dime je postala pravomo\u0107na .<\/p>\n\n\n\n
Mladi\u0107 je progla\u0161en krivim za ukupno 10 od 11 to\u010daka optu\u017enice, uklju\u010duju\u0107i genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije, prisilno premje\u0161tanje, teroriziranje civilnog stanovni\u0161tva Sarajeva te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce . Oslobo\u0111en je krivnje za genocid u \u0161est drugih op\u0107ina u BiH (Fo\u010da, Vlasenica, Klju\u010d, Sanski Most, Kotor Varo\u0161 i Prijedor). <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ratni zlo\u010dinac Ratko Mladi\u0107 preminuo je u 84. godini u pritvorskoj jedinici Me\u0111unarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Scheveningenu. Vijest o smrti potvrdila je njegova obitelj, pi\u0161e Euronews Srbija i prore\u017eimski mediji. Mladi\u0107evo se zdravlje znatno pogor\u0161alo nakon \u0161to je pretrpio nekoliko mo\u017edanih udara. Njegova obitelj i lije\u010dnici vi\u0161e su puta upozoravali na te\u0161ko […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4048,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":48,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-52583","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-vijesti"],"yoast_head":"\n