Kada je koalicija pet oporbenih stranaka pod nazivom “Hrvatska petorka” u svibnju ove godine predstavila Zdenka Lu\u010di\u0107a kao zajedni\u010dkog kandidata za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH, politi\u010dki establi\u0161ment u Mostaru reagirao je s mje\u0161avinom opreza i skepticizma. U\u0107i u politi\u010dki ring s etabliranim izbornim strojem HDZ-a BiH, koji je ovaj put kandidirao Darijanu Filipovi\u0107, i to svega nekoliko mjeseci prije izbora, u teoriji je izgledalo kao nemogu\u0107a misija.<\/p>\n\n\n\n
Sada, s preliminarnim rezultatima na stolu prema kojima je Lu\u010di\u0107 osvojio oko 22 posto glasova i zavr\u0161io na tre\u0107em mjestu iza Filipovi\u0107 i Slavena Kova\u010devi\u0107a, analiti\u010dari se suo\u010davaju s otvorenim pitanjem – je li Lu\u010di\u0107eva kampanja bila takti\u010dki proma\u0161aj ili neo\u010dekivano uspje\u0161an politi\u010dki sprint?<\/p>\n\n\n\n
Glavni adut onih koji Lu\u010di\u0107ev rezultat ocjenjuju kao “sasvim dobar” le\u017ei u vremenskom okviru. Ozbiljne politi\u010dke kampanje u Bosni i Hercegovini grade se godinama, kroz razgranatu lokalnu infrastrukturu i stalnu prisutnost na terenu.<\/p>\n\n\n\n
Lu\u010di\u0107, koji dolazi iz privatnog sektora, prakti\u010dki je, u tom smislu, krenuo od nule. \u0160ef HDZ-a 1990 Ilija Cvitanovi\u0107 stoga nije oklijevao rezultat nazvati \u201eimpozantnim\u201c s obzirom na to da se Lu\u010di\u0107 u javnosti pojavio tek prije \u010detiri mjeseca.<\/p>\n\n\n\n
Iz te perspektive, mobilizirati vi\u0161e od 53.000 bira\u010da u tako kratkom roku, i to bez klasi\u010dne strana\u010dke ma\u0161inerije na kakvu se oslanja HDZ BiH, predstavlja ozbiljan logisti\u010dki i politi\u010dki uspjeh. Lu\u010di\u0107 je u kampanju unio pomalo nekonvencionalne elemente, barem za na\u0161e podneblje, poput skoka s paraglajderom na samom po\u010detku, \u0161to mu je osiguralo brzu vidljivost na dru\u0161tvenim mre\u017eama i privuklo pa\u017enju mla\u0111e populacije te apstinenta.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, analiti\u010dki gledano, upravo se u toj dinamici krije i njegova najve\u0107a pogre\u0161ka ili, to\u010dnije, strate\u0161ki limit. Ulazak u utrku tek u svibnju ostavio mu je premalo vremena da dubinski strukturira svoju poruku me\u0111u tradicionalnim hrvatskim bira\u010dkim tijelom, posebno u ruralnim dijelovima i manjim op\u0107inama gdje HDZ BiH ima potpunu kontrolu nad politi\u010dkim procesima, pi\u0161e Dnevni list.<\/p>\n\n\n\n
Lu\u010di\u0107eva strategija bila je izrazito personalizirana i usmjerena na izravan, frontalni sukob s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom \u010covi\u0107em. Otvaranje pitanja iz \u010covi\u0107eve pro\u0161losti, privatizacije i na\u010dina upravljanja strankom, privuklo je medijske naslove i dalo mu auru beskompromisnog kriti\u010dara.<\/p>\n\n\n\n
No, politolozi \u010desto upozoravaju da kampanja izgra\u0111ena isklju\u010divo na anti-establi\u0161ment retorici rijetko mo\u017ee donijeti pobjedu ako se ne ponudi jasna, opipljiva alternativa koja bira\u010dima jam\u010di sigurnost.<\/p>\n\n\n\n
Osim toga, analiza izbornih podataka otkriva neobi\u010dan i za Lu\u010di\u0107a potencijalno problemati\u010dan paradoks. Naime, osvojio je vi\u0161e glasova u Sarajevu nego u Mostaru. U Kantonu Sarajevo Lu\u010di\u0107 je dobio 7.555 glasova, dok je u Mostaru privukao 5.414 bira\u010da.<\/p>\n\n\n\n
Iako su postoci podr\u0161ke unutar hrvatskog bira\u010dkog tijela u oba grada sli\u010dni (oko 22 posto), podatak da je u svakoj sarajevskoj op\u0107ini pobijedio Darijanu Filipovi\u0107 bit \u0107e iskori\u0161ten od strane njegovih kriti\u010dara kako bi se njegova kampanja portretirala kao \u201eprosarajevski projekt\u201c. U slo\u017eenom etni\u010dkom klju\u010du BiH, takva percepcija u Hercegovini i Sredi\u0161njoj Bosni \u010desto djeluje destimuliraju\u0107e na konzervativnije bira\u010de.<\/p>\n\n\n\n
Pitanje je li HDZ BiH ikada imao ovako jakog protivnika zahtijeva vra\u0107anje u 2014. godinu, kada je Martin Ragu\u017e, tada\u0161nji lider HDZ-a 1990, vodio izravnu utrku protiv Dragana \u010covi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Ragu\u017e je 2014. godine bio mnogo bli\u017ee pobjedi i predstavljao je znatno ve\u0107u strukturnu prijetnju HDZ-u BiH jer je iza sebe imao godine politi\u010dkog rada i prepoznatljivost u \u0161irim krugovima. Lu\u010di\u0107, s druge strane, nije uspio dosegnuti tu razinu masovnosti, ali je unutar kra\u0107eg vremenskog okvira uspio konsolidirati glasove urbane i liberalnije hrvatske oporbe. Ragu\u017e je tada izgubio, a poslije je nekoliko puta ustvrdio da je pokraden prilikom ‘brojanja’ glasova. Mogu\u0107e je da u tome ima i istine s obzirom da su svi izbori do ovih posljednjih omogu\u0107avali masovne izborne kra\u0111e. A njih su najvi\u0161e radile najja\u010de stranke, \u010diji su se ljudi ‘po kafanama’ znali hvaliti koliko su ‘utrpali’ listi\u0107a nakon zatvaranja birali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
Izborna utrka 2026. godine pokazala je da unutar hrvatskog korpusa postoji stabilan bazen od 20 do 25 posto bira\u010da koji tra\u017ee alternativu postoje\u0107em vodstvu HDZ-a BiH. Lu\u010di\u0107eva klju\u010dna pogre\u0161ka nije bila u vo\u0111enju kampanje, ve\u0107 u \u010dinjenici da je u nju u\u0161ao prekasno da bi taj bazen pro\u0161irio na neodlu\u010dne bira\u010de i pasivizirana podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, Lu\u010di\u0107 je odmah nakon objave rezultata povukao potez svojstven profesionalnim politi\u010darima \u2013 \u010destitao je Darijani Filipovi\u0107 i najavio da ga dobiveno povjerenje obvezuje na profesionalno bavljenje politikom u budu\u0107nosti. Time je poslao poruku da ovih \u010detiri mjeseca nisu bili samo jednokratni izlet, ve\u0107 postavljanje platforme za dugoro\u010dnu politi\u010dku borbu.<\/p>\n\n\n\n