Broj stranih studenata na visoko\u0161kolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini pove\u0107an je za gotovo 16 posto u jednoj akademskoj godini, a iako najve\u0107i dio njih i dalje dolazi iz susjednih dr\u017eava, posljednjih godina posebno se izdvaja rast broja studenata iz Indije.<\/p>\n\n\n\n
Podaci koje je prikupila Fena pokazuju da univerziteti u BiH, naro\u010dito kroz studijske programe na engleskom jeziku, privla\u010de kandidate iz sve udaljenijih zemalja, ali istovremeno otvaraju pitanje koliko stranih diplomaca nakon zavr\u0161etka \u0161kolovanja ostaje u zemlji.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u akademskoj 2024\/2025. godini na doma\u0107im visoko\u0161kolskim ustanovama bilo je upisano 6.875 stranih studenata, odnosno 934 vi\u0161e nego godinu ranije, kada ih je bilo 5.941.<\/p>\n\n\n\n
Najbrojniji su bili dr\u017eavljani Hrvatske, njih 1.966, zatim Srbije s 1.905 studenata, Turske s 1.001 i Crne Gore s 896, dok se na petom mjestu na\u0161la Indija sa 464 studenta.<\/p>\n\n\n\n
Studenti iz ovih pet dr\u017eava \u010dinili su vi\u0161e od 90 posto ukupne strane studentske populacije. Posebno je zanimljivo da se gotovo 72 posto ukupnog pove\u0107anja broja stranih studenata u jednoj godini odnosi na Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Broj studenata iz Srbije pove\u0107an je za 275, Hrvatske za 245, a Crne Gore za 151, \u0161to ukazuje na to da geografska blizina, jezi\u010dke i druge veze sa susjednim dr\u017eavama i dalje imaju zna\u010dajnu ulogu kada je rije\u010d o odluci studiranja u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Istovremeno, statistika pokazuje i promjene u strukturi studenata iz udaljenijih dijelova svijeta. Broj upisanih iz azijskih zemalja pove\u0107an je s 1.413 u akademskoj 2023\/2024. na 1.618 u 2024\/2025. godini, pri \u010demu je posebno izra\u017een rast me\u0111u dr\u017eavljanima Indije.<\/p>\n\n\n\n
Njihov broj porastao je s 323 na 464, odnosno za gotovo 44 posto. S druge strane, broj studenata iz Banglade\u0161a ostao je gotovo nepromijenjen, s 19 na 18, \u0161to pokazuje da pove\u0107an interes iz Azije nije ravnomjerno raspore\u0111en me\u0111u dr\u017eavama tog kontinenta.<\/p>\n\n\n\n
Da obrazovanje postaje sve zastupljeniji razlog dolaska stranih dr\u017eavljana u BiH, potvr\u0111uju i podaci Ministarstva sigurnosti BiH.<\/p>\n\n\n\n
Prema Migracijskom profilu BiH, u periodu od 2021. do 2025. godine izdano je ukupno 13.331 odobrenje privremenog boravka po osnovu obrazovanja, \u0161to \u010dini pribli\u017eno petinu svih izdatih odobrenja privremenog boravka u tom periodu.<\/p>\n\n\n\n
Njihov godi\u0161nji broj porastao je s 1.787 u 2021. na 3.497 u 2025. godini, odnosno za 96 posto. Najizra\u017eeniji rast zabilje\u017een je 2023. godine, kada je broj izdanih odobrenja pove\u0107an za 45 posto u odnosu na prethodnu godinu.<\/p>\n\n\n\n
Ovi podaci ne predstavljaju broj upisanih stranih studenata, jer evidencija Ministarstva obuhva\u0107a odobrenja boravka po osnovu obrazovanja bez razdvajanja prema nivou \u0161kolovanja, dok Agencija za statistiku prati upisane studente.<\/p>\n\n\n\n
Precizniji uvid u boravak stranaca radi visokog obrazovanja daju podaci Slu\u017ebe za poslove sa strancima, prema kojima je po\u010detkom listopada 2026. godine u BiH bilo 2.715 stranih dr\u017eavljana s aktivnim privremenim boravkom po ovom osnovu.<\/p>\n\n\n\n
“Najvi\u0161e ih je iz Turske, 1.120, zatim Indije, 562, Srbije, 258, i Crne Gore, 172. Me\u0111u deset najzastupljenijih dr\u017eavljanstava nalaze se i Hrvatska, Njema\u010dka, Egipat, Sirija, Ruska Federacija i Libija”, naveli su iz Slu\u017ebe s poslove sa strancima.<\/p>\n\n\n\n
Upravo podaci Slu\u017ebe posebno ukazuju na intenzitet rasta dolazaka iz Indije. Dok je 2022. godine za dr\u017eavljane te zemlje evidentirano svega 20 odobrenih privremenih boravaka po osnovu visokog obrazovanja, godinu kasnije bilo ih je 389, u 2024. godini 458, a u 2025. \u010dak 633.<\/p>\n\n\n\n
Iz Slu\u017ebe za poslove sa strancima nagla\u0161avaju da podaci ukazuju na zna\u010dajan rast dolazaka iz pojedinih azijskih dr\u017eava, prvenstveno Indije, ali ne i na podjednako pove\u0107anje broja studenata iz svih zemalja ju\u017ene Azije.<\/p>\n\n\n\n
Na Univerzitetu u Sarajevu, u akademskoj 2025\/2026. godini evidentirano je 855 stranih dr\u017eavljana iz 44 dr\u017eave. U odnosu na prethodnu akademsku godinu, kada ih je bilo 800 iz 34 dr\u017eave, njihov broj pove\u0107an je za 6,88 posto, dok je broj dr\u017eava iz kojih dolaze pove\u0107an za deset.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od strukture studenata na pojedinim medicinskim fakultetima u zemlji, na Univerzitetu u Sarajevu izrazito dominiraju dr\u017eavljani susjednih zemalja. Najvi\u0161e je studenata iz Srbije, njih 295, zatim Crne Gore 263 i Hrvatske 120, koji zajedno \u010dine gotovo 80 posto svih stranih studenata.<\/p>\n\n\n\n
Slijede dr\u017eavljani Turske, Njema\u010dke, Sirije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Slovenije, dok me\u0111u evidentiranim studentima u posljednje dvije akademske godine nema dr\u017eavljana Indije, Pakistana i Nepala. U akademskoj 2025\/2026. godini evidentirana su tri studenta iz Banglade\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
“Najve\u0107i broj stranih dr\u017eavljana na Univerzitetu u Sarajevu studira na Medicinskom, Stomatolo\u0161kom, Ekonomskom i Elektrotehni\u010dkom fakultetu, te u Centru za interdisciplinarne studije Prof. dr. Zdravko Grebo”, navode iz UNSA.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od na\u010dina na koji Univerzitet nastoji pove\u0107ati me\u0111unarodnu privla\u010dnost jeste razvijanje studijskih programa na engleskom jeziku, kojih trenuta\u010dno ima deset na prvom i drugom ciklusu, uklju\u010duju\u0107i integrirane studije.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u njima su me\u0111unarodni studij medicine (International Medical Degree Program), integrirani studij dentalne medicine, Data Science na Elektrotehni\u010dkom fakultetu, programi iz oblasti finansija, marketinga, poslovanja i menad\u017ementa na Ekonomskom fakultetu, kao i master program Demokracija i ljudska prava u jugoisto\u010dnoj Europi (ERMA) te Public Governance and Business Administration na Fakultetu za upravu.<\/p>\n\n\n\n
Da nastava na stranom jeziku mo\u017ee privu\u0107i studente iz znatno udaljenijih zemalja, pokazuje i primjer Medicinskog fakulteta u Fo\u010di Univerziteta u Isto\u010dnom Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima dostavljenim Feni, na ovom fakultetu studira 772 studenta iz 38 zemalja. Najvi\u0161e ih je iz Indije – 446.<\/p>\n\n\n\n
“U posljednje dvije godine na prvu godinu primamo oko 40 studenata iz Indije i nekoliko iz Banglade\u0161a. Prije po\u010detka studija na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu u Fo\u010di smo sondirali tr\u017ei\u0161te razli\u010ditih zemalja s posebnim osvrtom na tre\u0107e zemlje svijeta uklju\u010duju\u0107i i Indiju. Saznali smo da postoji velika potreba za lije\u010dnicimna u Indiji i jo\u0161 nekim zemljama Azije i Afrike. Odlu\u010dili smo da na\u0111emo Agencije koje \u0107e nam pomo\u0107i da dovedemo studente iz tih zemalja. Konzultirati smo se s fakultetima u regiji koji imaju nastavu na engleskom jeziku. Registrirali smo se kod Medicinskog Savjeta Indije i nakon toga su po\u010deli dolaziti prvi studenti. Kako je vrijeme prolazilo, studenti koji su bili na fakultetu su prenosili utiske drugim potencijalnim kandidatima i sve ve\u0107i broj studenata je bio zainteresiran da studira kod nas”, isti\u010du iz ove obrazovne ustanove.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, kao razloge za izbor ovoga fakulteta, studenti navode i prihvatljiv iznos \u0161kolarine, ni\u017ee tro\u0161kove \u017eivota u pore\u0111enju sa zemljama Europske unije te smatraju da proces dobivanja vize i dozvole boravka u Bosni i Hercegovini nije pretjerano kompliciran.<\/p>\n\n\n\n
Na Medicinskom fakultetu u Fo\u010di, do sada je diplomiralo 56 studenata i uglavnom su se svi studenti vratili u mati\u010dne zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111unarodnu studentsku populaciju razvija i Medicinski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru, gdje na studiju medicine na engleskom jeziku trenuta\u010dno studiraju 122 studenta, od kojih su 107 strani dr\u017eavljani. Najve\u0107i broj dolazi iz Njema\u010dke, a me\u0111u zemljama porijekla su i Ujedinjeno Kraljevstvo, \u0160vicarska, Slovenija, Hrvatska, Poljska, Francuska, Norve\u0161ka i \u0160vedska.<\/p>\n\n\n\n
Studijski program na engleskom jeziku pokrenut je 2018. godine, a iz Fakulteta za Fenu ka\u017eu da od njegovog osnivanja bilje\u017ee stalan rast zainteresiranosti me\u0111unarodnih kandidata.<\/p>\n\n\n\n
U prve \u010detiri godine nisu uspijevali popuniti predvi\u0111enu upisnu kvotu od 30 studenata, izme\u0111u ostalog i zbog nedovoljne prepoznatljivosti studija izvan BiH. Me\u0111utim, nakon unapre\u0111enja organizacije i intenzivnije me\u0111unarodne promocije od 2022. godine, posljednje tri godine redovno popunjavaju planiranu kvotu.<\/p>\n\n\n\n
Kao glavne prednosti koje strani studenti prepoznaju, iz Fakulteta izdvajaju nastavu u manjim grupama, neposredan kontakt s profesorima i model integrirane blok-nastave, u kojem se studenti posve\u0107uju jednom predmetu i pola\u017eu ispit neposredno nakon zavr\u0161etka nastave.<\/p>\n\n\n\n
Poseban zna\u010daj pridaju klini\u010dkoj obuci u Sveu\u010dili\u0161noj klini\u010dkoj bolnici Mostar, gdje studenti imaju mogu\u0107nost prakti\u010dnog rada i neposrednog stjecanja iskustva s pacijentima. Uz obrazovne prednosti, me\u0111u razlozima zbog kojih studenti biraju Mostar navode se i ni\u017ei tro\u0161kovi \u017eivota, sigurnost, klima, geografski polo\u017eaj i mogu\u0107nost upoznavanja druga\u010dijeg kulturnog okru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n
Iz Ministarstva sigurnosti BiH za Fenu poja\u0161njavaju da su, prema Zakonu o strancima, strani dr\u017eavljani nakon zavr\u0161etka visokog obrazovanja du\u017eni napustiti zemlju, a ako \u017eele zasnovati radni odnos u BiH, moraju pokrenuti postupak za odobravanje privremenog boravka po osnovu rada.<\/p>\n\n\n\n
“Za takav boravak potrebna je odgovaraju\u0107a radna dozvola koju izdaje nadle\u017eni organ u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Br\u010dko distriktu, pri \u010demu zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi poslodavac”, poja\u0161njavaju.<\/p>\n\n\n\n
U skladu s propisanim uvjetima, strani diplomci mogu podnijeti zahtjev za odobrenje boravka radi rada putem diplomatsko-konzularnog predstavni\u0161tva BiH, odnosno nakon ponovnog ulaska u zemlju po osnovu odgovaraju\u0107e vize ili bezviznog re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n
Koliko stranih studenata nakon zavr\u0161etka obrazovanja promijeni osnovu boravka i ostane \u017eivjeti i raditi u BiH, me\u0111utim, nije poznato.<\/p>\n\n\n\n
Iz Slu\u017ebe za poslove sa strancima navode da ne vode posebnu objedinjenu evidenciju o stranim dr\u017eavljanima koji nakon \u0161kolovanja mijenjaju osnovu boravka zbog zaposlenja, spajanja obiteljki ili drugih razloga, te zbog toga ne raspola\u017eu jedinstvenim statisti\u010dkim podatkom o njihovom ostanku.<\/p>\n\n\n\n
Ni Univerzitet u Sarajevu nije dostavio konkretan broj stranih diplomaca koji su ostali u BiH, navode\u0107i da kontinuirano razvija mehanizme pra\u0107enja akademskog i profesionalnog puta svojih biv\u0161ih studenata, uklju\u010duju\u0107i me\u0111unarodnu studentsku populaciju.<\/p>\n\n\n\n
Uz pitanje ostanka, pove\u0107an broj stranih studenata podrazumijeva i potrebu za odgovaraju\u0107om administrativnom podr\u0161kom, od upisa i reguliranja boravka do integracije u akademsku i lokalnu zajednicu.<\/p>\n\n\n\n
Na Univerzitetu u Sarajevu isti\u010du da se informiranje i upis stranih studenata provode neposredno putem nadle\u017enih slu\u017ebi, bez komercijalnih posrednika za regrutiranje kandidata.<\/p>\n\n\n\n
Medicinski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru tako\u0111er navodi da nema ugovore s posredni\u010dkim agencijama, iako pojedini strani studenti samostalno anga\u017eiraju organizacije koje im poma\u017eu pri odabiru univerziteta i pripremi dokumentacije.<\/p>\n\n\n\n
Fakultet studentima pru\u017ea administrativnu podr\u0161ku pri reguliranju boravka i izdavanju potrebnih potvrda, a pri pronalasku smje\u0161taja \u010desto im poma\u017eu i studenti vi\u0161ih godina.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, iz Slu\u017ebe za poslove sa strancima poja\u0161njavaju da se prilikom odobravanja i produ\u017eenja privremenog boravka provjerava ne samo formalni upis na akreditiranu visoko\u0161kolsku ustanovu nego i stvarna svrha boravka, a prema potrebi i napredovanje tijekom studija, uklju\u010duju\u0107i polo\u017eene ispite.<\/p>\n\n\n\n
“Ako se utvrdi da stranac ne ispunjava propisane uvjete ili odobreni boravak koristi suprotno njegovoj svrsi, zahtjev se mo\u017ee odbiti. Visoko\u0161kolske ustanove zakonski su obavezne da Slu\u017ebi dostave podatke o upisanim stranim studentima u roku od 30 dana od po\u010detka akademske godine”, pojasnili su iz Slu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n
Podaci institucija i iskustva studenata pokazuju da Bosna i Hercegovina ve\u0107 privla\u010di razli\u010dite grupe me\u0111unarodnih studenata, od mladih iz susjednih dr\u017eava koji tradicionalno studiraju na njenim univerzitetima, do studenata iz zapadne Europe i Azije koji u doma\u0107im programima na engleskom jeziku pronalaze mogu\u0107nost stjecanja \u017eeljenih kvalifikacija.<\/p>\n\n\n\n
Iz Univerziteta u Sarajevu smatraju da je za daljnje ja\u010danje me\u0111unarodne konkurentnosti potrebno kontinuirano ulagati u kvalitetu obrazovanja, razvijati studijske programe na engleskom jeziku, unaprijediti administrativnu podr\u0161ku i sna\u017enije povezati me\u0111unarodnu akademsku mobilnost s mogu\u0107nostima nastavka profesionalne karijere.<\/p>\n\n\n\n
FENA<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Broj stranih studenata na visoko\u0161kolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini pove\u0107an je za gotovo 16 posto u jednoj akademskoj godini, a iako najve\u0107i dio njih i dalje dolazi iz susjednih dr\u017eava, posljednjih godina posebno se izdvaja rast broja studenata iz Indije. Podaci koje je prikupila Fena pokazuju da univerziteti u BiH, naro\u010dito kroz studijske programe […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":256,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-53799","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-vijesti"],"yoast_head":"\n