BiH i dalje ovisi o uvozu hrane. Samo u prvih \u0161est mjeseci ove godine na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda potro\u0161eno je oko 2,7 milijardi KM, dok je izvoz iznosio oko 605 milijuna KM, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.<\/p>\n\n\n\n
To zna\u010di da je u samo \u0161est mjeseci ostvaren deficit ve\u0107i od dvije milijarde KM.<\/p>\n\n\n\n
Podaci pokazuju koliko je doma\u0107e tr\u017ei\u0161te hrane ovisno o robi iz inozemstva.<\/p>\n\n\n\n
Posebno je zanimljivo \u0161to se nalazi me\u0111u tom uvezenom robom.<\/p>\n\n\n\n
Od ukupnog uvoza, na samo pet velikih skupina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda oti\u0161lo je oko 721,8 milijuna KM.<\/p>\n\n\n\n
Najvi\u0161e je potro\u0161eno na:<\/strong><\/p>\n\n\n\n meso \u2013 259,98 milijuna KM,<\/p>\n\n\n\n vo\u0107e i ora\u0161aste plodove \u2013 173,92 milijuna KM,<\/p>\n\n\n\n mlijeko, mlije\u010dne proizvode, jaja i med \u2013 127,57 milijuna KM,<\/p>\n\n\n\n povr\u0107e \u2013 102,32 milijuna KM,<\/p>\n\n\n\n \u017eive \u017eivotinje \u2013 57,98 milijuna KM.<\/p>\n\n\n\n To nisu samo proizvodi koje BiH mora uvoziti jer ih ne mo\u017ee proizvoditi.<\/p>\n\n\n\n Naprotiv, velik dio ove liste \u010dine proizvodi za koje postoji doma\u0107a proizvodnja \u2013 meso, mlijeko, jaja, krumpir, raj\u010dica, paprika, luk, kupus, jabuke, \u0161ljive i drugo vo\u0107e i povr\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Posebno se izdvaja meso.<\/p>\n\n\n\n U prvih \u0161est mjeseci ove godine u BiH je uvezeno gotovo 260 milijuna KM mesa.<\/p>\n\n\n\n Dok doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di mesa godinama upozoravaju na problem uvozne konkurencije, postavlja se pitanje: kako doma\u0107i proizvo\u0111a\u010d mo\u017ee pove\u0107avati proizvodnju i ulagati u stoku ako znatan dio tr\u017ei\u0161ta zauzima uvozno meso?<\/p>\n\n\n\n No, BiH ima vlastitu sto\u010darsku proizvodnju i dugu tradiciju proizvodnje govedine, peradi, ov\u010djeg i drugih vrsta mesa.<\/p>\n\n\n\n Problem, dakle, nije samo u tome mo\u017ee li se ne\u0161to proizvesti, nego i po kojoj cijeni, u kojoj koli\u010dini i pod kojim uvjetima doma\u0107i proizvo\u0111a\u010d mo\u017ee tu robu plasirati na tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n\n\n\n Ni\u0161ta manje zanimljiva nije ni statistika vo\u0107a i povr\u0107a.<\/p>\n\n\n\n U samo \u0161est mjeseci BiH je uvezla 173,92 milijuna KM vo\u0107a i ora\u0161astih plodova, dok je vrijednost uvoza jestivog povr\u0107a iznosila 102,32 milijuna KM.<\/p>\n\n\n\n Ukupno je, dakle, na ove dvije skupine oti\u0161lo vi\u0161e od 276 milijuna KM.<\/p>\n\n\n\n Naravno, me\u0111u uvezenim vo\u0107em nalaze se i proizvodi poput banana i citrusa koje BiH zbog klimatskih uvjeta ne mo\u017ee proizvoditi u znatnoj koli\u010dini.<\/p>\n\n\n\n Ali na policama i tr\u017enicama nalaze se i uvozne jabuke, kru\u0161ke, \u0161ljive, krumpir, raj\u010dica, paprika, luk, kupus i drugo povr\u0107e i vo\u0107e za koje doma\u0107a poljoprivreda ima proizvodni potencijal.<\/p>\n\n\n\n Problem dodatno predstavlja \u010dinjenica da su doma\u0107i poljoprivrednici ove godine jo\u0161 vi\u0161e o\u0161te\u0107eni jer je su\u0161a poharala velik dio uroda, te on ne zadovoljava potrebe ni za tr\u017enice ni za izvoz u druge zemlje.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 127,57 milijuna KM oti\u0161lo je na uvoz skupine koja obuhva\u0107a mlijeko, mlije\u010dne proizvode, jaja i med.<\/p>\n\n\n\n BiH ima razvijenu mlije\u010dnu proizvodnju i velik broj doma\u0107ih proizvo\u0111a\u010da koji svoje mlijeko predaju mljekarama.<\/p>\n\n\n\n Zato je pitanje doma\u0107e proizvodnje hrane puno \u0161ire od same poljoprivrede.<\/p>\n\n\n\n Ako doma\u0107i proizvo\u0111a\u010d nema siguran otkup, ako su mu proizvodni tro\u0161kovi visoki ili ako cijenom ne mo\u017ee konkurirati uvoznoj robi, pove\u0107anje proizvodnje postaje te\u0161ko.<\/p>\n\n\n\n Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da BiH ostaje izrazito ovisna o uvozu hrane. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na svojoj stranici objavljuje analize vanjskotrgovinske razmjene po razdobljima, uklju\u010duju\u0107i polugodi\u0161nje podatke.<\/p>\n\n\n\n Istodobno, dr\u017eava kroz razli\u010dite razine vlasti izdvaja novac za poljoprivredu i ruralni razvoj, ali doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di i dalje upozoravaju na probleme s proizvodnim tro\u0161kovima, otkupom, konkurencijom iz uvoza i plasmanom robe.<\/p>\n\n\n\n Brojevi iz prvih \u0161est mjeseci 2026. zato ponovno otvaraju isto pitanje:<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to zemlja koja mo\u017ee proizvoditi znatan dio mesa, mlijeka, jaja, vo\u0107a i povr\u0107a svake godine milijarde maraka izdvaja za uvoz hrane?<\/p>\n\n\n\n Jer svaka marka potro\u0161ena na doma\u0107i proizvod nije samo novac potro\u0161en na hranu.<\/p>\n\n\n\n To je prihod doma\u0107eg poljoprivrednika, posao u doma\u0107oj prehrambenoj industriji, prihod prijevoznika, trgovaca i drugih koji sudjeluju u lancu \u2013 i novac koji ostaje u doma\u0107em gospodarstvu.<\/p>\n\n\n\nJe li “strano” meso bolje od na\u0161eg?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Milijuni odlaze i na tu\u0111e vo\u0107e i povr\u0107e<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
I mlijeko i jaja dolaze iz uvoza<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Milijarde za hranu, a doma\u0107a proizvodnja i dalje tra\u017ei podr\u0161ku<\/strong><\/h2>\n\n\n\n